Potpuno je normalno da se ponekad osjećate tužno. Problemi u odnosima, gubitak voljene osobe i druge promjene u životu mogu uzrokovati privremeni gubitak radosti

To je normalno i ništa se ne trebate brinuti. Međutim, kada se tuga zadrži, više ne osjećate nikakav interes za stvari koje su vas prije činile sretnima, doživljavate gubitak apetita, a vaše su razine energije niske tjednima.

Ukoliko patite od ovih promjena, možda imate kliničku depresiju.

Nažalost, ova vrsta depresije je mnogo raširenija nego što mnogi od nas misle. Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja u zemlji.

U jednom istraživanju, više od 17 milijuna odraslih Amerikanaca izjavilo je da je imalo najmanje jednu depresivnu epizodu u prethodnoj godini, pri čemu su najveću razinu depresije osjetile osobe u dobi između 18 i 25 godina.

Ove statistike posebno su zabrinjavajuće kada se promatraju zajedno s rezultatima istraživanja koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Sussexu i objavljeni u časopisu Psychological Medicine.

Ova je studija pokazala da postoji jasna veza između depresije i povećanog rizika od demencije i općeg pada kognitivnih sposobnosti u kasnijem razdoblju života.

Depresija stari vaš mozak

Kao što je objavljeno u časopisu Science Daily, ranije studije su već potvrdile vezu između depresije i demencije.

Međutim, ova je studija to učinila korak dalje, dokazujući vezu između depresije i općeg pada ukupnih kognitivnih funkcija.

Istraživački tim je za svoje istraživanje analizirao rezultate 34 longitudinalne studije kako bi utvrdio učinke depresije na dugoročnu spoznaju.

Istraživanje je uključivao studije s više od 71.000 sudionika, od kojih su neki imali dijagnozu depresije, dok su drugi pokazivali simptome bolesti iako nisu bili dijagnosticirani. Svi ispitanici kojima je dijagnosticirana demencija isključeni su iz pregleda.

Istraživači su posebnu pozornost posvetili dokazima o padu memorije, sposobnostima odlučivanja i brzini obrade informacija.

Istraživanje je pokazalo da su osobe s depresijom doživjele veći pad kognitivnog stanja u starijoj odrasloj dobi od onih bez depresije.

Budući da postoji dugo predkliničko razdoblje od nekoliko desetljeća prije nego što se dijagnosticira demencija, nalazi su važni za rane intervencije jer trenutno ne postoji lijek za bolest.

Kao što je primijetila dr. Darya Gaysina, predavačica na Sveučilištu u Essexu, svjetsko stanovništvo stari, a stope depresije se povećavaju. Budući da postoji veza između depresije i opadanja kognitivnih sposobnosti, očekuje se da će se broj ljudi koji doživljavaju demenciju i opći kognitivni pad dramatično povećati u sljedećih 30 godina.

Rezultati ove studije naglašavaju potrebu da se suočimo s depresijom što ranije i što odlučnije, ne samo da se osjećamo bolje u sadašnjosti, već i da spriječimo niz problema u kasnijem životu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Višak masnog tkiva je znak da su na putu ozbiljniji zdravstveni problemi. Nekoliko studija pokazuje da je pretilost preteča dijabetesa, srčanih bolesti, artritisa i raka

Sada šokantna nova studija povezuje da pretilost smanjuje volumenom sive tvari.

Kako se mozak smanjuje, osoba postaje izložena većem riziku od ozbiljnih zdravstvenih stanja kao što je demencija.

Ovo je strašna vijest za većinu ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama. Oko 75 posto odraslih muškaraca i 60 posto odraslih žena spada u kategoriju prekomjerne težine ili pretilosti. Ono što oni ne znaju je da im se mozak smanjuje, ne zbog starosti, i ne zbog genetike.

Istraživanje koje je objavila Američka akademija za neurologiju, usporedilo je indeks tjelesne mase (BMI), omjer struka i kuka, i ukupnu težinu masnih naslaga, uz MRI skeniranje mozga kod 9.652 osobe koje su sudjelovale u istraživanju.

U ovoj skupini, devetnaest posto ih je imalo prekomjernu težinu ili pretilo. Prema MRI skenovima ove skupine, oni s najvećim omjerom BMI i struka i kuka također su imali najniži volumen sive tvari.

Istraživači su se prilagodili drugim čimbenicima koji utječu na masu mozga, uključujući razine tjelesne aktivnosti, visoki krvni tlak, pušenje i dob.

Studija je zaključila:

“Kombinacija povišenog indeksa tjelesne mase (BMI) i “omjer struka i kuka” može biti važan čimbenik rizika za pojavu atrofije sive tvari.”

Kada se orbitofrontalni korteks smanji, osoba postaje sve impulsivnija; to može dovesti do spirale nekontroliranih prehrambenih navika. Kako masnoća na tijelu raste, višak masnih stanica također oslobađa hormone koji potiču upalu. Ova upala dalje ometa moždane stanice, umanjujući pamćenje.

