Australijska blogerica Belle Gibson, koja dijeli savete o zdravoj prehrani, optužena je da je lagala javnost tvrdnjama da je pobijedila rak zahvaljujući zdravoj prehrani, prodajući javnosti njene knjige i aplikacije

Naime, Belle Gibson (25) je navodila ljude da kupuju njenu knjigu i preuzimaju aplikaciju u kojoj se reklamiraju recepti, točnije proizvodi koji se u njima koriste, a koji su joj pomogli da izliječi rak.

Sve je to bilo pod okriljem priče da će dio novca ići u humanitarne svrhe. Novac, naravno, nikada nije otišao u humanitarne svrhe, piše B92.

Sud je Gibsonovoj naložio da isplati 410.000 dolara koje je prisvojila, a tek se očekuje kazna za laganje i varanje oboljelih te nagovaranje da zanemare medicinsku terapiju.

Gibsonova je postala poznata 2013. godine po reklamiranju svoje knjige na Facebooku i Instagramu, nakon što joj je dijagnosticiran tumor mozga sa 20 godina. Javnosti je govorila da joj je ostalo samo pet mjeseci života.

Nekoliko meseci kasnije objavila je da je izliječila tumor i odbacila konvencionalne terapije, te da je ozdravila zahvaljujući zdravoj prehrani koju je voljna podijeliti sa čitateljima.

Kada je javnost počela ispitivati vjerodostojnost njenih tvrdnji, priznala je da nikada nije bolovala od raka.
 

 
(sputniknews.com)

Njemački maloprodajni lanac Aldi je najavio da će od 1. siječnja biti uklanjeno 8 vrsta pesticida iz proizvoda na njihovim policama u američkim trgovinama

Lanac trgovina zdrave hrane je na putu stvaranja supermarketa koji će prodavati samo organsku hranu. Uz niske cijene i usmjerenost na zdravlje, Aldi će pokušati dobiti ugled kao trgovina u kojoj će kupovati savjesni kupci.

Pesticidi koji će biti uklonjeni iz hrane koja će se prodavati u trgovinama Aldi su:

• Tiametoksam

• Klorpirifos

• Klotianidin

• Cipermetrin

• Deltametrin

• Fipronil

• Imidakloprid

• Sulfoxaflor

Aldi je napravio svoj brand u posljednjih nekoliko godina koji je poznat po tome da je strog u uklanjanju određenih pesticida i kemikalija iz svojih proizvoda, te oni nastoje ići još i dalje u svojoj potrazi za kvalitetom.

Oni šire svoje brandove organske hrane, i uklanjaju neke umjetne sastojke iz proizvoda, dodajući bezglutenske stavke.

Oni su uklonili provjerene sintetičke boje, djelomično hidrogenirana ulja, i MSG iz svojih robnih proizvoda (koji su zastupljeni u 90% namirnica u prodaji).

Oni su proširili svoju prodaju svježeg i organskog mesa i proizvode, uključujući i “Never Any!” brand mesa koje ne sadrže antibiotike, hormone, nusproizvode životinjskog podrijetla ili druge aditive.

Lanac će također proširiti SimplyNature liniju (koja u sebi nema više 125 umjetnih sastojaka) zajedno sa njihovim liveGfree brandom bez glutena.

Njihovo mlijeko je bez umjetnih hormona rasta, ali sada su jogurt, kiselo vrhnje, sir i drugi mliječni proizvodi su također bez umjetnih hormona rasta.

Oni su počeli nuditi više “zahtjevnijih” namirnica poput obrtničkih sireva, dimljenog lososa, quinoa, i kokosovog ulja.

Trenutno je 1.500 Aldi trgovina u SAD-u, a planira se otvoriti još 500 dodatnih do 2018. S takvim jakim naglaskom na zdravlje, oni su postavili cilj da postanu lider u organskim supermarketima

Business Insider je napisao:

Lanac trgovina širi organsko-prehrambene marke, uklanjajući neke umjetne sastojke iz svojih proizvoda, i dodavajući više bezglutenskih artikala u nadi kako će privući više kupaca koji se brinu za svoje zdravlje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Obmanuti riječima “zdrava hrana” u nazivu prodavonice, potrošači ne znajući kupuju upravo ono što žele izbjeći: mnoštvo nezdravih masti, šećera, aditiva, konzervansa, emulgatora …

KEKSI

Staklene ladice prodavaonica zdrave hrane pune su najrazličitijih vrsta keksa. Neki imaju predznak “dijet”, neki “integralni”, neki “zdravi”, ali svi sadrže štetni hidrogenirana biljna ulja, koja se ponekad na etiketi proizvoda spominju i kao “monogliceridi” ili “digliceridi”, i sadrže šećere koji mogu da se sakriju pod pedesetak različitih naziva.

