Prosječna starost do koje primaju mirovinu iznosi 79,5 godina, pri čemu žene u prosjeku mirovinu primaju do 81,8 godina starosti, a muškarci do 77,1

Zbog produljenja životnog vijeka njemački umirovljenici sve dulje primaju mirovinu, u prosjeku 19,6 godina, što je dvostruko više nego početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, priopćio je u četvrtak Njemački mirovinski sustav.

„Samo unutar posljednjih 20 godina prosječna duljina razdoblja tijekom kojeg traje mirovinski status produljila se za 3,6 godina“, rekao je za agenciju Dpa predsjednik Njemačkog mirovinskog sustava Alexander Gunkel, koji je dodao kako je glavni razlog za produljenje ovog razdoblja produljen životni vijek njemačkih građana.

Prosječna starost do koje primaju mirovinu iznosi 79,5 godina, pri čemu žene u prosjeku mirovinu primaju do 81,8 godina starosti, a muškarci do 77,1.

Posljedica ovog trenda je pojačani pritisak na blagajne mirovinskog osiguranja, koji će se sljedećih godina dodatno povećati kada se očekuje pojačani odlazak u mirovinu pripadnika tzv. baby boom generacije.

Stoga političari, u čemu prednjači demokršćanska Unija CDU/CSU, već godinama traže povišenje starosne granice za odlazak u mirovinu i nakon napunjene 67. godine starosti.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja bi s Unijom mogla formirati vladajuću koaliciju, zalaže se za uvođenje tzv. solidarne mirovine koja bi smanjila velike razlike u visini mirovina.

U prosjeku najviše mirovine primaju državni službenici, a najmanje osobe koje su tijekom radnog vijeka često prekidale radni odnos, što u natprosječnoj mjeri pogađa žene.
 
(vecernji.hr)

Prema prognozi UN-a 2020. godine, dakle za tri godine, u Hrvatskoj će živjeti 4,116 milijuna ljudi. Godine 2100. Hrvata će biti samo 2,581 milijuna

U demografskoj prognozi UN-a objavljenoj nedavno u izvješću “World Population Prospecta” navodi se kako Hrvatska ima 4,189 milijuna stanovnika, od čega 2,019 milijuna muškaraca i 2,170 milijuna žena te da će za deset godina ta brojka pasti ispod 4 milijuna, dok će do 2050. pasti ispod 3,5 milijuna, točnije bit će nas samo 3,461 milijuna.

Životni vijek do 2100. godine u Hrvatskoj će se produžiti na 88,8 godina. U razdoblju do 2050. godine prosječni životni vijek bit će oko 82,8 godina, dok će kroz narednih deset godina iznositi 79,5 godine.

U izvješću stoji kako će se broj stanovnika do 2050. godine smanjiti za više od 15 posto ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Moldaviji, Srbiji, Rumunjskoj, Ukrajini i na Djevičanskim otocima.

UN je izvješće objavio prošlog tjedna, radi se o 25. izvješću koje se temelji na popisima stanovništva, prethodnim revizijama te nedavnim istraživanjima specijaliziranih uzoraka iz cijelog svijeta, a odnosi se na period od 1950. do 2100. godine.

“Negativni demografski trendovi su razlog za uzbunu”

Za komentar UN-ove analize zatražili smo profesora Anđelka Akrapa, demografa.

“Da bi se mogle kreirati dugoročne makroekonomske politike, onda svaka zemlja izrađuje svoje projekcije. Na temelju pretpostavki o kretanju broja rođenih i umrlih, jednostavno se projicira broj stanovnika za jedno duže razdoblje. UN izrađuje svoje projekcije za čitavi svijet. Ako se u Hrvatskoj nastave sadašnji demografski trendovi, onda nam oni mogu reći koliko će Hrvatska imati stanovnika.

Ali nije toliko bitan broj stanovnika, koliko dolaze do izražaja poremećaji unutar dobne strukture. Porastao je broj starijeg stanovništva zbog dugogodišnjeg opadanja broja rođenih i smanjuje se broj mladih.

UN upozorava zemlje u kakve situacije mogu doći ako ne budu provodile odgovarajuću, svakoj zemlji primjerenu, populacijsku politiku”, kaže Akrap.

“Moje procjene su da Hrvatska trenutno ima 4,050.000. stanovnika. Neki procjenjuju četiri milijuna i sto pedeset, neki manje, a neki više. Ja sam imao veliku bazu podataka i tako sam procijenio. Državni zavod za statistiku šalje podatke, ali nema te podatke o broju iseljenih iz Hrvatske. Za dugi rok to ionako nisu velike razlike. Hrvatska svake godine ima petnaestak tisuća veći broj umrlih od živorođenih, a kad se tome doda broj iseljenih, došao sam do tog broja”, rekao je Akrap.

