Rusija bi trebala zamijeniti Saudijsku Arabiju kao četvrtog najvećeg vlasnika deviznih rezervi, plemenitih metala i drugih vrijednosnih papira, u skladu s politikom oslobađanja ekonomske imovine denominiranedolarima zbog američkih sankcija

Međunarodne zlatne rezerve Rusije iznosile su oko 518 milijardi dolara na 1. kolovoza, prema podacima Centralne banke Rusije.

Brojka je značajno porasla u posljednje četiri godine, a Fitch Ratings predviđa da će nastavi rasti do 537 milijardi dolara do kraja 2019. i 591 milijardi dolara do 2021. godine.

Kraljevina Saudijska Arabija raspolaže s oko 527 milijardi dolara zlatnih zaliha, prema procjenama novinske agencije Bloomberg.

Prve tri zemlje s najvećim deviznim rezervama su Kina, Japan i Švicarska.

Ruska središnja banka pretrpjela je značajni pomak u svojoj politici od prošlog tavnja do danas, kada je počela drastično smanjiti udjel imovine u dolarima kao odgovor na pritisak sankcija od strane Washingtona.

Također je aktivno ulagala u zlato kako bi dodatno smanjila ovisnost o američkom dolaru.

To je dovelo do toga da je Rusija postala najkvalitetniji kupac plemenitog metala u 2018. godini. Zemlja je nastavila istim tempom i u 2019. godini, osiguravajući poziciju najvećeg svjetskog kupca zlata u prvom kvartalu 2019. godine.

Cijena zlata porasla je prošlog mjeseca, probivši rekordnih 1400 dolara po unci, prvi put nakon 2013. godine.

Među faktorima koji stoje iza toga bila su očekivanja nižih kamatnih stopa i politička neizvjesnost zbog nedavne eskalacije trgovinskog rata SAD-a i Kine, navodi se u izvještaju Svjetskog vijeća za zlato (WGC).

Zlatnim i deviznim rezervama u Rusiji upravlja središnja banka što uključuje i devize na računima kod stranih banaka, vrijednosne papire nominirane u tim valutama, kao i monetarno ili fizičko zlato.

Središnja banka kupuje devize za svoje rezerve na otvorenom tržištu od izvoznika.

Prije su se zlatne rezerve koristile za utjecaj na tečaj rublje kroz devizne intervencije, no 2014. godine središnja banka je odlučila je napustiti tu praksu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kineske ogromne zalihe zlata u svibnju su ponovno porasle, što je označilo kontinuirani rast već šesti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima koje je objavila Narodna banka Kine

Prošlog je mjeseca središnja banka povećala svoje rezerve zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci sa 61,10 milijuna unci u prethodnom mjesecu.

Od kraja svibnja, nacionalne financijske zalihe bile su vrijedne 79,83 milijardi dolara, u usporedbi sa 78,35 milijardi dolara mjesec ranije.

U količinskom smislu to znači povećanje od 15,86 tona, nakon što je tijekom pet mjeseci do travnja dodano gotovo 58 tona zlata.

U svibnju su ukupne devizne rezerve Kine, koje su najveće na svijetu, navodno porasle za 0,2 posto, ili 6 milijardi dolara, dosežući 3.101 bilijun dolara.

Porast je pomaknuo očekivanja analitičara anketiranih od strane Reutersa, koji su predviđali da će se zlatne rezerve smanjiti za pet milijardi na 3.090 bilijuna dolara.

Najnoviji poticaj kineskih zlatnih zaliha navodno odražava kineski korak prema diverzifikaciji svojih poluga i deviznih zaliha usred dugotrajnog trgovinskog spora sa SAD-om.

Kineske vlasti traže “utvrđenu diverzifikaciju” daleko od trgovine u američkim dolarima, kaže Helen Lau, analitičarka iz tvrtke Argonaut Securities, kako navodi Bloomberg.

Stručnjakinja očekuje da Kina do kraja tekuće godine kupiti još 150 tona zlata.

Dvije najveće svjetske ekonomije trenutačno su uključene u uznemirujuću trgovinsku razmjenu koja je rezultirala uvođenjem milijardi dolara carina na međusobni izvoz.

U posljednjoj eskalaciji, SAD su povećale carine za 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara.