EKSPANDIRANE ŽITARICE

To su žitarice koje su pod velikim pritiskom i visokom temperaturom napuhane. Kako ovakve žitarice nemaju nikakav okus, prelijevaju se uljima ili šećerom. Takve žitarice se nalaze u kupovnim Muslija i rižinog Galeta.

MUSLI

Samo jedan pogled na deklaraciju pokazat će vam da uglavnom sve pahuljice sadrže između 20 i 30 grama šećera na 100 grama proizvoda, to jest četiri-pet žličica šećera. Tijekom prerade žitarica nestaju mnoge njihove hranjive tvari, a napuhani proizvod je ukusan koliko i listovi novinskog papira. Kako bi imale dobar okus, dodaje im se šećer.

INTEGRALNI ŠTAPIĆI

Dok kupujemo vrećicu integralnih štapića, uvjereni smo da pazarimo zdravu grickalicu. Ipak, samo pola sata kasnije, vrećica u kojoj stoje biće natopljena mašću jer je margarin jedan od osnovnih sastojaka ovih grisina, koje se, povrh svega, prže u ulju.

BILJNI SIREVI

Biljne sireve čine biljna mast, biljni proteini, pšenični škrob, emulgator 450, pojačivači arome, konzervansi, boje … jer sve je to potrebno da bi nešto što je napravljeno od biljnih masti izgledom i okusom što više podsjećalo na kačkavalj. Dobra zamjena za vrijeme posta, ali nikako i zdravija.

ENERGETSKE PLOČICE

Pločice od žitarica s medom i suhim voćem i opet neizostavnim hidrogenirana biljnim mastima su slatkiš, a ne zdrava hrana. Mnoge od njih sadrže čokoladu, karamel ili slične dodatke zbog kojih nikako ne mogu da se uvrste u zdrave namirnice.

SUHO VOĆE

Iako smo uvjereni da sa suhim voćem nema greške, brusnice, suhe šljive, datulje i grožđice često su kandirane, odnosno ušećerene, a čim sadrže dodane šećere, više ne mogu da se podvedu pod zdravu hranu.

LANENE PLOČICE

Mnogi ih jedu za doručak uz jogurt, misleći da čine dobro svom organizmu. Istina je potpuno drugačija jer ove pločice sadrže više soli i margarina, odnosno loših transmasnih kiselina nego lana, i kao takve nisu izvor omega-3 masnih kiselina. Osim toga, nesamleveni lan naš želudac ne može probaviti, pa samim tim ni da iz njega uzme hranjive tvari.
 
(blic.rs/uredio:NSP)

Jaz između trgovaca kojima je bitno jeftino i onih koji paze na kvalitetu sve je veći. Jako je važno čitati deklaracije

Sirova (raw) čokolada (40 g) za 28,80 kuna, kvinoja (500 g) za 65,50 kuna, goji bobice (80 g) za 18,80 kuna, crna riža (500 g) za 38,40 kuna, šećer od agave (250 g) za 36,70 kuna, chia sjemenke (500 g) za 65,90 kuna, bademovo brašno, himalajska sol, amarant, acai bobice, kokosovo ulje…

Za ove namirnice većina hrvatskih potrošača, poglavito starijih, nije ni čula, no upravo takvi proizvodi s predznakom zdravi, bio, ekološki… sve više pune police dućana i ni slaba kupovna moć Hrvata nije zapreka njihovoj prodaji.

Jaz među trgovcima sve veći

U Konzumu kažu kako potaknuti velikim interesom stalno unapređuju asortiman takve zdrave hrane. Trenutačno imaju više od 1500 artikala, od brašna do biljnih napitaka, kojima prodaja zadnjih godina raste 17 do 20 posto godišnje.

To je potvrda sve veće osvještenosti potrošača. Prema zadnjim istraživanjima, čak 80% ispitanika smatra da je prehrana najvažniji faktor u poboljšanju i očuvanju zdravlja – ističu u Konzumu te dodaju kako je to najbolji pokazatelj potencijala i smjera kojim će trgovci ići u budućnosti.

Žana Hinek, članica uprave Biovege, poznate po brendu ekotrgovina Bio&Bio, kaže kako je u svijetu generator potražnje za bioproizvodima mlađa populacija koja pokreće snažne trendove poput veganstva, a u Hrvatskoj urbani kupci iz većih gradova, zrelije životne dobi kojima je zdravlje, briga o tijelu i izgledu veliki prioritet.

Međutim, sa sve većom ponudom dolazi do raslojavanja trgovaca na one kojima je bitna samo niska cijena, dok u Bio&Bio trgovinama na povećanu potražnju odgovaraju povećanim kriterijima kvalitete. Jaz će biti sve veći. Zato je jako važno čitati deklaracije, upozorava Hinek.

Trgovci stoga sve češće razvijaju vlastitu robnu marku ekoloških i sličnih proizvoda koji su danas već dio uobičajene potrošačke košarice većine kupaca.