Siva tvar mozga sadrži većinu živčanih stanica u tijelu. Ove živčane stanice povezane su sa stvarima poput fizičkog pokreta, koordinacije i samokontrole.

Uzročno-posljedična veza između povećanja tjelesne težine i skupljanja mozga može djelovati u oba smjera. Ako osoba dobije na težini, hoće li se njezin mozak polako početi smanjivati, ometajući njezinu sposobnost prilagođavanja?

Važno je ostati u formi kako bi se spriječilo smanjenje mozga, ali jednako je važno zaštititi živčane stanice od pošasti toksičnih elemenata poput aluminija. Aluminij se nagomilava u mozgu i uništava živčane stanice.

Masna riba, kao što su skuša, losos, sardine ili pastrva štite mozak jer u mozgu isporučuju omega-3 masne kiseline, osobito dokosaheksaensku kiselinu (DHA). Omega-3 se koriste u membranama mozga kako bi se poboljšala stanična struktura i poboljšala signalizacija u mozgu. Chia sjemenke, laneno sjeme, konoplja i orasi osiguravaju istu hranjivu tvar.

Gljive su još jedna vrsta hrane koja podržava rast živčanih stanica. Chaga, reishi, cordyceps i gljive lavovske grive mogu vrlo dobro koristiti mozgu.

Biljke s visokim sadržajem flavonola, poput kakaoa, podupiru rad regije hipokampusa u mozgu, poboljšavajući pamćenje i raspoloženje. Većina biljaka je bogata flavonolima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Geoinženjering, također poznat kao klimatski inženjering, je kontroverzna tema danas u svijetu

Iako mnogi ljudi odbacuju tu činjenicu kao ništa više od teorije zavjere, postoje mnogi drugi koji žestoko ističu da su vladine i druge organizacije aktivno uključene u pokušaje manipuliranja vremenom.

Većina tih eksperimenata, kažu oni, usmjerena je na preokretanje učinaka tzv. klimatskih promjena, dok neke agencije imaju više zlokobnih razloga za manipuliranje vremenom, uključujući želju da kontroliraju ionosferu i stoga da kontroliraju radiokomunikacije – za vojne svrhe.

U posljednjih nekoliko godina, postoje dokazi da možda geoinženjering ne bi trebalo tako brzo odbaciti kao teoriju zavjere.

Izvješća koja su se pojavila sugeriraju da su povećane količine aluminija otkrivene u padalinama. Ako je ovaj teški metal prisutan na kiši, on je sigurno prisutan u velikim količinama u zraku. To se savršeno uklapa u teoriju geoinženjeringa, koja tvrdi da se aluminij raspršuje u atmosferu kao način kontrole kiše i samog vremena.

Možda je najveći dokaz koji podupire teoriju geoinženjeringa, međutim, ogroman porast neurodegenerativnih bolesti posljednjih godina.

Prema organizaciji Alzheimer’s Association, broj ljudi koji umiru od Alzheimerove bolesti porastao je za nevjerojatnih 145 posto od 2000. godine do danas.

To je značajno, jer znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da bi uporaba aluminija u geoinženjerske svrhe uzrokovala porast broja ljudi s neurodegenerativnim bolestima.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na to

Kako su izvijestili na portalu Waking Times (WT), deklasificirani vladini dokumenti koji datiraju iz 1970-ih godina potvrdili su da znanstveni programi koje financira država su aktivno uključeni u studije posvećene manipulaciji vremenskim prilikama.

A ti su programi vjerojatno su pojačani u zadnje vrijeme kako se povećava histerija globalnog zatopljenja.

To potvrđuje ono što znanstvenici govore godinama:

2014. godine, ekipa novinara televizije CBS razgovarala je s fizičarom dr. Michio Kaku. U intervjuu je dr. Kaku otkrio da znanstvenici provode velike eksperimente modifikacija vremena koji uključuju usmjeravanje lasera i nanočestica u nebo.

Iako je istina da su ljudi svakodnevno izloženi velikim količinama aluminija putem hrane koju jedemo, vode koju pijemo i lijekova koje uzimamo, tijelo apsorbira samo oko 0,3 posto tog aluminija zbog zaštite koju pruža intestinalni trakt.

Atmosferski aluminij je, međutim, daleko opasniji:

Kada se udiše, atmosferski aluminij zaobilazi pluća i ima izravan pristup krvotoku. Odavde može cirkulirati kroz tijelo i prouzročiti značajnu štetu. To uključuje rak pluća, oštećenje bubrega, deformitete kostiju, napade i anksioznost.

Tu je i mnogo istraživanja koja otkrivaju da izloženost aluminiju može povećati rizik od nekoliko bolesti mozga, uključujući Alzheimerovu bolest. Zbog toga je dr. Herndon otkrio da je geoinženjering odgovoran za rasprostranjeni porast neuroloških bolesti diljem svijeta.