Kao odgovor, Kina je uvela carine od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Većina država u svijetu gomila zalihe zlata, Hrvatska je jedna od rijetkih u svijetu koja nema zalihe zlata – tko je kriv i zašto su ga rasprodali još 2005. godine

Prema podacima World Gold Council početkom 2018. godine Rusija je u svojim državnim trezorima držala 1890,8 tona zlata, a u jesen ih ima već 1944. Razliku je ova zemlja nakupovala u samo tri mjeseca, što se, uz totalnu rasprodaju američkih državnih obveznica u Rusiji, tumačilo pripremom Rusije za smanjenje izloženosti američkom dolaru u dobu zahuktavanja carinskih ratova, udara Washingtona i na Tursku i na Iran. Drugim riječima, Rusija se za opasno razdoblje priprema gomilanjem zlata.

Nasuprot takvoj politici stoji Hrvatska koja je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja nema apsolutno nikakvih zlatnih rezervi. Od zemalja bivše Jugoslavije Srbija danas ima najveće rezerve – 19,5 tona, potom Makedonija 6,9 tona, pa Slovenija 3,2 tone i BiH 3 tone. Za Hrvatsku World Gold Council navodi da zlatnih rezervi uopće nema, za što znamo da je posljedica čuvene rasprodaje 15,5 tona zlata iz Hrvatske još 2005. kada je guverner HNB-a bio Željko Rohatinski.

Bila je riječ o zlatu koje je Republika Hrvatska dobila podjelom imovine SFR Jugoslavije kao nasljednica SR Hrvatske u skladu sa svojih oko 28,5 posto udjela u BDP-u države koja se raspala 1991. U međuvremenu se dogodila svjetska financijska kriza, posebno posljednjih godina diljem svijeta snažnije ekonomije idu za tim da gomilaju svoje rezerve. Kada je 2011., još dok je Hugo Chavez bio živ, Venezuela zatražila od SAD-a da joj vrati zlato koje je držala u američkim trezorima, Washington je na to reagirao tvrdeći da je to direktan udar na SAD, odnosno dolar.

Kada je ubrzo poslije toga, pod pritiskom javnosti u Njemačkoj, Angela Merkel odlučila povući svoje zlatne rezerve iz SAD-a, reakcije nisu više bile tako žestoke. Njemačkom javnosti naprosto se proširila sumnja da njemačko zlato više nije tamo i zahtijevala je da ga se prebaci u Njemačku. A Hrvatska?

2005. smo imali 15 tona najčišćeg zlata, onog 99,99 posto čistoće, a danas nemamo ni grama. U doba kada je HNB prodao to zlato, bila je riječ o cijeni koja je bila najniža u posljednjih 10 godina! Premda se zlato prodaje u trenutku najvećih kriza, mi smo ga se riješili u doba Sanaderove vlade, kad je pokrenut gospodarski rast, a nezaposlenost počela drastično padati. Tom prodajom, prema najslabijoj računici naših ekonomista, izgubili smo pet milijardi kuna.

No neke projekcije govore i o gubitku od 30 pa i više milijardi! Zašto je Hrvatska prodala zlato u trenutku kad je cijena za uncu, a jedna unca sadrži 31,1035 grama, bila samo dvjestotinjak dolara, a poslije se popela i na 1800 dolara!? Zašto smo zlato prodavali u trenutku kad su mnogi svjetski ekonomisti upozoravali da cijena raste 10 posto na godinu i da će sigurno prijeći granicu od 1000 dolara za četiri do pet godina? O tome postoje tri oprečne teorije, a jednu od njih ruše i same izjave iz HNB-a.

#Prema prvoj verziji, koja je dugo kružila u hrvatskoj javnosti (a pokazala se netočnom), zlato smo prodali na preporuku MMF-a, koji je smatrao da je bolje kapitalizirati ta sredstva. Navodno su slične preporuke dolazile i iz drugih financijskih središta moći, ali svoje zlatne rezerve tada nitko od zemalja na Zapadu nije prodavao.

#Druga teorija govori o visokim troškovima čuvanja toga zlata u SAD-u, te je to i verzija koje su se godinama poslije držali u HNB-u. Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski prije nekoliko godina je rekao da je “priča o hrvatskom zlatu stara i prežvakana”. No, da se to zlato prodalo u trenutku kada mu je cijena dosegnula 1800 dolara za uncu, Hrvatska bi na prodaji zaradila nevjerojatnih pet milijardi kuna! Zato ne čudi i treća teorija, ona koja govori o zavjeri svjetskih financijskih središta moći i dosluhu s vrhom HNB-a.

Rohatinski je prije pojašnjavao kako su zlato prodali po burzovnoj cijeni koja je tad bila na snazi te da su prinosi na devizne rezerve bili daleko veći od prinosa na zlato, pa je bilo logično “zamijeniti” zlato devizama. No, upućeni kažu da i nije Rohatinski bio taj koji vodio rasprodaju naših zlatnih poluga. Navodno je glavni ideolog čitave priče bio Zdravko Rogić, Čačićev HNS-ovac, koji je punih 20 godina u HNB-u bio zadužen upravo za sukcesiju bivše imovine.