“Negativni demografski trendovi su razlog za uzbunu. Vidite da veliki, čitavi prostori ostaju prazni. To nije pojava od jučer. To se znalo. Demografi su upozoravali, svake godine od polovice prošlog stoljeća, od šezdesetih godina. Dogodilo se to da je u Hrvatskoj do devedesetih došlo do prirodnog smanjenja, bio je veći broj umrlih od živorođenih. I to se dogodilo i bez utjecaja rata, rat je to samo ubrzao. To se očekivalo jer se ipak radi o dugoročnim trendovima”, rekao je Akrap.

Baltičke države nakon raspada SSSR-a imaju istu sudbinu kao i Hrvatska. Navedeni rezultati UN-a su samo blaga procjena, što znači da će iseljavanje i depopulacija Hrvata biti puno veća. To znači da bi prava brojka hrvatskih građana koji žive u Hrvatskoj bila ispod 4 milijuna.

Pogledajte grafikone:
 

 
(index.hr)

Peter Thiel, tech milijarder i osnivač PayPal-a, smatra da su ljudi prevareni od strane “ideje od neizbježnosti smrti”, te je financirao startup projekte posvećene dugovječnosti

48-godišnjak čak je počeo istraživati ​​uznemirujuće tehnike – infuzije krvlju mladih ljudi.

U intervjuu za Inc.com, Thiel je rekao da je takva praksa – poznata kao parabioza – najbliža modernoj znanosti u stvaranju procesa protiv starenja.

“Parabioza” znači biološko spajanje dviju osoba, te u slučaju Thiela to podrazumijeva da se on prožme krvlju 18-godišnjaka.

48-godišnji milijarder “potroši 40.000 dolara za infuziju krvi 18-godišnjaka, prema izvješćima.

Ako ste pogledali film Mad Max: Fury Road u kojem negativci koriste isti sustav infuzije da bi se održali zdravima, u kojem su ukrali dragocjenu krv junaka. Da li ste zamišljali da će nešto tako doći blizu vas i u vašem svijetu.

Logična krajnja točka Thielove distopijske vizije bi mogla biti u svijetu u kojem bogati, koji žele živjeti zauvijek, uspješan se napajaju krvlju siromaha, koji će umrijeti u normalnoj dobi.

Thiel je tek nedavno počeo biti opsjednut prkošenju smrti i dužim životnim vijekom.

On je uložio velika sredstva u startup projekte u kojima se eksperimentira s načinima kojima bi se spriječilo tjelesno propadanje i smrt.

“Ja sam u potrazi parabioznim tvarima”, rekao je Thiel “kroz ekspermente u kojima se mlada krv ubrizgava u starije miševe i pronađeno je da to ima masivni učinak pomlađivanja … Mislim da ima puno tih stvari koje su bile neobično nedovoljno neistražene.”

Eksperimenti sa parabioznim tvarima su započeli 1950. godine preko seciranja štakora. U posljednje vrijeme, neke tvrtke promiču ljudska istraživanja sa parabiozom.

Izvještaji govore da američke studije u tom području trenutačno zaostaju za ispitivanjima u Kini i Koreji. No to je samo propaganda. Amerikanci su prvi u svemu takve vrste.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Piti rakiju nije samo svojevrsni dokaz muškosti, niti da je u slučaju da pijete kvalitetnu rakiju to statusni simbol. Konzumacija rakije može donijeti i nekoliko zdravstvenih prednosti – naravno, ukoliko se ne pretjeruje s količinama

Ukoliko vas bolja polovica ili bilo tko napadne zbog druženja s rakijom, iznesite joj jedan od ovih argumenata.

Produžuje životni vijek.

Prevelike količine rakije, i bilo kojeg drugog alkohola, će vam definitivno skratiti životni vijek, ali umjerena količina vam ga može produžiti. I to zbog toga što antioksidansi pomažu u borbu protiv radikala koji su glavni uzrok starosti.

Oslobađa od stresa.

Ukoliko je pijete u umjerenim količinama, rakija djeluje na živčani sustav, tako da vas opušta. Ponavljamo – samo ukoliko je pijete u umjerenim količinama.

Smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara.

Odlična stvar kod rakije je ta što sprječava stvaranje naslaga kolesterola u vašem kardiovaskularnom sustavu, te vam pomaže da se smanji količina kolesterola. A sve to drastično smanjuje opasnost srčanog i moždanog udara.

Pomaže u prevenciji prehlade.