Taj 145-postotni porast smrtnosti od Alzheimerove bolesti dobiva novo i uznemirujuće značenje kada se promatra u skladu s ovom vrstom informacija. Nažalost, gotovo je nemoguće izbjeći atmosfersku izloženost aluminiju, naglašavajući važnost pokušaja detoksifikacije od teških metala na redovnoj osnovi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kao i tijelo, mozgu je potrebno gorivo, koje se može dobiti iz zdrave hrane. Evo nekih namirnica koje vašem mozgu mogu dati snagu i zdravlje više nego išta drugo

Kakao

Jedenje čokolade – one prave, napravljene od kakaoa – dobro je za vaš mozak, zahvaljujući snažnim spojevima koji se nazivaju flavonoli.

Ovi spojevi djeluju kao antioksidansi i pomažu očuvanju matičnih stanica mozga – koje proizvode nove moždane stanice.

Flavonoli, kao antioksidansi, također pomažu u borbi protiv kronične upale koja može uzrokovati bolesti povezane s razmišljanjem i pamćenjem. Osim toga, istraživanja su pokazala da flavonoli potiču rad hipokampusa, dijela mozga koji je zaslužan za pamćenje i raspoloženje. Dok jedete čokoladu koja je dobra za vas, jedite ju u umjerenim količinama, oko kockicu do dvije svaki dan. Ne više.

Napici s kofeinom

Pijenje kave ili čaja također može biti dobro za vaš mozak. To je zbog sadržaja kofeina koji može pomoći u sprječavanju kognitivnog propadanja povezanog sa starenjem. Istraživanja su pokazala da konzumiranje oko 500 miligrama (mg) kofeina svaki dan – koji je ekvivalent oko pet šalica kave – može pomoći u zaštiti od problema s pamćenjem kod ljudi.

Šareno voće i povrće

Dodavanje više obojene hrane vašoj prehrani također poboljšava vaše zdravlje mozga. A pod obojene namirnice se misli na prirodno obojenu hranu, kao što su voće i povrće. Šareno voće i povrće, kao što su repa, bobičasto voće, lisnato povrće, mrkva i paprika, sadrže velike količine antioksidanata kao što su karotenoidi i antocijani.

Ovi antioksidanti su prirodni pigmenti koji tom voću i povrću daju svijetle boje. Antioksidansi su dobri za mozak jer mogu zaštititi obloge moždanih stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima u obliku toksičnih molekula koje uzrokuju upalu, a uzrokovane su čimbenicima poput loše prehrane ili pušenja.

Zeleno povrće i grah također su bogati folatom, koji je neophodan u proizvodnji kemijskih prekursora u mozgu koji su bitni za razmišljanje i raspoloženje koji se nazivaju neurotransmiteri.

Masna riba

Jedenje masne ribe, kao što su skuša, losos, sardine ili pastrva, barem jednom tjedno, može pomoći usporiti opadanje kognitivnih performansi mozga i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti, pokazuju istraživanja.

To je zato što je riba bogata omega-3 masnim kiselinama, osobito dokosaheksaenskom kiselinom (DHA), koje igraju ulogu u održavanju zdravog mozga. Ove zdrave masti koriste membrane mozga kako bi poboljšale staničnu strukturu i prenošenje signala u mozgu, što rezultira boljim kognitivnim funkcijama.

Osim toga, DHA također pomaže u borbi protiv kronične upale koja može oštetiti moždane stanice i rezultirati padom kognitivnih sposobnosti. Osim masne ribe, veću količinu omega-3 masnih kiselina možete dobiti iz namirnica kao što su chia sjemenke, laneno sjeme, konoplja i orasi.

Cjelovite žitarice

Mozak preferira glukozu koja mu služi kao gorivo i koja se najlakše može dobiti iz ugljikohidrata. Bez dovoljno glukoze, mozak može iskusiti maglicu u mozgu i teško fokusiranje. Umjesto rafiniranih ugljikohidrata, odlučite se za cjelovite žitarice, kao što su cjelovita pšenica, raž, smeđa riža, heljda i quinoa.

Cjelovite žitarice sadrže vlakna i pomažu u kontroli razine šećera u krvi. Oštro povećanje i smanjenje šećera u krvi može oštetiti sposobnost vaših stanica da unesu glukozu u stanice mozga zbog rezistencije na inzulin.

Osim prehrane zdravim namirnicama za mozak, možete poboljšati i zdravlje vašeg mozga na druge načine radeći vježbe za mozak, fizičke vježbe, dobivanje dovoljno sna, održavanje razinu stresa pod kontrolom i komuniciranje s drugim ljudima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kada se nalazite u stresnim situacijama, često se čini da se svijet urotio protiv vas

Možda ćete zaboraviti na važne stvari ili možda nećete moći donositi čak i jednostavne odluke. Ispada da postoji znanstveno objašnjenje za ono što vam se događa.

Istraživanja su pokazala da kronični stres može fizički smanjiti vaš mozak.