Istog tog Rogića se, usput, smatra i jednim od glavnih krivaca što do danas nije riješen slučaj stare štednje Ljubljanske banke (Rogić je za pitanje Ljubljanske banke kao svog suradnika imenovao Marijana Klanca, koji je poslije postao direktor pravnih poslova u HNB-u i koji je tijekom nastanka duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama bio direktor pravne službe upravo te Ljubljanske banke, glavne filijale Zagreb!).

Prije nekoliko godina ekonomist Goran Marić u medijima je izjavio da “niti jedna Vlada ne želi vidjeti da je HNB samo na upravljanju međunarodnim deviznim pričuvama i na prodaji zlata u sedam, osam godina izgubila 30 milijardi kuna!” On je tada prozvao bivšeg guvernera Škreba (bio na čelu HNB-a do 2000.) i njegovog zamjenika Rogića kao najodgovornije i za slom našeg bankarskog sustava u devedesetima, koji je koštao zemlju gotovo 90 milijardi kuna.

Tada smo, podsjetimo, ostali bez domaćih banaka, a od njihove rasprodaje stranim vlasnicima dobili smo jedva 5,4 milijarde kuna. Dvojbena procjena HNB-a o prodaji zlata ni danas nema pravoga opravdanja. Unca zlata tada je vrijedila od 220 do 240 dolara. Prema podacima iz Godišnjeg izvješća HNB-a za 2001. priljev deviza od prodanog zlata iznosio je 117,31 milijuna dolara.

Upravo te godine Hrvatska je u Bruxellesu potpisala Dodatak ugovoru o pitanju sukcesije za podjelu dijela imovine bivše SFRJ na računima u Banci za međunarodne namire (BIS) u Baselu. No, niz ekonomista u takvom potezu sa zlatom nije vidio problem, tako ni Ljubo Jurčić koji je prije nekoliko godina za Express rekao da je to bio uredan potez.

“Ako je Hrvatska mogla čuvati zlato, nismo ga trebali prodati, a ako smo ga prodali po cijeni koja je tada bila na snazi, onda je to u redu. Zlato više nema vrijednost koju je imalo u povijesti osobito količina koju smo mi imali. Igra sa zlatom je danas čista špekulacija. U krizna vremena poduzetnici pokreću špekulacijski balon potičući ljude na prodaju zlata i stvaraju takvu atmosferu. Tada cijena zlata skoči s recimo 270 dolara po unci zlata na 2300 dolara i onda špekulanti zarade tri, četiri ili deset puta više. No ne možete predvidjeti i znati kada će do toga doći i hoće li doći”, kazao je tada.

Kako bilo, godinama uoči rasprodaje hrvatskog zlata postojale su prognoze da će zlato rasti, što se i obistinilo. A, zahvaljujući internetu, takve prognoze su danas dostupne svima, pa i ekonomskim laicima. Procjenjuje se da danas u svijetu ukupno ima oko 165.000 tona zlata. Najveći kolač posjeduje SAD s oko 8130 tona, a velika većina zemalja upravo je ondje pohranila svoje poluge.

“SAD ima zlata jer time održava svoju bilancu. Kada bi prodali deset posto, srušili bi je. Priča sa zlatom je mješavina monetarne politike i špekulantskih poslova. Amerikanci njime umjetno drže bilance, a njihova snaga nije u zlatu, već u, primjerice, vojsci. Kao najveća vojna sila ondje je najsigurnije”, komentirao je Jurčić.

Damir Novotny u to je vrijeme rekao da pravi problem Hrvatske nije u tome što više nema rezervi zlata, nego to što nema rezerve plina i hrane. Zlato je, objašnjavao je, davno napušteno kao podloga za emisiju novca jer je ono još ’70-ih godina prošlog stoljeća prestalo biti monetarni instrument.

Što se Hrvatske tiče, ironično je da je misterij oko državnog zlata kod nas situacija koja se povijesno ponavlja. Čak još od doba NDH kada se “ustaško zlato”, oteto Židovima u Drugom svjetskom ratu i Holokaustu, provlačilo po katedralskim katakombama. Dandanas njemu nema traga, osim povremenih špekulacija da je ono na kraju završilo u Vatikanu.

U vrijeme NDH Židovima je oteto sve što se dalo i većina im nikada nije vraćena. No zlato je ostalo najveći misterij.