Vjerojatno niste znali da rakija može poslužiti kao odličan sirup za kašalj. Isto tako alkohol pomaže da se ubiju sve bakterije u grlu. Najbolji efekt ćete postići ako ga pomiješate s toplom vodom i limunom.

Ne deblja.

Evo odličnog argumenta – za razliku od gaziranih, pa čak i nekih “prirodnih” sokova, rakija je alkohol s malim brojem kalorija! Ispijanjem rakije smanjujete kolesterol u krvi i ne podižete kilažu.
 
(frontslobode.ba/uredio:NSP)

Dok se globalna očekivano trajanje života popelo više od šest godina, većina od tih godina nije uopće ugodna, zbog bolesti i nedostataka od kojih nam zdravlje pati

Ludi u svijetu žive duže, ali ne u zdravlju nego u bolesti, pokazuje studija o najčešćim bolestima i ozljedama u 188 država

Opće zdravlje zadnjih se deset godina unaprijedilo diljem svijeta zahvaljujući velikom napretku u borbi sa zaraznim bolestima i malarijom i postignućima u borbi protiv bolesti majke i djeteta.

Očekivani životni vijek sve je dulji, ali se nisu znatno produljile godine života u zdravlju, što znači da ljudi zapravo žive dulje s kroničnim bolestima i invalidnostima, navodi se u analizi objavljenoj u časopisu Lancet.

“Svijet je jako napredovao kad je zdravlje u pitanju, ali sada je potrebno napredovati u prevenciji i liječenju glavnih uzroka bolesti i invalidnosti”, rekao je Theo Vos, profesor na sveučilištu u Washingtonu koji je glavni autor studije.

Globalni očekivani životni vijek za oba spola se sa 65,3 godine 1990. produljio na 71,5 godina 2013.

Očekivane godine života u zdravlju rasle su sporije, pa su tako 1990. one bile 56,9 godina, a 2013. 62,3 godine.

Ukupno, najkraći očekivani životni vijek je u Lesotu, samo 42 godine. Na drugoj strani je Japan, gdje je očekivani životni vijek 83 godine, od toga u zdravlju 73 godine.

Nakon Japana, dugo i zdravo živi se i u Singapuru, Andori, na Islandu i na Cipru, u Izraelu, Francuskoj, Italiji, Južnoj Koreji i Kanadi.
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Tvari koje se nalaze u ljutoj papričici imaju mnogostruko djelovanje na ljudski organizam. Ove kemikalije se nazivaju kapsanoidi, i imaju moć da ubiju stanice raka i produljiti životni vijek

Ljuta paprika je sastavni dio svake dijete u američkoj kulturi veoma dugo. Ljuta paprika je biljna kultura koja se uzgaja vise od 6 tisuća godina u Meksiku, središnjim i južnim dijelovima američkog kontinenta.

Danas je Indija najveći proizvođač i izvoznik ljute paprike i njenih produkata, piše getholistichealth.com

Crvena ljuta paprika sadrži ogromnu količinu vitamina C i malo karotena (vitamina A). Žuta, a naročito zelena ljuta paprika, sadrži manje ovih tvari. Paprika je također i odličan izvor kompleksa B vitamina, među kojima dominira vitamin B6.

Paprika je bogata magnezijem i željezom. Visok sadržaj C vitamina utječe na to da se željezo bolje apsorbira iz drugih namirnica, poput graha i žitarica.

Najnovija istraživanja dokazuju da obroci u čijem se sastavu nalaze i ljute paprike mogu sniziti krvni tlak kod ljudi koji imaju problem s hipertenzijom, mogu reduciraju kolesterol i otklanjaju štetne tvari iz krvi.

Istraživanja u Koreji pokazuju da je konzumiranje ljute paprike jedan od najpouzdanijih načina za smanjenje tjelesne mase.

Unos ljute paprike u organizam doprinosi smanjenju apetita i ubrzava probavu pa je treba koristiti unutar obroka, naročito u programu dijetalne prehrane.

Ljuta paprika (naročito helapeno sorta) ubija rak prostate. Znanstvenici su također utvrdili da je ljuta paprika borac protiv galopirajuće pošasti novog doba- srčanog udara.

Redovan unos ljute paprike reducira stanice raka i produljuje životni vijek za više od 30%, pokazala su istraživanja na miševima oboljelim od raka, čija je DNK najsličnija ljudskoj. “To znači da bi, kada bi se rezultati preveli na ljudski rod, rak bio pobijeđen” kaže professor Henry Peterson.

Istraživanje objavljeno u Kronici medisicnkih istraživanja pokazuje da ljuta parika sadrži sastojke koji aktiviraju TRPV1 receptore i da doprinose oblaganju crijeva novim stanicama.