Stres izaziva oslobađanje kortizola u tijelu, također poznatog kao hormon stresa. Kortizol u tijelu nije loša stvar. Ovaj hormon može pomoći smanjiti krvni tlak, razinu šećera i upalu. Štoviše, kratki stresni događaji mogu potaknuti stvaranje novih živčanih stanica, što posljedično poboljšava mentalne sposobnosti.

Međutim, previše stresa nema te iste učinke. Umjesto toga, produljeni stres dovodi do povišenih razina kortizola koje mogu utjecati na vaš mozak, posebno na sivu tvar.

Moždano tkivo može se podijeliti na sivu tvar koja se sastoji od moždanih stanica i bijelu tvar, koja sadrži vlakna koja se protežu od stanica. Količina sive tvari koja se nalazi u određenim dijelovima mozga izravno je povezana s različitim kognitivnim sposobnostima i vještinama.

Oni ljudi koji su stalno pod stresom imaju imaju manje sive tvari u hipokampusu i prefrontalnom korteksu.

Hipokampus je dio mozga koji je uključen u učenje i pamćenje. U međuvremenu, prefrontalni korteks sudjeluje u komunikaciji između različitih područja mozga, što je važno za reguliranje misli, emocija i radnji.

Postoji dokaz da se volumen sive tvari smanjuje zbog kroničnog stresa. U nedavnoj studiji časopisa Neurology istraživači su ispitali razinu kortizola, pamćenje, vještine razmišljanja i volumen mozga kod 2231 zdravih sredovječnih sudionika istraživanja.

Rezultati su pokazali da su sudionici, osobito žene, s visokom razinom kortizola loše funkcionirali u testovima memorije i kognitivnim testovima. Također je ustanovljeno da im se smanjio volumen mozga.

“Nešto niži volumeni mozga i smanjeno pamćenje u opsegu kojeg smo vidjeli u ovoj studiji povezani su s većim rizikom od demencije 10 do 20 godina kasnije” – rekao je dr. Sudha Seshadri, direktor Instituta za Alzheimerovu bolest i neurodegenerativne bolesti na Sveučilištu Glenn Biggs.

Sličan fenomen “skupljanja” mozga uočila je dr. Monica Starkman sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu kod bolesnika s Cushingovom bolešću. Ovo rijetko stanje karakterizira prekomjerna razina kortizola u tijelu.

Prema dr. Starkmanu, hipokampus pacijenata koji pate od ove bolesti bio je manji u usporedbi s onim u zdravih normalnih subjekata. Srećom, ova studija je također pokazala da se, kada se razina kortizola smanjila nakon liječenja, volumen njihovog hipokampusa povećao zajedno s rezultatima učenja.

Sveukupno, ove studije upućuju na to da kronični stres može imati negativne učinke na volumen sive tvari. To može dovesti do problema s različitim funkcijama mozga.

Ostali učinci stresa na tijelo

Osobe koje su pod velikim stresom često imaju sljedeće zdravstvene probleme:

Problemi s kožom – Stres može pogoršati stanja kože poput akni, psorijaze, rosacee i ekcema. Nadalje, kronični stres može produljiti proces zacjeljivanja rana.

Povećani rizik od infekcija – Previše stresa može negativno utjecati na imunološki sustav i učiniti ljude osjetljivijim na prehladu i druge infekcije.

Depresija – smanjenje mozga zbog stresa također dovodi do depresije. Osim toga, kronični stres može dovesti do prekomjernih upala i povećanih faktora rizika od depresije.

Slaba probava – Stres može uzrokovati simptome kao što su žgaravica, probavne smetnje, mučnina, povraćanje, proljev i konstipacija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mnogi od nas su spremni trpjeti neku manje ukusnu hranu u ime dobrog zdravlja – ali postoji nekoliko slučajeva u kojima stvarno možemo imati i jedno i drugo, a tamna čokolada je jedna od onih namirnica koje imaju izvrstan okus, dok je izuzetno korisna

Zapravo, ona može biti savršena prirodna superhrana.

Zanimljivo je da se čokolada u novije vrijeme više tretira kao hrana za uživanje, nešto što ljudi jedu kada im je loš dan ili za nagradu ili proslavu. No ta se činjenica počinje mijenjati s pojavom sve više studija koje ukazuju na nezinu ogromnu moć u poboljšanju vašeg zdravlja na nekoliko važnih načina.

Zdravlje mozga

Na primjer, neke studije pokazuju da vas crna čokolada može učiniti pametnijim. Tako je! Starije osobe koje su sudjelovale u studiji konzumirale su tamnu čokoladu i imale su značajno više rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti i imale su smanjen rizik od opadanja kognitivnih sposobnosti.