“Činjenica je da su za vrijeme Pavelića Židovi u zlatu plaćali da ih ne diraju. No, o kojim količinama zlata je riječ, može se samo špekulirati. Ako se i negdje bilježilo na kraju su dokumenti uništeni. Naravno nije se radilo samo o otimanju zlata već i vrijednosnih papira, a o imovini da i ne govorimo. No zlato uvijek najviše pobuđuje zanimanje. Pokojni svećenik i povjesničar Krunoslav Draganović prvi je bio radio intervjue s preživjelih s Bleiburga i od njih saznao za dio priča o zlatu. No ono će zauvijek ostati misterija”, kazao je svojedobno povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu Goran Hutinec.

On je tada dodao da se dio zlata za vrijeme NDH skrivao u sanducima u zagrebačkoj Katedrali jer je ona slovila kao najsigurnije mjesto.

“Naravno nitko sa sigurnošću ne zna gdje je potom završilo, ali spominju se dva odredišta; Vatikan i Austrija. Nekoliko mjeseci prije završetka rata Pavelićeva supruga koja je bila zadužena za ratnu siročad, s tom djecom je pobjegla u dvorac u Austriju. Pretpostavljalo se da je s njom u Austriji završilo i dio zlata. Komunisti su kasnije ondje iskapali, no nema pismenog traga o tome jesu li ga ondje našli”, rekao je Hutinec.

Iako je tada bila opća nestašica, dodaje za Pavelića i zlato uvijek se našlo goriva i automobila.

“Pavelić nije pješačio niti je bježao na noge. Pa obzirom da je sa sobom, navodno, nosio i zlato, sigurno su ga prevozili adekvatnim vozilima”, dodao je.

Pisani tragovi iz srpskih medija govore da je uoči Drugog svjetskog rata Jugoslavija posjedovala 84.574 kilograma čistog zlata. U Velikoj Britaniji je 1939. bilo pohranjeno 44.887 kilograma zlata. Obzirom da se nakon početka rata očekivao napad na Veliku Britaniju, Jugoslavija je odlučila zlato prebaciti u SAD.

Od predratnih 84 tone, nakon rata ostalo je 49 tona zlata. Srpski mediji pišu da su ustaše ukrali 1090 tona, a preostalo su, navodno, “oteli” Amerikanci koji su tražili da zlatom naplate zaplijenjenu imovinu njihovih građana koju su imali u Jugoslaviji. Uzeli su zlata u vrijednosti 17 milijuna dolara iako je ona vrijedila oko pet milijuna dolara.

Američki Državni odsjek izvijestio je 1998. da su ustaše potkraj rata, odnoseći državni novac, odnijeli i imovinu otetu Židovima i drugim žrtvama rasističke politike u vrijednosti od 80 milijuna tadašnjih dolara, uglavnom u zlatnicima. Ustaška Hrvatska državna banka je 1944. dio zlata od 1338 kilograma pohranila u Švicarskoj nacionalnoj banci. No Amerikanci pretpostavljaju da se tu ne radi o Židovskom zlatu nego o zlatu iz sarajevskog deponija Narodne banke Kraljevine Jugoslavije.

Švicarka je kasnije Jugoslaviji vratila 980 kilograma, a ostalih 358 nitko više nije spominjao. Obzirom da još nisu otvoreni vatikanski arhivi s dokumentima iz pontifikata Pija XII (1939. – 1958.) gdje se očekuje da bi se mogli naći tragovi o ustaškom zlato, samo se može špekulirati da je ono ondje i završilo. No, na londonskoj konferenciji o nacističkom zlatu 1997. zaključilo se da se u hrvatskim državnim arhivima ipak mogu pronaći neki podaci, što je tada potvrdilo i hrvatsko izaslanstvo.

U Londonu je tada objavljeno da su ustaške zlatne rezerve iznosile 45 sanduka zlata nepoznate vrijednosti. Od toga su 32 sanduka bila skrivena u Franjevačkom samostanu u Zagrebu te su 1946. predani emisijskoj Narodnoj banci Jugoslavije. Ostalih 13 sanduka palo je u ruke Ante Pavelića. Zlato je s Pavelićem i njegovih 1500 ustaša prešlo preko Bleiburga u automobilskoj koloni. Iza toga gubi mu se svaki trag.

U priču oko zlatnih poluga sumnjiva porijekla bio je 2007. spominjan i bivši premijer Ivo Sanader. Tada je hrvatski list iz Zadra pisao da je Sanader 2003., dvije godine prije no što je HNB prodao i zadnje hrvatske zlatne poluge, pohranio na Britanskim djevičanskim otocima 19.875 kilograma zlata.