“Naši podaci također pokazuju da TRPV1 dijeta može potisnuti i uništiti kancerogeno tkivo”, rekli su znanstvenici.

Kao rezultat, znanstvenici preporučuju primjenu TRPV1 u kombinaciji s COX-2, lijekom koji se koristi protiv artritisa i bolova.

Crijevna flora

TRPV1 receptor ili ionski kanali prvobitno su primijećeni u osjetilnim neuronima gdje djeluju kao čuvari protiv topline, kiselosti i kemikalija. Najnovije istraživanje potvrđuje da ovaj receptor postoji i u crijevnim epitelnim stanicama.

Znanstvenici su otkrili da TRPV1 djeluje kao suzbijač tumora u crijevima.

Dr Petrus de Jong, jedan od autora ove studije, rekao je: “Osnovni razinu EGFR aktivnosti je potreban da se održi normalna crijevna flora tj. normalan životni ciklus stanica u crijevima. Međutim, ako EGFR signalizacija postane neobuzdana, pojavljuje se rizik od nastajanja tumora.”

Profesor Eyal Raz, još jedan od autora iste studije, tvrdi sljedeće: “Naši podaci ukazuju na to da pojedinci s visokim rizikom od razvoja crijevnog tumora mogu imati velike koristi od kronične aktivacije TRPV1 receptora.”

“Osigurali smo ključni dokaz”, zakjlučuju autori studije.
 
(webtribune.rs/uredio:nsp)

Svijet se može doista činiti zbrkanim, njegovi su ljudi zbunjeni i uplašeni van svake pameti. Postoji vrlo malo stvari nad kojima imamo kontrolu, osim usmjeravanja vlastitih života.

Možete i zaslužujete definirati životnu svrhu koja vodi vaše korake, bez obzira na to što se događa oko vas. U najmanju ruku, ništa ne može zaustaviti definiciju vaše svrhe – i ona se ne može narušiti kroz razmišljanje o tome.

Bez obzira na vašu dob, osjećaj vam daje osjećaj da ste živi – život je svrha i ona može pomoći da živite dulje, pokazalo je istraživanje objavljeno u Psychological Science.

A dobra vijest je … nije bitno kada ćete pronaći tu svrhu.

Voditelj istraživanja Patrick Hill Sveučilišta Carleton u Kanadi, zaključio je:

Naši rezultati ukazuju na činjenicu da je pronalaženje smjera za život, i postavljanje prvenstvenog cilja za ono što želite postići, vam može pomoći da zapravo živite duže, bez obzira kada ste pronašli svoju svrhu. Tako da kada netko ranije pronađe smisao za život, postoji mogućnost da se ranije ovi zaštitni učinci mogu dogoditi.

Neke ranije studije utvrdile su je da pronalaženje svrhe u životu spustilo rizik od prerane smrti, ali voditelj istraživanja Patrick Hill se pitao da li prednost i benificije svrhe varira tijekom vremena, kao što se događa kroz različitie razvojne periode ili nakon važnih životnih prijelaza.

On i njegov kolega Nicholas Turiano sa Sveučilišta Rochester Medicinskog Centra istražili su, koristeći dostupne podatke iz srednjovječnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama kroz MIDUS istraživanje koje je sadržavalo više od 6000 sudionika. Usredotočili su se na one ljude koji su izvijestili da imaju svrhu u životu (npr., “Neki ljudi besciljno lutaju kroz život, ali ja nisam jedan od njih”).

Tijekom 14-godišnjeg razdoblja praćenja predstavljeni u podacima MIDUS studije, 569 sudionika je umrlo (oko 9% ispitanika). Oni koji su umrli prema podacima su imali manju svrhu u životu ili nisu uopće imali svrhu, te manje pozitivnih odnosa nego oni koji su dalj živjeli.

Svrha u životu dosljedno predviđa manji rizik od smrti u cijelom životnom vijeku, pokazujući istu korist i za mlade ljude, sredovječne i starije sudionike tijekom perioda praćenja u sklopu istraživanja.

Dosljedni rezultati su objašnjeni od strane Patrick Hilla:

Ima mnogo razloga vjerovati da imati svrhovit život može pomoći u zaštiti starije osobe više nego mlađih. Na primjer, odrasli možda trebaju više osjećaj smjera, nakon što su napustili radna mjesta i izgubio taj izvor organiziranja njihovih svakodnevnih događaja. Osim toga, više je vjerojatno da će se stariji ljudi suočiti s rizikom smrti od mlađih osoba.

Kako bi pokazali da svrha predviđa duži život za mlađe i starije ljude je podjednako prilično zanimljiva, a naglašava moć izgrađivanja. Ovi nalazi upućuju na to da postoji nešto jedinstveno u pronalaženju svrhe koja kako izgleda vodi do veće dugovječnosti.