U međuvremenu, druge studije su pokazale da tamna čokolada povećava brzinu obrade podataka, memoriju, jezik i izvršne funkcije kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem – što je značajan nalaz kada uzmete u obzir da trenutno ne postoje lijekovi za učinkovito liječenje te bolesti. Nemaju koristi od nje samo stariji ljudi. Studenti koji su jeli tamnu čokoladu zabilježili su značajno povećanje rezultate na testovima pamćenja.

Zdravlje srca

Zdravlje srca danas je glavna briga s obzirom na njezinu prevalenciju i nezdrav životni stil modernog vremena, ali sada istraživači otkrivaju da tamna čokolada može biti spasitelj u tom pogledu.

Kada su studije pokazale da flavanol u čokoladi povećava razinu dušikovog oksida, pomažući krvnim žilama da se šire, znanstvenici su počeli pobliže razmatrati njegove prednosti za zdravlje srca, a ima ih mnogo. On može spriječiti koronarne bolesti srca, moždani udar i kardiovaskularne bolesti, osim što vas štiti od srčanog udara.

Tamna čokolada može značajno sniziti krvni tlak, čak i kod onih koji su pretili. Poboljšava elastičnost vaših arterija i protok krvi, osim što pogoduje većim razinama ateroskleroze i kolesterola.

Raspoloženje

Ta radost koju dobivate od jedenja čokolade ne proizlazi samo iz njezina dobrog okusa. Tamna čokolada ublažava tjeskobu, stres i negativno raspoloženje stvarajući osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

U studijama, oni koji su jeli tamnu čokoladu imali su niže razine hormona stresa poput adrenalina i kortizola kada su bili izloženi stresu. Također može smanjiti mentalni umor i dati vašem mozgu energiju.

Dijabetes

Može zvučati protuintuitivno kada kažete da bi dijabetičari trebali jesti čokoladu, ali kada se ispravno razmisli o ovoj bolesti, postoje neke važne prednosti.

Tamna čokolada zapravo poboljšava šećer u krvi tako što značajno smanjuje inzulinsku rezistenciju, a istovremeno povećava osjetljivost na inzulin. Ona također pomaže onima koji su pretili smanjujući im šećer u krvi. Oprez leži u tome što dijabetičari ne smiju konzumirati tamnu čokoladu u obliku deserta. Važno je potražiti čistiju čokoladu što je više moguće, što znači da ona mora imati gorak okus.

Znati izabrati pravu tamnu čokoladu

Ako želite konzumirati tamnu čokoladu zbog njenih zdravstvenih dobrobiti, vjerojatno ste već shvatili da kriška čokoladne torte smotana u glazuri nije način na koji bi mogli pomoći našem zdravlju. Ako kupujete čokoladu u dučanu, morate paziti koje je vrste.

Morate se odlučiti za vrstu sa niskom razinom šećera i visokim udjelom u kakau. Najnutritivnije tamne čokolade također su najgorče, pa počnite sa 70 posto udjela kakaa i idite prema 85 posto. Možete uživati​u kockici tamne čokolade kakva jest, ili možda razmisliti o otapanju i umakanju druge hrane bogate antioksidansima, kao što su jagode ili borovnice.

Bogata sa flavonoidima, polifenolima, katehinima i antioksidansima, tamna čokolada je hranjiva kao i što je ukusna, stoga je postavite na vrh popisa za kupovinu zdrave hrane!

Novi-Svjetski-Poredak.com

Problemi mentalnog zdravlja, osobito depresije, sve više prevladavaju u društvu

Srećom, brojni napori koje su znanstvenici napravili kako bi odredili korijen tih problema počinju se nazirati, a ljudi sada imaju jasniju sliku o tome zašto te bolesti pogađaju mnoge pojedince.

Jedan od čimbenika koji je primjećen kao glavni u razvoju depresije je nedostatak prave prehrane.

Hranjive tvari igraju ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u tijelu, uključujući sintezu neurotransmitera, stanični metabolizam i imunokompetenciju.

Znanstvenici su već povezali hranjive tvari s mentalnim zdravljem. Međutim, istraživači nisu bili sigurni je li loša prehrana uzrok ili posljedica problema kod mentalnog zdravlja. Znaju samo da većina depresivnih pojedinaca pati od nedostataka hranjivih tvari.

U nedavnom istraživanju koje je obuhvatilo 13.486 djece i mladih, otkrili su da nezdrava prehrana povećava agresivnost, nasilje i psihički stres.

Osim toga, zasebna studija kod 184 starije osobe pokazala je da je loša prehrana povećala učestalost komorbidne depresije. Ova su istraživanja pokazala da nedostaci hranjivih tvari doprinose stvaranju simptoma depresije.

Minerali su uključeni u aktivaciju Neurotrofnog faktora mozga (BDNF), koji regulira neuronsku plastičnost, kao i sazrijevanje i diferencijaciju novih neurona.

Nažalost, mnogi depresivni pacijenti pate od niskih razina BDNF. Zbog toga su istraživači došli do načina kojim bi poboljšali proizvodnju BDNF-a, a neki od najperspektivnijih tretmana koji su otkrili je dodavanje cinka i magnezija.