Tada se procjenjivalo da ono vrijedi 400 milijuna eura. Sporni dokument koji je navodno potvrđivao priču, bio je plasirao Vladimir Zagorec. Tako je i bivši premijer dobio svoju mističnu priču koja će se pamtiti kao “Sanaderovo izgubljeno zlato”.

(express.hr)

Još dvije zemlje, Srbija i Filipini, povećale su svoje nacionalne zlatne rezerve. Oni slijede globalni trend drugih središnjih banaka koje akumuliraju zlatne poluge u potezu koji se smatra odmakom od američkog dolara

Beograd će do kraja ove godine povećati zlatne rezerve s 20 na 30 tona, priopćila je srpska medijska kuća Večernje novosti. U izvješću se navodi kako zemlja planira povećati svoje zalihe na 50 tona do kraja 2020. godine kao sigurnosnu financijsku mjeru. Statistika Narodne banke Srbije pokazuje da su devizne rezerve trenutno na razini vrijednosti od 11 milijardi eura.

Odluka o povećanju zlatnih rezervi zabilježena je, kako se izvješćuje, nakon sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s delegacijom MMF-a. Predstavnici fonda kazali su predsjedniku da će odobriti kupovinu zlata Beogradu ako se uklopi u strategiju povećanja deviznih rezervi Srbije.

Središnja banka Filipina objavila je prošle srijede kako je usvojen zakon kojim se male rudarske kompanije oslobađaju poreza na transakcije i porez na dohodak. Taj je potez objašnjen kao način povećanja deviznih rezervi zemlje i sprječavanja krijumčarenja zlata.

Prema Reutersu, male rudarske kompanije su pronašle način da zaobiđu poreze uvedene 2011. godine prodajom zlata na crnom tržištu.

Zakon im daje pravo prodati sve proizvedeno zlato središnjoj banci zemlje po cijenama na svjetskom tržištu. Filipinske zlatne rezerve ostale su nepromijenjene na oko 198 tona i u prvom tromjesečju 2019. i u četvrtom tromjesečju 2018. Zlato čini gotovo deset posto deviznih rezervi zemlje od 83,96 milijardi dolara krajem travnja.

Zemlje širom svijeta gomilaju zlatne poluge u pokušaju diverzifikacije deviznih rezervi daleko od američkog dolara.

Prema podacima organizacije World Gold Council (WGC), ukupna neto kupnja od strane središnjih banaka dosegla je najvišu razinu, u smislu neto kupnje u prvom tromjesečju, od 2013. godine. Kupnje su porasle za 68 posto u odnosu na prethodnu godinu na 145,5 tona u svijetu, podaci su pokazala.

Globalni trend vodile su Rusija i Kina. Ranije ovog mjeseca, WGC je izvijestila da je neto otkup zlata od strane ruske središnje banke najviši u prvom tromjesečju 2019. godine. Zemlja je kupila 55,3 tone, čime su ruske zlatne rezerve narasla na 2.168,3 tone, čime je Rusija postala najveći kupac ovog svjetskog plemenitog metala.

U isto vrijeme, Moskva je drastično smanjila svoje udjele u američkoj blagajni u sklopu planova de-dolarizacijskih zemlje. Šesti najveći svjetski vlasnik zlata, Kina, kupila je 33 tone zlata u prvom tromjesečju ove godine.

Indija je slijedila vodeću poziciju, kupivši do sada 8,2 tone žutog metala. 2018. godine je Indijska banka navodno kupila 42,3 tone zlata. Indija trenutno drži 608,7 tona žutog metala koji čini oko sedam posto deviznih rezervi zemlje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruska središnja banka nastavlja kupovati zlato, dodajući u ožujku dodatnih 18,7 tona plemenitog metala velikoj zalihi zlatnih rezervi Rusije, objavio je državni regulator

Povećanje je dovelo do zadnje procjene vrijednosti zlata u Rusiji koja je veća od 2.170 tona (69.700.000 unci), što iznosi gotovo 18 posto ukupnih deviznih rezervi zemlje, priopćila je središnja banka.

Rusija je od siječnja do ožujka kupila 56 tona zlata, znači da je u siječnju i veljači kupila 37,3 tona plemenitog metala.

Posljednji korak odražava ukupnu predanost zemlje ranije najavljenom planu diverzifikacije svojih deviznih rezervi zbog raznih geopolitičkih rizika i eliminiranacije oslanjanja ruskog gospodarstva na američki dolar.

Kao dio te politike, središnja banka je znatno smanjila udio novčanica u svojim inozemnim udjelima.

Tijekom proteklih pet godina, kupovina plemenitog metala se održavala na oko 200 tona godišnje, a državni regulator planira zadržati tu stopu kupovine u bliskoj budućnosti.

