NASA je ovih dana raspisala natječaj za novo radno mjesto s najzanimljivijim nazivom i opisom posla ikada – upravitelj planetarne zaštite (planetary protection officer)

Plaća je izdašna – između 124.000 USD i 187.000 USD godišnje, a kandidat koji pobijedi narednih će tri do pet godina raditi s vrlo pametnim ljudima, kako se to obično kaže, ‘raketnim znanstvenicima’. Posebno je zanimljivo to što zapravo nikome neće morati biti upravitelj.

Prema opisu posla, upravitelj će, među ostalim, raditi na zaštiti Zemlje od moguće invazije vanzemaljaca ili pak od samih ljudi. On će voditi računa o tome da ljudi ne zagade druge planete tijekom svemirskih istraživanja, ali i da se vanzemaljci, koliko god bili jednostavni ili napredni, ne prošire Zemljom.

U cijelom svijetu postoji još samo jedno mjesto sa sličnim opisom posla – u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA):

Ovu dužnost u NASA-i trenutno obnaša Catharine Conley koja je upraviteljica od 2014. Za sada nije poznato hoće li se ona ponovno prijaviti za posao.

Radno mjesto prvi je put otvoreno nakon što je SAD 1967. ratificirao sporazum Outer Space Treaty. Njime je ispunjen zahtjev iz članka IX toga dokumenta:

„Države sudionice sporazuma obavljat će istraživanja svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, nastojeći izbjeći njihovu opasnu kontaminaciju, kao i neželjene promjene u okolišu Zemlje koje bi mogle biti posljedica uvođenja vanzemaljskih materijala, te će, kada to bude neophodno, u skladu s time poduzimati potrebne mjere.“

Sastavni dio međunarodnog sporazuma čini stavka prema kojoj bi vjerojatnost kontaminacije u svemirskim misijama morala biti manja od 1 : 10.000.

Conley je ranije za Bussines Insider izjavila da to nisu previše zahtjevne, ni previše labave mjere opreza.

U skladu s ovom obavezom, upravitelji planetarne zaštite povremeno moraju posjećivati druge svemirske centre kako bi provjerili koliko su sigurni robotizirani roveri, sonde i lenderi koji se šalju na druge planete i mjesece.

Trumpova misija

Novi američki predsjednik, Donald Trump smanjio je ukupna izdvajanja za NASA-in proračun, no međutim, izrazio je odlučnost da se ta agencija od istraživanja Zemlje više orijentira na letove do drugih planeta, osobito na Mars. Jedan od ambicioznijih projekata koje je odobrio svakako je putovanje na Jupiterov mjesec Europu na kojoj bi se, ispod debele ledene kore, mogao nalaziti veliki ocean u kojem bi moglo biti života.

Ta misija ne bi trebala sletjeti na površinu Europe već bi je trebala istraživati iz orbite, međutim, uvijek postoji opasnost da se sonda sruši. Posao upravitelja jest da osigura da se to ne dogodi, odnosno da, ako se i dogodi, Mjesec ne bude kontaminiran mikroorganizmima sa Zemlje.

S druge strane, pokretni laboratoriji na Marsu prikupljaju i analiziraju uzorke tla. Neki od njih bi s vremenom trebali stići u laboratorije na Zemlju. Mada se ne očekuje da će se u njima naći neki živi mikroorganizmi već prije njihovi mogući fosili, opasnost kontaminacije Zemlje ipak postoji.
 
(index.hr)