Izvješće dr. Jamesa Greenblatta i njegovih suradnika usredotočilo se na odnos nedostataka cinka i magnezija na depresiju. Zašto su ta dva minerala tako važna?

Prije svega, cink je jedan od najobilnijih minerala u mozgu. Potreban je u velikim količinama jer podržava različite funkcije, kao što je aktiviranje središnjeg i perifernog živčanog sustava. Ljudi koji pate od nedostataka cinka često doživljavaju promjene u ponašanju i oštećenje funkcije mozga.

Prethodne studije su pokazale da mnogi bolesnici sa depresijom imaju niske razine cinka. Nadalje su rekli da je suplementacija cinkom poboljšala uklanjanje simptoma depresije.

Magnezij je također važan za prevenciju depresije, budući da je taj mineral uključen u različite enzimske, hormonalne i neurotransmiterske procese poput cinka.

Štoviše, magnezij je uključen u metabolizam, regulira transport drugih minerala i modulira odgovor na stres. Prethodne studije su otkrile da magnezij poboljšava simptome depresije, a njegov nedostatak može pogoršati mentalno zdravlje.

Nadalje se navodi da terapija antidepresivima i oporavak od depresije su često povezani sa obnovom zdrave razina magnezija u tijelu.

Dakle, ako vi ili netko koga poznajete pati od depresije, poboljšanja u unosu hranjivih tvari ili dodataka prehrani mogu biti ono što trebate, a ne uzimanje štetnih antidepresiva.

Pravilna prerana će vam dati hranjive tvari koje su vam potrebne da biste ostali zdravi. Ako patite od depresije, ovdje je lista nekih od zdravih namirnica koje vam mogu pomoći da se osjećate bolje u bilo kojem trenutku: tamno lisnato povrće, orasi, avokado, gljive, luk, rajčice, grah, sjemenke, jabuke.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jeste li znali da trening snage ima više koristi osim samo za fizičko zdravlje

Mnoge su studije pokazale da trening snage može poboljšati zdravlje mozga, posebno kod starijih osoba.

Trening snage je široko poznat po svojim prednostima na tijelo; može izgraditi i održavati mišićnu masu i snagu, čak i kod starijih odraslih osoba. Posljednjih godina istraživači su ispitali učinke treninga snage na kognitivne sposobnosti.

Trening snage može povećati snagu mozga kod svih ljudi, ali njegovi učinci su najsnažniji kod starijih ljudi koji pate od pada kognitivnih sposobnosti.

Neki istraživači su izvijestili da su starije osobe sa slabim ili nikakvim kognitivnim oštećenjem koje su sudjelovale u programu vježbanja snage pokazale poboljšanja u pamćenju, obradi informacija, pažnji, planiranju i vještinama organiziranja.

Osim toga, druge studije su pokazale da odrasle osobe sa neurodegenerativnim bolestima, kao što su Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije, su doživjele poboljšanja nakon vježbanja vježbanja snage.

Studija koju su proveli istraživači iz Centra za istraživanje mozga na sveučilištu British Columbia University je uspoređivala učinke tri različite vrste vježbi: aerobna tjelovježba, istezanje i trening snage.

Sudionici, u dobi između 70 i 80 godina, obavljali su vježbe dva puta tjedno tijekom šest mjeseci.

Rezultati su pokazali da, iako su svi oblici vježbi izazvali pozitivne rezultate, trening snage je donio najbolje rezultate na polju pamćenja i druga kognitivna poboljšanja.

Ovi nalazi upućuju na to da trening snage poboljšava funkcije mozga u procesima koji su povezani sa starenjem i ranim fazama Alzheimerove bolesti.

Istraživači vjeruju da se to događa kada težine prilikom vježbanja postaju sve teže, te se tada uključuje više područja mozga.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of American Geriatrics iz 2016. godine pokazalo je da muškarci i žene u dobi od 55 do 86 godina s blagim kognitivnim oštećenjem znatno su poboljšali svoje rezultate na kognitivnim testovima nakon treninga sa utezima dva puta tjedano tijekom šest mjeseci.

Istraživanja su također pokazala da trening snage može pomoći smanjivanju simptoma kliničke depresije i anksioznosti.

Istraživanje Harvard Medical School otkrilo je da izlučivanje endorfina tijekom vježbanja igra također veliku ulogu. Trening snage također pruža priliku da se prevladaju prepreke u kontroliranom, predvidljivom okruženju, pojačanjem mentalne elastičnosti.

S obzirom na to da trening snage utječe na sastav tijela i tjelesnu građu, on također može utjecati na nečiju percepciju njihovog tijela.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Extension u 2015. godini pokazalo je da sredovječne i starije žene koje provodile dosljedan trening snage su​poboljšale svoju percepciju pogleda na tijelo i percipiranja fizičkog izgleda, bez obzira na stvarne fizičke ishode.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako se želite baviti kreativnim poslom i želite naučiti puno stvari, morate zaboraviti na stres

Svakog dana ljudi susreću stvari koje ih dovode u stres, bilo da se radi o školi, poslu ili čak drugim ljudima.