Sada su istraživači željeli znati postoji li veza između životne svrhe i provođenja zdravijeg života. Može li se to dodatno računati za dugovječnost? A, osim što bi produžili životni vijek, htjeli bi vidjeti da li životna svrha ima i druge učinke na život osobe.

Prije dvije godine, slično istraživanje pokazalo je da je životna svrha mogla zaštititi ljude od negativnih promjena u mozgu koji se vide u obliku Alzheimerove bolesti. Dakle, čini se da su biološki učinci životne svrhu katalogizirale najmanje dvije studije.

Vratimo se na istraživanje dr. Turianoa od prije. On je koristio iste podatke od 6000 sudionika MIDUS studije. Rekapitulacijom je otkrio da visoko obrazovanje nije imalo nikakve veze s dužim životom. Zanimljivo, no drugačije istraživanje je pokazalo da je vjerovanje u “usmjeravanje svojeg broda”, da tako kažemo, dovelo do boljeg fizičkog stanja i kondicije u starijih ljudi.

Da li ljudi uzimaju dovoljno vremena da shvate i razvijaju taj poziv prema svrsi života? Mislimo da treba vremena da ljudi razmisle o svojoj svrsi, ali ne predugo.

Sve u svemu, činjenica je da svaka osoba, duboko u sebi, doista ne zna! Možda je samo svrha u tome da radimo više od onoga za što ste strastveni i stavite “svoju životnu misao vodilju” u riječi na papir kao podsjetnik.

Možete li mi reći: Imate li životni cilj i kako ste ga pronašli? Je li to napravilo vaš život boljim?

 
 
(preveo:mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)

Ako upitate bilo kojeg 14-ogodišnjaka da li bi radije brže narastao ili duže živio, on će vjerojatno izabrati ono prvo. Da li je to ispravno pitanje? Jeste. Naime, proučavanja na laboratorijskim životinjama još su 1930. pokazala da prehrana bogata bjelančevinama ubrzava rast i sazrijevanje, ali skraćuje životni vijek.

80-tih godina 19. stoljeća njemački znanstvenik dr. Justus von Liebig prvi je shvatio da su mišići načinjeni od bjelančevina. Njegov suradnik, dr. Karl Voit je, promatrajući rudare, izračunao da ovi snažni, mišićavi ljudi pojedu oko 120 grama bjelančevina dnevno. Na osnovi toga zaključio je da bi to trebala biti idealna dnevna količina unesenih bjelančevina za odraslog čovjeka. Od tada se opsjednutost uzimanjem “dovoljnih” količina bjelančevina zadržala do današnjeg dana.

Koliko nam je bjelančevina stvarno potrebno? Suvremena znanstvena istraživanja ukazuju na to da je odraslima zapravo potrebno samo 30 grama bjelančevina dnevno. Ljudski organizam jako djelotvorno prikuplja i reciklira vlastite bjelančevine. Jedini stvarni gubici koje treba stalno nadoknađivati ​​jesu bjelančevine koje tijelo ne može ponovno iskorištavati jer su ugrađene u kosu, nokte i kožu.

Američka nacionalna akademija znanosti odredila je preporučene dnevne potrebne količine (RDA) različitih vitamina, minerala i drugih sastojaka. Što se tiče bjelančevina, postavljeno je pravilo da je odraslom čovjeku potrebno 0,77 grama te tvari po kilogramu tjelesne težine.

Budući da je uzeta u obzir i sigurnosna pohrana, preporuka daleko nadmašuje stvarnu potrebu od minimalnih 30 grama. Tako je muškarcu od 77 kilograma preporučeno oko 60 grama, a ženama koje teže 66 kilograma oko 45 grama bjelančevina dnevno. Ali unatoč tome, prosječni stanovnik Zapada nastavlja uzimati između 100 i 130 grama bjelančevina dnevno.

Problem se proširuje jer većina bjelančevina koje ljudi na Zapadu pojedu potječe od namirnica životinjskog podrijetla koje su prepune kolesterola i masnoća. Budući da su te masnoće u njima dobro prikrivene, mnogi ljudi nisu svjesni da im meso i mliječni proizvodi donose prosječno 50% do 85% posto kalorija u obliku masnoća.

Ta velika količina masnoća i kolesterola, posebno zasićenih masnih kiselina koje se hranom unose u organizam, potiče nastanak aterosklerotičnih naslaga i suženje i otvrdnjavanje vitalnih krvnih žila. Ovaj proces ubrzava starenje i skraćuje život.

