Ako mislite da ste u posljednje vrijeme vidjeli mnogo više djece s naočalama nego što ste ih viđali u prošlosti, vrlo je vjerojatno da ste u pravu

Rekordan je broju mladih ljudi kojima se dijagnosticira kratkovidost – a pretjerano vrijeme na kompuuterskom zaslonu je izgleda pravi krivac.

Kratkovidost, ili miopija, trenutno pogađa 40 posto sjevernoameričkih Amerikanaca, s tim da se broj slučajeva udvostručio u periodu između 1972. i 2004. godine i nastavlja se povećavati po stopama koje se opisuju kao „epidemija“.

U Europi, stopa mijopije među onima u dobi od 25 do 29 godina je porasla za 42,2 posto, što je gotovo dvostruko više od stope dobne skupine od 55 do 59 godina starosti.

Možda je lijepo misliti da kratkovidost nije velika stvar i da se može lako korigirati naočalama, ali visok stupanj mijopije može značajno povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih poremećaja oka.

Na primjer, rizik od glaukoma je sada 40 puta veći, dok su rizici od katarakte i odljepljenje rožnice 21 puta veći.

To je zato što se oko proteže proporcionalno stupnju kratkovidnosti koju osoba ima, uzrokujući stanjenje mrežnice i potencijalno pucanje.

Dok genetika može biti velik čimbenik kod kratkovidnosti, okolina u kojoj dijete živi i igra se, igra još veću ulogu, i zato djeca provode puno vremena ispred ekrana ovih dana što može imati tako velik utjecaj na njihov vid.

Budući da su pametni telefoni uvedeni 2007. godine, problemi s vidom su počeli rasti, uglavnom zbog činjenice da korisnici moraju čitati svoje zaslone na maloj udaljenosti.

Kratke valne duljine plavog svjetla koje emitiraju takvi uređaji posebno su štetne za vid, a dulja uporaba uzrokuje veće probleme.

Povrh toga, mladi ljudi koji su zalijepljeni za svoje zaslone ne provode vrijeme vani, što znači da im nedostaje zaštitni učinak koji svjetlo ima na mijopiju.

Stručnjaci preporučuju da djeca dobiju barem 45 minuta dnevne svjetlosti svaki dan, bilo da se radi o sportu ili jednostavno izloženosti koju dobiju dok hodaju u školu.

Također bi trebali ograničiti vrijeme gledanja ekrana na sat vremena ili manje, uzimajući dvo-minutne pauze svakih pola sata. Oni mlađi od dvije godine uopće ne bi trebali koristiti elektroničke uređaje.

Uređaji štete dječjoj kreativnosti kao i njihovoj viziji

Naravno, postoji i druga vrsta kratkovidosti od koje djeca pate kada je riječ o korištenju elektroničkih uređaja, a to je intelektualna kratkovidost i nedostatak mašte koju takva tehnologija može potaknuti.

Kada djeca koriste tehnologiju, njihovi mozgovi su zauzeti, što znači da troše puno manje vremena za sanjarenje i maštanje. Upravo tijekom tih trenutaka zastoja i dosade naš mozak nastoji biti najkreativniji.

Djeca koja nikada nisu morala smisliti način da bi se zabavila ne mogu doseći svoj puni potencijal. Povrh toga, ona se hrene onime što im tehnološki divovi serviraju – i ne dolaze do vlastitih pitanja o životu.

Studija na 800 korisnika mobilnih telefona pokazala je da jednostavno posjedovanje pametnog telefona u njihovoj blizini može smanjiti kognitivni kapacitet osobe – čak i ako je telefon isključen! Istraživači su to usporedili sa “odljevom mozga”, a tek sada počinjemo shvaćati posljedice.

Iako je očigledno rješenje ovog problema oduzimanje uređaja djeci, taj savjet nije uvijek praktičan.

Međutim, možete uvesti “slobodan dan” za elektroniku jednom tjedno. Također je važno da se vrijeme koje vaša djeca provedu ispred ekrana ustabili.