Budući da toliko često doživljavaju stres, mnogi su ga ljudi prihvatili to kao stalni dio svog života i prestali su ga doživljavati. Međutim, to se ne bi trebalo funkcionirati jer stalan stres može biti vrlo štetan za mozak.

Stres se klasificira u dvije glavne vrste: akutni ili kronični.

Akutni stres, koji je također poznat kao odgovor u obliku “borbe ili bijega”, općenito je bezopasan i čak može biti koristan.

Prilikom akutnog stresa se izlučuju hormoni stresa adrenalin i norepinefrin koji su posebno korisni u hitnim slučajevima. Jednom kada više nema potrebe za tim hormonima, tijelo ih se odmah oslobađa.

S druge strane, kronični stres proizvodi kortizol. Ovaj hormon, za razliku od adrenalina i norepinefrina, još dugo ostaje u tijelu. Zbog toga, to može biti vrlo štetno za tijelo, osobito na mozak.

Mnogo je načina na koji kronični stres i kortizol utječu na mozak:

#1. Stvaranje slobodnih radikala – Kortizol stimulira povećanje količine proizvedenog glutamata. To je štetno jer glutamat stvara slobodne radikale, molekule s neparnim elektronima koji su visoko reaktivni za druge tvari.

Ove molekule napadaju moždane stanice stvarajući rupe u njihovim staničnim membranama, uzrokujući njihovo raskidanje i umiranje. Promjene u načinu života koje su povezane sa stresom, kao što su gubitak sna, povećanje unosa “junk” hrane, konzumiranja alkohola i pušenje cigareta, također povećavaju slobodne radikale.

#2. Zaboravljivost i promjene raspoloženja – Ljudi koji su pod stresom imaju tendenciju da lako zaboravljaju stvari, jer su signali mozga koji su povezani s pamćenjem oslabljeni. Nasuprot tome, signali povezani sa raspoloženjem ojačani su tako da ljudi također snažno osjećaju emocije.

#3. Strah i tjeskoba – Amigdala je dio mozga koji je odgovoran za izazivanje straha. Pod kroničnim stresom povećava se aktivnost iz ove regije mozga zbog povećanja veličine i broja staničnih veza.

#4. Inhibicija proizvodnje stanica mozga – Stanice mozga ne traju zauvijek. Na kraju, oni će umrijeti, i morat će ih zamijeniti nove. Za ovaj proces obnove je odgovoran je neurotrofni faktor izveden iz mozga (BDNF). Međutim, kortizol sprječava stvaranje BDNF-a, čime se smanjuje broj nastalih novih moždanih stanica. Ako se razine BDNF ne vrate u normalu, to može dovesti do zdravstvenih problema poput depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, shizofrenije, demencije i Alzheimerove bolesti.

#5. Depresija – Pod kroničnim stresnim uvjetima, mozak proizvodi manje neurotransmitera serotonina i dopamina, poznate kao “molekula sreće” i “motivacijska molekula”. Smanjena razina ovih neurotransmitera dovodi do različitih tipova depresije. Depresija uzrokovana nedostatkom dopamina dovodi do niske razine motivacije, letargije i smanjenja uživanja u životu. U međuvremenu, depresija na bazi serotonina utječe na opće raspoloženje, uzrokujući anksioznost i razdražljivost.

#6. Povećani rizik od mentalnih bolesti – iako uzrok mentalnih bolesti još uvijek nije dobro poznat, studije su pokazale da su mozgovi ljudi koji se suočavaju s kroničnim stresom fizički razlikuju od mozga onih koji nisu pod stresom. Ta promjena povećava rizik od mentalnih bolesti poput anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, shizofrenije, bipolarnog poremećaja i ovisnosti.

#7. Smanjene kognitivne sposobnosti – Ljudi koji su često pod stresom teško razmišljaju. To se događa zato što se aktivira “borba” za opstanak, što uzrokuje da instinkti imaju prednost pred racionalnim mislima i razmišljanjima.

#8. Manja veličina mozga – prisutnost kortizola negativno utječe na veličinu mozga, posebno hipokampusa i prefrontalni korteks, kroz sprečavanje regeneracije neurona.

#9. Ranjivost na neurotoksine – Normalno, mozak je ranjiv na toksine, ali uz pomoć krvno-moždane barijere može podalje zadržati štetne tvari. Kada je osoba pod stresom, krvno-moždana barijera postaje propusnija, tako da štetne tvari lakše dolaze do mozga. Zbog toga se povećava rizik od raka mozga, infekcija i multiple skleroze.

#10. Veći rizik od demencije i Alzheimerove bolesti – Mnogi ljudi se boje dijagnoze Alzheimerove bolesti, pogotovo sada kada je ta bolest postala šesti vodeći uzrok smrti. Studije su otkrile da kronični stres, osobito tijekom srednjih godina, povećava mogućnost razvoja Alzheimerove bolesti. Nadalje, kronični stres je također faktor rizika za početak demencije.