Prehrana bogata bjelančevinama smanjuje izdržljivost. Danas se vrhunski atletičari hrane najvećim dijelom kompleksnim ugljikohidratima. Višak bjelančevina dodatno je opterećenje za bubrege. U zemljama zapadne kulture bubrežne bolesti su sve učestalije. Prehrana bogata životinjskim bjelančevinama povezana je i sa osteoporozom.

Prerada viška bjelančevina zahtjeva kalcij koji se najvećim dijelom izlučuje iz kostiju. Od 1850. do 1995. prosječna dob spolnog sazrijevanja djevojaka pala je sa 16,3 na 11,9 godina. Ta promjena je uvelike povezana s prehranom u kojoj važnu ulogu igra upotreba mesa.

Dalje, visoki postotak unošenja životinjskih bjelančevina potiče rast nekoliko vrsta raka.

Netko će reći da su djeci potrebne dodatne bjelančevine. Da, djeci su one potrebne, posebno tijekom razdoblja ubrzanog rasta. Ali za dijete koje teži 23 kilograma preporučen je dnevni unos od 0,77 grama bjelančevina po kilogramu tjelesne težine, što znači da bi takvo dijete trebalo unesti oko 17 grama bjelančevina dnevno. Budući da se djeca u zapadnoj kulturi hrane gotovo isto kao i odrasli, kod njih ni teoretski ne može doći do nedovoljnog unosa bjelančevina.

Problem je zapravo sasvim suprotan. Znanstveni podaci upozoravaju da se djeca, čija je prehrana bogata masnoćama i bjelančevinama, brže razvijaju i rastu. Plaćaju li to skraćenim životnim vijekom? Da.

Neke zablude o unosu bjelančevina

Bjelančevine su sastavljene od dvadesetak različitih aminokiselina. Iako tijelo može samo proizvesti dvanaest vrsta takvih “građevinskih blokova”, odrasli čovjek mora hranom unositi preostalih osam vrsta aminokiselina.

Mi smo, uglavnom, navikli da vjerujemo da moramo jesti meso i mliječne proizvode kako bismo dobili sve te “esencijalne” aminokiseline. Godinama se zanemarivala činjenica da su, s druge strane, te namirnice prebogate masnoćama i kolesterolom i da im nedostaju dragocjena vlakna zbog čega imaju negativno djelovanje na zdravlje.

Danas znamo da su sve aminokiseline vrlo lako dostupne preko raznovrsnog izbora biljnih namirnica. To nam dokazuju, između ostaloga, i prehrambeni običaji različitih naroda diljem svijeta. Osnovne namirnice stanovnika karipskih zemalja jesu crni grah i riža.

Riža je siromašna određenim vrstama aminokiselina, a grah obiluje upravo njima i kompenzira taj nedostatak riže. Do sličnog nadopunjavanja dolazi kombiniranjem kukuruznih tortilja i šarenog graha u prehrani Meksikanaca ili riže i soje u svakodnevnoj prehrani Kineza.

I zapadni svijet danas sve ozbiljnije razmišlja o biljnoj prehrani. Ona se sastoji od namirnica koje su siromašne masnoćama, bogate vlaknima, bez kolesterola i imaju dovoljno, ali ne i previše, bjelančevina. Naime, sadržaj bjelančevina kod nekih vrsta povrća premašuje 20% ukupne količine kalorija, cijelo zrno žitarica donosi oko 12% posto kalorija iz bjelančevina, a kod većine mahunarki taj prosjek iznosi oko 30%.

Znanstveno usmjereni nutricionisti savjetuju da se 10-15% dnevne količine kalorija uzima preko bjelančevina. Čak i kod potpuno vegetarijanske prehrane nije nikakav problem dobiti tu količinu bjelančevina.

Zapravo, ako iz različitih nerafiniranih biljnih namirnica čovjek unosi dovoljno kalorija, nemoguće je doći do pomanjkanja unosa bjelančevina.

Vrijeme je da zakopamo stare, dugogodišnje mitove i počnemo razmišljati i živimo u korak s vremenom i suvremenim saznanjima. Ukoliko u svoj organizam unosimo previše bjelančevina, koje su inače vrlo korisne, to postaje loša navika. Kao i u svemu ostalom u životu, kad čovjek pretjeruje i u dobrim stvarima, javljaju se nepoželjne posljedice.