Rusija je trenutno peti najveći svjetski posjednik zlata, a ubrzava da preuzme mjesto Francuske i Italije u roku od godinu dana.

Istovremeno, Rusija je drastično smanjila svoje udjele u američkim vrijednosnim papirima. Prošle godine, središnja je banka tijekom travnja i svibnja odbacila i prodala 81 milijardu američkih državnih obveznica.

Ta brojka je blizu trenutne vrijednosti ruskih zlatnih rezervi čija vrijednost iznosi oko 90 milijardi dolara. Udio američkih dolara u ruskim deviznim rezervama pao je sa 46 posto na 22 posto u 2018. godini, prema podacima prikupljenim od strane banke Bank of America Merrill Lynch.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Talijanska vlada želi donijeti novi zakon koji bi osporili nadzor središnje banke nad zlatnim rezervama zemlje

Rim poziva na javno vlasništvo nad nacionalnim zlatom.

Vladajuća koalicija pokreta 5-Zvijezdica i stranke Liga predložila je dva zakona koja su izazvala kontroverzu diljem zemlje oko financijskog i monetarnog sustava zemlje.

Jedan nacrt zakona može, kako se izvješćuje, obvezati vlasnike središnje banke da prodaju svoje dionice talijanskoj riznici po cijenama iz 30-ih godina prošlog stoljeća, dok je drugi zakon predviđen za proglašenje talijanskih državljana vlasnicima zlatnih rezervi Banke Italije.

“Zlato pripada Talijanima, a ne bankarima. Spremni smo boriti se svugdje u Italiji i po potrebi dovesti Talijane na ulice” – izjavila je Giorgia Meloni, šefica oporbene stranke “Braća Italije”, kako navodi Wall Street Journal.

Pokret 5-Zvjezdica i stranka Liga su nedavno okrivili sadašnji bankarski sustav upravljanja monetarnim sustavom zemlje za gubitke malih pojedinačnih investitora uzrokovane nedavnim stečajem nekoliko talijanskih financijskih institucija.

Prema vladinim dužnosnicima, središnja banka nije uspjela održati odgovarajući nadzor nad bankovnim sustavom zemlje tijekom posljednje krize koja je ugrozila cijeli monetarni sustav eurozone.

“Ako ste na svojem tekućem računu u crvenom, to je zato što ljudi koji su trebali kontrolirati stvari nisu to učinili” – izjavio je u veljači zamjenik premijera i ministar unutarnjih poslova Italije Matteo Salvini.

Talijanska banka, koja ima u posjedu 2.534 metričkih tona zlata vrijednog oko 102 milijarde dolara, trenutno uživa potpunu neovisnost, a cijeli proces donošenja odluka apsolutno je autonoman od vlade.

“Potrebna nam je promjena kursa u Banci Italije ako razmislimo o onome što se dogodilo posljednjih godina” – izjavio je ranije ove godine zamjenik talijanskog premijera Luigi Di Maio, pozivajući na zamjenu sadašnje administracije regulatora.

U veljači je talijanska vlada predložila prodaju dijela zaliha zlata u zemlji kako bi se izbjeglo povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV), planirano za 2020. godinu. Salvini je dao pozitivnu ocjenu plana, nazivajući tu ideju zanimljivom.

Međutim, predsjednik zemlje Sergio Mattarella ne podržava taj prijedlog. Prema riječima šefa države, vlada bi trebala izbjegavati miješanje u rad neovisnih državnih tijela, kao što je Banka Italije, koja ne može prihvatiti upute vlada.

Koalicijska vlada u potpunosti podupire javno vlasništvo nad zlatnim rezervama, a uz potporu stranaka koje čine 60 posto zastupnika, a nacrt zakona očito ima sve šanse da bude odobren.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Poštedili su život vodstva terorista u zamjenu za opljačkano zlato u Iraku

Dok su se preostali “džepovi” terorista ISIS-a suočavali s neizbježnim porazom u sjeveroistočnoj Siriji, Sjedinjene Države su im navodno dale ponudu koju nisu mogle odbiti: “dajte nam svoje masivne zalihe zlata – ili umrite”, piše ZH.

Prema izvješćima sirijske državne novinske agencije SANA, američke snage su sklopile sporazum s ISIS-om, kojim bi teroristička skupina predala 50 tona zlata u pokrajini Deir el-Zour u istočnoj Siriji u zamjenu za siguran prolaz.

Dragocjeni metal, vrijedan oko 2,13 milijarde dolara, opljačkan je od strane samoproglašenog „islamskog kalifata“ kroz vladavinu terora diljem Sirije i Iraka između 2015. i 2017. godine.