Na primjer, ako ste odlučili da je pola sata dnevno prihvatljivo, neka koriste cijelih 30 minuta odjednom.

Ne dopustite da vaša djeca izgube vid i svoju kreativnost. Držite njihovo vrijeme na ekranu pod kontrolom, i pobrinite se da dobiju dovoljno vremena na otvorenom i spriječite ometanje njihove kreativnosti koja može rasti jedino ako nisu ipsred ekrana.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Da li vaš mobitel oštećuje vaše oči?

Nova istraživanja su potvrdila još jednu zamku suvremene tehnologije: polako vas čini slijepima.

Studija koja je upravo objavljena u znanstvenim izvješćima otkrila je zlokobnu istinu: stalna izloženost plavom svjetlu ljubljenih mobitela i drugih uređaja dovodi do makularne degeneracije povezane sa starošću, jednog od vodećih uzroka sljepoće u svijetu.

Stručnjaci se slažu da plavo svjetlo može biti loše za vaše oči, ali kako se to događa, upravo je otkriveno.

Istraživači sa Sveučilišta Toledo upravo su otkrili kako plavo svjetlo pogađa zdravlje oka.

Dr. Ajith Karunarathne, pomoćni profesor odsjeka za kemiju i biokemiju, komentirao je: “Nije nikakva tajna da plavo svjetlo nanosi našem vidu oštećenje mrežnice oka. Naši pokusi objašnjavaju kako se to događa, i nadamo se da će se stvoriti terapije da se uspori makularna degeneracija, poput nove vrste kapi za oči”.

Prema dr. Karunarathneu, rožnica i leća oka nisu u stanju blokirati ili reflektirati plavo svjetlo. Ova nesposobnost, u kombinaciji s velikim razinama izloženosti, zasigurno je recept za još jednu veliku zdravstvenu katastrofu.

Plava svjetlost i loš vid

Plavo svjetlo se emitira od sunca, kao i od mnogih naših najdražih suvremenih uređaja i naprava – prijenosnih računala, mobitela i tableta, da spomenemo samo nekoliko.

Sve više vremena provedenog ispred zaslona ne dolazi do kao iznenađenje da plavo svjetlo polako, ali sigurno utječe na vid ljudi.

Makularna degeneracija je u porastu, a plavo svjetlo može igrati važnu ulogu u onome što se događa. Trenutno, oko 11 milijuna ljudi u SAD-u ima makularnu degeneraciju – no taj će se broj očekivano​dvostruko povećati do 2050. godine.

Makularna degeneracija uzrokovana je smrću fotoreceptorskih stanica u oku, no kako plavo svjetlo utječe na taj proces, bilo je nepoznato – sve dok dr. Karunarathne i njegov tim nisu otkrili.

Znanstvenici su otkrili da “izloženost plavoj svjetlosti uzrokuje kod mrežnice reakcije koje stvaraju otrovne kemijske molekule u fotoreceptorskim stanicama.”

Retinal je molekula kod fotoreceptora koja prima svjetlost i šalje signale u mozak.

“Trebate stalnu opskrbu molekulama retinala ako želite imati zdravi vid. Fotoreceptori su beskorisni bez retinala, koji se proizvodi u oku” – kaže dr. Karunarathne.

Kasun Ratnayake, iz Karunarathneovog laboratorija, objašnjava da kada se plavo svjetlo i retina susreću, te dolazi do toksične reakcije. “Ako obasjate plavim svjetlom mrežnicu, ono ubija fotoreceptorske stanice dok se signalna molekula na membrani otapa” – kaže Ranayake.

“Fotoreceptorske stanice se ne regeneriraju u oku. Kad su mrtve, one su zauvijek mrtve” – dodao je.

Tim je otkrio da toksičnost plave svjetlosti može ubiti gotovo bilo koju stanicu u tijelu. No postoji nada – vitamin E zapravo može pomoći u zaštiti očiju od loših učinaka plavog svjetla.