Više o ovome možete naći u knjizi “Moće prehrane” koju možete skinuti OVDJE!
(zahvaljujući portalu www.stazamanade.com)

(vestinet.rs/uredio: nsp)

HAARP je bio instaliran u mjestu Beljina u blizini Barajeva, koji je jako blizu našem glavnom gradu, Beogradu. HAARP je iz Amerike, poprilično je razoran u svakom smislu i predstavlja tabu temu. Ipak, i ako je tako, sve više i više ljudi govori o ovome pa čak i oni koji su radili na osnivanju ovog projekta! Mnogi mediji u Srbiji koji su pisali o ovome su zastrašivani da šute. Kao i list PRAVDA! Informacije koje će te sada vidjeti i pročitati, nikad nećete čuti na glavnim medijima ili drugom poltronskom mediju.

Informacija o HAARP anteni u Srbiji je demantirana, tj. antena je uslijed prevelikog pritiska javnosti demontirana i uklonjena, na neko bolje i sigurnije mjesto, npr. poput Kosova.

Brojnost potresa u Grčkoj i Turskoj je zabrinjavajuća.(snimljeno danas)

Na slikama koje su snimljene 18.02.2012, 13:45 – 15:45 , točno se vidi da se HAARP širi na prostorima Grčke, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Kosova, i Srbije. Da li zračenje stiže od HAARP antena koje se nalaze na Aljasci, ili negdje , bliže, lokalno, samo nam je nagađati, ali puno potresa u Grčkoj i Turskoj se poklapaju sa zračenjima i smjeru oblaka.
 

 
 
izvor: nsp, youtube.com, hisz.rsoe.hu/alertmap, sat24.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11821"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Sigruno vam je poznat sustav HAARP koji je nedavno počeo i djelovati na ovim prostorima. No iako HAARP lokacije na Balkanu nisu tako poznate, okruženi smo HAARP postrojenjima u zemljama oko nas

Instaliran je u mjestu Beljina u blizini Barajeva, koji je jako blizu glavnom gradu Srbije, Beogradu. HAARP je iz Amerike, poprilično je razoran u svakom smislu i predstavlja tabu temu. Ipak, i ako je tako, sve više i više ljudi govori o ovome pa čak i oni koji su radili na osnivanju ovog projekta!

Mnogi mediji u Srbiji koji su pisali o ovome su zastrašivani da šute. Kao i list PRAVDA! Informacije koje će te sada vidjeti i pročitati, nikad nećete čuti na glavnim medijima ili drugom poltronskom mediju.

Informacija o HAARP anteni u Srbiji je demantirana, tj. antena je uslijed prevelikog pritiska javnosti demontirana i uklonjena, na neko bolje i sigurnije mjesto, npr. poput Kosova.

HAARP SUSTAV i njegov utjecaj na klimu

Definitivno je ovo najveća domena i pravac prema kojem HAARP ide. Prije svega on je tu da mijenja klimu i utječe na elementarne nepogode. Iako je ovaj sustav relativno novijeg doba, čitav projekt je nastao neposredno nakon završetka 2. Svjetskog rata!

Danas je on poprimio globalnu primjenu! I ako mnogi ne žele govoriti što točno HAARP predstavlja, istina postaje sve jasnija i groznija. HAARP sustav djeluje prije svega putem elektro i magnetskih valova te se tako utječe na klimu! Na temperaturu zraka, vlažnost tla, jačinu vjetra i slično!

U zemljama Balkana se najviše posljedice vide na temperaturi zraka, što uzrokuje suše i ono aktualno nam, požare! Da nešto nije uredu, možete vidjeti skoro svakoga dana na nebu, pod uvjetom da je dan, možete vidjeti kako je nebo nabijeno, da su oblaci deformirani i neobičnog oblika te da je i zrak drugačijeg naboja!

Ono što stvara problem, jesu i suše koje utječu na usjeve i polja, magnetska kontrola odbija kišu i isušuje zemljište i tako hrana postaje znatno rjeđa i skuplja.

Ono što je bitno za znati jeste da ovaj sustav uništava dva godišnja doba! Proljeće i jesen polako nestaju a postojaće samo ljeto i zima. Leta će biti jako duga i vrela a zime oštre i jako hladne!

HAARP SUSTAV I NJEGOV UTJECAJ NA ČOVJEKA

Ovo nas najviše brine i definitivno je utjecaj HAARP sustava u ovoj domeni jako prisutan i opasan. HAARP sustav dakle utječe putem magnetskih valova i naboja. Valjda znate da je čovjek i sam namagmetiziran i naelektriziran i da svaki pojedinac ima neki vid energije. Zato i udari groma ili udar struje djeluje na čovjeka razorno koliko i na električne uređaje, jednostavno! Čovjek pored toga što ima vodu u sebi on sam i proizvodi energiju. Ukoliko dođe do predoziranja magnetizmom i naelektriziranjem, dolazi do šoka! HAARP sustav najviše djeluje upravo na najbitnija dva tijela! Na srce i mozak!