Turski list Daily Sabah izvijestio je kako lokalni izvori tvrde da su helikopteri američke vojske već prenijeli zlato iz baze američkih snaga u grad Kobani koji je pod kontrolom Kurda i koji se nalazi u blizini sjeverne granice Sirije.

Dio zlata je distribuiran i Kurdskim jedinicama za zaštitu naroda (YPG), koje dominiraju Sirijskim demokratskim snagama (SDF), a koje su same saveznici SAD-a.

Vijest je uslijedila nakon što je SANA tvrdila kako su mještani svjedočili američkim helikopterima koji su zračno transportirali velike kovčege zlata od oko 40 tona iz područja Al-Dashisha u južno područje Hasaka na početku ovog mjeseca. Zlato je navodno opljačkano od strane ISIS-a iz Mosula u Iraku i iz drugih dijelova Sirije.

Sirijski državni mediji tvrdili su da su lideri ISIS-a vodili američke helikoptere do mjesta gdje je zlato bilo skriveno, “zaključujući sporazum kojim je Washington spasio stotine vođa i stručnjaka terorističke organizacije”.

Izjave sirijske vlade podudaraju se s izvješćima ratnog izvjestitelja sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR) (kojeg vodi samo jedan čovjek koji je bio u Siriji zadnji put prije 10 godina) koji tvrdi da su SAD i njegovi kurdski saveznici poštedjeli borce ISIS-a u nadi da će dobiti ratni plijen terorista.

Sirijski opservatorij je izjavio:

“Koalicijske snage predvođene SAD-om i Sirijskim demokratskim snagama (SDF) namjerno ne ciljaju područja pod kontrolom ISIL-ovih terorista i zapovjednika na području istočnog Eufrata u Deir el-Zouru dok pokušavaju pronaći blago prisiljavajući ISIS-ove militante da im kažu lokaciju.”

Sirijski i ruski mediji već dugo tvrde kako se, suprotno tvrdnjama Washingtona, više ne vodi rat protiv ekstremističke skupine. Američke snage umjesto toga surađuju s njima na bezbroj načina.

Tijekom uništenja grada Rake u Siriji koju je predvodio SAD, koalicija predvođena SAD-om je sklopila tajni sporazum s grupom koja je teroristima odobrila siguran prolaz prilikom evakuacije područja. Dogovor, koji je otkrio BBC, osigurao je opstanak i slobodu mnogih vodećih ISIS-ovih vođa i brojnih stranih boraca.

SAD još uvijek drži svoju bazu u al-Tanfu na sirijsko-jordanskoj granici suprotno međunarodnom pravu i protiv želja sirijske vlade pod izlikom borbe protiv ISIS-a.

Moskva je više puta optuživala Sjedinjene Države da formiraju nove naoružane skupine iz ostataka ISIS-a, gdje im se navodno daje sloboda i pojavljuju se “poput lutke koja iskače iz kutije” kako bi zaskočili sirijske trupe prije nego što se povuku u regije pod kontrolom SAD-a.

Slučajnostima nikad kraja. Kao i Gaddafijevo zlato koje je pokradeno, sve ovo počinje ličiti na film “Tri kralja” iz 1999. godine:

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruske devizne rezerve sada mogu pokriti cjelokupni dug države i domaćih tvrtki, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin

“Prvi put u povijesti naše pričuve u potpunosti pokrivaju inozemni dug koji se sastoji od državnog duga i duga komercijalnog sektora” – rekao je Putin obraćajući se u srijedu Saveznoj skupštini u Moskvi.

Vanjski dug zemlje iznosi 453,7 milijardi dolara, a sredstva međunarodnih novčanih pričuva na dan 8. veljače 2019. godine iznose 475 milijardi dolara, navodi infografika koju je predstavio predsjednik.

Putin je dodao da novac koji dodjeljuje ruski državni fond također uvelike doprinosi državnom proračunu, koji je prošle godine iznosio više od milijardu dolara.

Ruski predsjednik izjavio je kako želi da nacionalno gospodarstvo poraste za više od 3 posto u 2021. godini, s tim da će strana ulaganja u zemlji porasti za 6-7 posto do tog vremena.

Da bi došao do takvih podataka, predsjednik je postavio nekoliko zadataka vladi, kao što su povećana produktivnost, stvaranje privlačnosti Rusije stranim tvrtkama i poboljšanje regionalne infrastrukture.

Ruski vanjski dug pao je za 64,4 milijarde dolara ili 12,4 posto od početka prošle godine na najnižu razinu u posljednjem desetljeću, objavila je u siječnju Središnja banka Rusije.