#11. Smrt stanica mozga – Kronični stres uzrokuje da se stanice mozga prestanu dijeliti znatno skraćivanjem telomera, koji su zaštitne kape na kraju kromosoma. To posljedično dovodi do stanične smrti.

#12. Upala mozga – Mozak ima svoj imunološki sustav u obliku mikroglija. Za razliku od ostalih imunoloških stanica, mikroglije se ne mogu isključiti nakon što su aktivirane, tako da nastavljaju stvarati upalu dok ne umru. Kronični stres je jedan od uobičajenih pokretača za aktivaciju mikroglija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako očekujete bebu ili razmišljate o proširenju obitelji, vjerojatno bi željeli znati o tome kako omogućiti djetetu najbolji početak u životu

Vjerojatno ne biste željeli zapaliti cigaretu ili piti alkohol dok ste trudni, ali biste mogli učiniti veliku štetu svojem nerođenom djetetu ako ga izložite pesticidima.

Ovo nije upozorenje koje se odnosi samo na poljoprivrednike. 16 milijuna kilograma organofosfatnih pesticida korišteno je samo u SAD-u 2017. godine, stavljajući na kocku živote nebrojenih ljudi.

Tri studije su ispitivale djecu različitog podrijetla i dale isti zaključak: Prenatalna izloženost pesticidima može imati značajan dugoročni štetni učinak na zdravlje mozga djeteta, i nije važno je li ta izloženost došla od strane žitarica ili proizvoda za uništavanje žohara.

Ne govorimo ni o maloj razlici; izloženost ovim pesticidima je smanjila dječji IQ za čak sedam bodova!

U dvije studije koje su provedene u New Yorku kod djece u dobi od 6 do 9 godina koja su bila rođena od strane žena koje su bile izložene klorpirifosu zabilježile su smanjenje memorije od 2,8 posto, a IQ za 1,4 posto za svaki porast izloženosti.

To znači da je učinak linearan; oni koji su imali višu razinu izloženosti imali su više negativnih učinaka na kognitivne sposobnosti. To je pad koji može uzrokovati ozbiljne probleme u matematici i čitanju.

Druga studija, koja se provodila u Kaliforniji, istraživala je 300 djece koja su živjela u poljoprivrednim zajednicama u Monterey Countyju gdje su organofosfati raspršivani na usjeve, a izlaganje tim otrovima je još pogoršao i vjetar.

Njihove su majke proučavane tijekom trudnoće kako bi se procijenili metaboliti organofosfata u njihovim sustavima i kako bi se utvrdilo njihovo izlaganje. Njihov potomci su tijekom djetinjstva prošli testove koji su uključivali ispitivanja inteligencije.

Istraživači su u ovoj studiji pokazali su da su za svaki 10-struki porast koncentracije organofosfata otkrivenih tijekom trudnoće, djeca imala pad od 5,5 bodova u testovima inteligencije. Još jednom se pokazalo da je stupanj izloženosti majke utjecao je na stupanj oštećenja.

Nalazi se se pokazali vjerodostojnima čak i nakon što su istraživači prilagodili faktore kao što su obiteljski dohodak, izloženost drugim zagađivačima i razini obrazovanja majke.

Jedna studija koja je bila dio pregleda Europskog parlamenta procjenjuje da se godišnje izgubi 13 milijuna bodova IQ zbog upotrebe pesticida, i vjerojatnije je da bi izvješće moglo biti podcijenjeno. Teško je kvantificirati ove učinke, ali jasno je da je to nešto što bi svatko trebao izbjeći.

Jedite organsku hranu što je bitno za vrijeme trudnoće

Ne bismo se trebali iznenaditi ovim nalazom. Uostalom, organofosfati su prvi put razvijeni kao nervni agensi (spojevi), tako da je prirodno da imaju tako veliki učinak na mozak.

Tako su opasni da su neki od njih zabranjeni za upotrebu u kućanstvu, ali se i dalje naširoko upotrebljavaju na konvencionalno uzgojenim usjevima poput oraha, bobicastom voću, agrumima, grožđu i brokuli.

Trudnice se već moraju brinuti, ali ovo je nešto što zaslužuje jednako veliku pažnju kao i druge potencijalne opasnosti za vaše nerođeno dijete.

Možda ste već počeli koristiti prirodna sredstva za čišćenje, ali nemojte zanemariti važnost izbjegavanja izloženosti pesticidima što je više moguće i paziti na proizvode za unštavanje domaćih štetočina.

Prebacite se na organsku hranu, ako već niste, ili ju uzgajajte i pazite da jedete zdravu hranu, i skladu sa dobro uravnoteženom prehranom koja daje samo najbolje vašem zdravlju, kao i zdravlju vašeg nerođenog djeteta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com