Vjerojatno vam je poznatno da kada srce prestane raditi, doktori daju tretman elektrošokovima, na taj način energija naboja i magnetizma stvara energiju potrebnu za rad srca i čovjek je ponovno živ. Ipak, ukoliko dođe do prekomjerne doze ovih čestica, srce počinje preskakati i raditi nepravilno. Time se čovjekov životni vijek smanjuje jer je srce pod većim opterećenjem i konstatno se mijenja intezitet (jačina) energije u čovjeku.

Mozak je priča za sebe. Struktura mozga se sastoji od labavih i osjetljivih pregrada i cijeli mozak je ispunjen tekućinom koja je jako bitna. Ujedno mozak ima i neku vrstu malih prijemnika tj. antena koje primaju signal, tako da HAARP putem prekomjernog slanja naboja i magnetizma može predozirati mozak, čime on radi poremećno il uopće prestaje raditi!

Sigurno ste čuli za meteoropate! E pa ti ljudi su ništa drugo no oni koji su bolesni kada se vrijeme naglo mijenja. Njihovi prijemnici u mozgu su osjetljiviji i ranjiviji te su promjene razina namagnetiziranja i naelektriziranja jako utjecajne na njihovo zdravlje! HAARP sustav dodatno opterećuje ove ljude! Doslovno, HAARP svojim valovima mrda tekućina unutar mozga i dozira energiju čovjeka putem antena u mozgu!

Ovo sve ima utjecaj na čovjekovo raspoloženje! Na svakoga utječe drugačije. Netko je agresivan, neraspoložen, pospan, depresivan ili suicidan (sklon samoubojstvu). Tu su i hiperaktivnost, nesanica, nemir ili napadi panike!

Inače, biometeorloška prognoza postoje samo na ovim prostorima. U EU, Švicarskoj, Njemačkoj, takve biometeorološke prognoze ne postoje u medijima, novinama, na radiju. U najboljem slučaju, ljudi na njih ne obraćaju pažnju.

REKLI SU O HAARP SUSTAVU

George Hudson (55), Američki inžinjer NASA.

HAARP sustav je najmoćnije oružje, najvećih moćnika svijeta. Da li je ovaj sustav opasan. Nemojte sumanjati u to! On je već tu i djeluje.

Michael Rucky (43), Američki pilot.

Danas je vrijeme kontrole čovjekovog uma! Da, mislim na HAARP sustav. On je poprilično lošeg učinka na psihu, klimu i zemlju uopće! Kao pilot siguran sam i to sad govorim, da ovaj sustav može oboriti bilo koji avion na svijetu! Kad god to bude bilo potrebno.

Rodney Pitton (82), Britanski umirovljeni Vojni general

HAARP sustav je zaista vrhunski projekt Amerikanaca. Rekli su vam da je to radi eksperimentiranja i nadgledanja klime na Aljasci, a danas, gle čuda, cijeli svijet posjeduje te antene. Sve je jasno što se događa.

Mitt Douglas (1965-2008), Američki fiziičar, ubijen ispred kuće u Dalasu.

HAARP me zabrinjava uvijek. Jasno je njegovo djelovanje na klimu i mijenjanje magnetskog polja na površini zemlje! Znate što to znači! Svi možemo biti ubijeni kad oni god to požele.

Nikola Janec (68), Slovenski novinar i istraživač

Cijela ta stvar je jako tajnovita i užasna! Jedno se govori, a drugo se radi. HAARP nas sve ubija, a nitko nije sposoban da poduzme ništa! Još nas uvjeravaju da je to nastalo radi nas. Patetike li Bože! Isto kao kad političari tupe svoje govore.

Momo Matošević (56), Hrvatski fizičar i doktor psihijatar.

Sramota je u kakvom svijetu živimo. HAARP ubija čovjeka, tako što mu utječe na psihu i pravi ga bezvoljnim i agresvinim! Stvaraju destruktivnog čovjeka. Nije ni čudo što je svijet pun luđaka!

Alex vegata (73) Ruski atomski stručnjak i fizičar

HAARP sustav je u potpunosti zločin protiv čovjeka! Neprijatelj Amerikanaca tj. njenih vlasnika nije sad samo Iračanin, Rus ili Balkanac. Cijeli svijet je meta!

Nikola Potosku (54), Rumunjski predsjednik zaštite okoliša

Taj HAARP nam stoji i radi svim pred nosom, a nitko ne obraća pozornost na to! Tiho ali podmuklo nestajemo!

Nikola Tesla je svojevremeno rekao da se planeta zemlja može rascijepiti na pola uz pomoć rezonancije. Nadajmo se da to nije plan američkih pomahnitalih umova.
 

 

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)