Moskva je smanjila svoj vanjski dug za 280 milijardi dolara od sredine 2014., kada je dosegla vrhunac od gotovo 733 milijarde dolara zbog početnog utjecaja zapadnih sankcija.

U međuvremenu, ruske devizne rezerve rastu tri uzastopne godine, te su porasle za 8,3 posto na više od 468 milijardi dolara početkom ove godine.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Zamjenik premijera Italije Matteo Salvini želi vratiti talijanske zlatne rezerve iz Centralne banke u Bruxellesu

Ranije ovog tjedna, potpredsjednik talijanske vlade i ministar unutrašnjih poslova pozvao je na smjenu rukovodstva talijanske centralne banke jer nisu uspjeli spriječiti bankarsku krizu u zemlji.

Salvini, koji je također na čelu desničarske stranke Lega Nord, pozvao je na preuzimanje kontrole nad talijanskim zlatnim rezervama koje su daleko od centralne banke Italije.

„Zlato je vlasništvo talijanskog naroda, a ne bilo koga drugog“, naglasio je Salvini.

Komentari su uslijedili nakon što je on insistirao da se uprava Talijanske banke „potpuno očisti“ jer nisu uspjeli spriječiti bankarsku krizu u zemlji.

Salvini je dodao da bi „prevaranti“ koji nisu bili podvrgnuti nadzoru „trebali na duže vrijeme završiti u zatvoru“.

Ta izjava je uslijedila nakon izvještaja u talijanskoj „Stampi“, u komem se tvrdi da je koalicijska vlada, koju je formirala Salvinijeva stranka Lega i pokret Pet zvjezdica, tražila da proda zlatne rezerve Banke Italije za financiranje dodatne državne potrošnje i izbjegavanje planiranog povećanja PDV-a do 2020. godine.

Salvini je rekao da još nije detaljno proučio tu opciju, ali je dodao da „to može biti zanimljiva ideja“.

Claudio Borghi, bliski ekonomski savjetnik Salvinija, pozvao je na usvajanje zakona za kojeg je rekao da bi talijanska država, a ne Banka Italije, trebala da bude priznata kao krajnji vlasnik zlatnih rezervi zemlje.

„Nitko ne želi to prodati, u stvari, upravo suprotno — želimo da druge držimo podalje od njega“ – napisao je Borghi na Twitteru.

(sputniknews.com)

Zamrzavanje venezuelanskog zlata od strane Engleske banke signal je svim zemljama da se ne slažu s američkim interesima i da povuku svoj novac, tvrdi ekonomist i suosnivač portala “Democracy at Work”, profesor Richard Wolff

Rekao je za RT da su se Britanija i njezina središnja banka pokazale da su “sluge Sjedinjenih Država”.

“To je signal svakoj zemlji koja ima ili bi mogla imati poteškoća sa SAD-om, bolje da povuče novac iz Engleske i iz Londona jer to nije sigurno mjesto kao što je nekad bilo” – rekao je.

Engleska banka trenutno ne želi vratiti 1,2 milijarde dolara zlata vladi Venezuele kojom upravlja predsjednik Nicolas Maduru, ali Washington poziva da to zlato vrati predsjedniku Narodne skupštine Juanu Guaidu.

Prošlog tjedna, SAD su podržale Guaida kao legitimnog predsjednika Venecuele, nakon što se proglasio privremenim predsjednikom.

Prema profesoru Wolffu, nadzor nad naftom u Venezueli uvijek je bilo važno pitanje za Washington.

Također je kazao kako je kolaps Britanije kao globalne sile, koju je ubrzao Brexit, sada na pomolu.

Jedna od rijetkih stvari koje su preostale vezane za Britaniju je financijsko središte koje je London tako dugo bio. A jedan od načina da ostanete u financijskom centru je ako ne igrate igre sa tuđim novcem“ – rekao je.

Ekonomist je dodao da građani Venezuele koji su stavili novac na čuvanje u britansku banku, moraju odrediti što će s njim biti učinjeno, a ne da to za njih radi Engleska banka.

“Možete biti sigurni da će svaka vlada na svijetu u budućnosti razmisliti o stavljanju novca u britanske banke, kao što su to činili do sada, kada promatraju ovu političku manipulaciju novcem koji su povjerili Britancima. To je vrlo opasno za svijet, ali posebno za Britaniju” – rekao je Wolff.

Objasnio je: “Ono što Britanci pokazuju je da oni očito ne mogu nastaviti biti neutralno mjesto gdje možete sigurno pohraniti na čuvanje svoj novac.”

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com