Kao što znanstvenici objašnjavaju, otkrili su nešto pozitivno: Alfa tokoferol, oblik vitamina E, prirodni je antioksidans u tijelu i zapravo sprječava umirenje fotoreceptorskih stanica – čak i kada su izložene plavom svjetlu.

NoviSvjetskiPoredak.com

Ljudi više ne napuštaju dom bez pametnih telefona, a mnogi od nas koriste računala na poslu tako da je napor očiju vezan za digitalne uređaje postao glavni problem vezan za posao

Oslanjanjamo se na naš vizualni sustav kako bi pomogli percipirati svijet oko nas kroz vizualne znakove koji se zatim šalju u mozak za obradu.

Ti znakovi uključuju boju, oblike, veličinu, udaljenost, dubinu, kretanje i temperaturu. Oči dnevno obrađuju tone informacija, a ove informacije uglavnom dolaze sa digitalnih zaslona kod kuće ili na poslu.

Ljudi više ne napuštaju dom bez pametnih telefona, a mnogi od nas koriste računala na poslu tako da je napor očiju vezan za digitalne uređaje postao glavni problem vezan za posao. Kada vaš vid postane progresivno zamagljen, može utjecati na većinu vaših aktivnosti.

Ako cijeli dan gledate u zaslon, možete razviti bolesti povezane s vidom, kao što su umor očiju, suhe oči, oštećene oči i dvostruka slika.

Dugi periodi izloženosti zaslonu ne utječu samo na vid, već i na druge dijelove vašeg tijela. Na primjer, glavobolje mogu biti uzrokovane mutnim vidom.

Zaštitite oči od naprezanja sa sljedećim savjetima:

Prakticirajte dobre navike vezane za telefone i računala – Danas nećete naći nikoga tko ne gleda u neku vrstu zaslona, bilo da je riječ o prijenosnom računalu, tabletu ili pametnom telefonu.

Znatna količina vremena provedenog ispred ekrana izlažu vaše oči umjetnom plavom svjetlu koji je glavni razlog zamagljenog ili oštećenog vida.

Važno je često prekinuti gledanje u ekran trepćući što češće i gledati u daljinu dvije do tri minute na svakih 15 do 20 minuta provedenih ispred zaslona. Osim toga, možete podesiti svjetlinu, veličinu teksta i temperaturu boje vašeg telefona ili prijenosnog računala kako bi slika postala manje intenzivna i preintenzivna za oči. Također možete nadograditi zaslon na jasnu razlučivost kako biste izbjegli naprezanje očiju.

Prilagodite životne navike – Učinite to svakodnevno svojim očima, i na kraju će to utjecati na njihove performanse. Kada ste vani, vaše oči mogu biti izložene štetnim zračenjima sunčeve svjetlosti.

Zaštitite oči nosivši sunčane naočale, ili možete odabrati naočale sa lećama protiv zasljepljivanja. Kada se nalazite u zatvorenom prostoru, budite sigurni da imate odgovarajuću rasvjetu za čitanje ili pisanje.

Jedite hranu koja je dobra za oči – Karotenoidi kao što su zeaksantin, lutein i astaksantin su spojevi koji promiču zdravlje očiju i vida. Mogu se mogu naći u zelenom lisnatom povrću kao što je špinat, kelj i brokula, kao i u crvenom, žutom ili narančastom povrću poput mrkve, paprike, rajčice i kukuruza. Astaksantin je prirodni crveni pigment koji se može naći čak i u nekim plodovima mora kao što su losos i škampi.

Odite na sveobuhvatan pregled očiju – baš kao što morate rutinski posjetiti svog stomatologa kako bi zubi bili zdravi, važno je provoditi rutinski pregled oka, osobito ako imate posao koji zahtijeva da gledate u zaslon računala satima, da bi utvrdili da li su vaše oči još uvijek optimalnog zdravlja.

Također možete pitati svog liječnika o tome kako dalje možete voditi brigu o svojim očima.

Jeste li znali da je i pušenje loše za oči? Pušenjem cigarete proizvodi se cijanid koji može oštetiti oči.

Oči su naši prozori u svijet.
 
NoviSvjetskiPoredak.com