Zdravo = kvalitetno?

I dm je lani krenuo s prvom vlastitom markom dmBio. Tvrde kako već 10 posto njihova asortimana dolazi iz ekološke proizvodnje, dok u Sparu već 10 godina razvijaju paletu bioproizvoda Natur*pur, u kojoj je danas više od 1000 artikala. No zdrava hrana kakvoj se okreću potrošači je i ona koja je kvalitetnija jer sadrži više vitamina, manje loših masti, šećera…, ističu u Sparu, a oni je stavljaju pod nazivnik Vital, “free from” i Veggie.

Usprkos crnim slutnjama da će prevladati GMO hrana, kupci su se izborili za zdravu i ekološku hranu. Što je za njom veća potražnja, više će se proizvoditi i više će je biti na tržištu, a kad se to dogodi, maknut će se iz zone ekskluzivnih, skupih proizvoda i postati jeftinija i pristupačnija – odgovaraju u Sparu.

No je li danas zdravo samo ono što je lijepo upakirano, egzotično i skupo, o čemu se govori u superlativima i naziva i superhranom, kojom su se hranile i drevne civilizacije? Koliko god bili zdravi, činjenica je da su Azteci prosječno živjeli samo 37 godina. Tko kaže da ne možemo biti zdravi i jesti mrkvu ili piletinu.
 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

Kada je riječ o hrani koju jedemo, činjenica je da ponekad doista ne znamo što nam je to na tanjuru.

Prehrambena industrija drži potpunu kontrolu nad tim što se doista nalazi u hrani koju jedete, a šest najstrašnijih laži prehrambene industrije bi vas mogle prilično šokirati

Tajni sastojak: drvo

Jeste li se ikada zapitali što se događa sa svom tom silnom celulozom? Stavlja ju se u hranu i skriva pod raznim nazivima. I što je najgore, gotovo svi proizvođači hrane to rade pa se tako celuloza nalazi u sirupu za palačinke, tjestenini, pecivima, siru pa sve do žitarica za doručak.

Navodno celuloza može obrađenoj hrani pružiti teksturu, stoga ju prehrambena industrija koristi kao zamjenu za skuplje sastojke kao što su brašno i ulje. Budući da je 30 posto jeftinija i nije otrovna, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) nema interesa u ograničavanju njezine uporabe ili pak određivanju maksimalne količine celuloze koja se smije koristiti.

Celuloza se tako nalazi u gotovo svakom proizvodu, a lišena nije ni organska hrana. Uostalom, ironično gledano, celuloza je prije obrade ionako bila drvo pa se zbog toga može promatrati kao organski sastojak.

No najgora stvar kod celuloze nije činjenica da se nalazi u svemu, već činjenica da to uopće nije hrana. Celuloza je, za razliku od normalnih prehrambenih proizvoda koje mislite da kupujete i plaćate, za ljudska bića posve neprobavljiva, a nema ni hranjivih vrijednosti. Ako određeni proizvod sadrži veliku količinu celuloze, količina hranjivih sastojaka doslovce je jednaka nuli.

Zombi sok od naranče

Iako će mnogi reći kako je sok od naranče najzdraviji napitak koji se može kupiti u trgovini, on je kilometrima daleko od toga, iako na mnogim pakiranjima sokova od naranče stoji natpisi ’100 posto prirodno’, ‘bez koncentrata’, bez dodanih šećera’.

Jeste li se ikada zapitali zašto gotovo svako pakiranje ‘prirodnog, zdravog, stopostotnog soka od naranče a ne onog koncentriranog’ uvijek ima identičan okus, s minimalnim varijacijama od proizvođača do proizvođača, bez obzira što ne sadrži konzervanse i aditive?

Proces proizvodnje doista i počinje cijeđenjem naranče, no to je prvi i zadnji prirodan korak u procesu. Sok se odmah nakon toga stavlja u velike kontejnere kako bi se istisnuo sav zrak. Taj korak omogućuje to da se dobivena tekućina ne pokvari punih godinu dana, a zbog toga sok se može distribuirati punih godinu dana, čak i kada nije sezona naranče.

No gledano s točke proizvođača, u tom koraku postoji samo jedna mana – uklanja se sav okus iz tekućine. No umjesto da se okus dobije prirodnim putem, u sokove se najčešće dodaje konstruirana mješavina kemikalija koja vraća okus, a te kemikalije nerijetko proizvode iste tvrtke koje proizvode parfeme.

Zahvaljujući rupama u procesu, na etiketi proizvoda proizvođači nisu dužni spomenuti navedenu mješavinu kemikalija.

Hamburger s amonijakom

Svaki restoran koji u ponudi ima hamburgere nastojat će vas uvjeriti kako je upravo njihov hamburger potpuno čisto i prirodno meso. Osim u rijetkim slučajevima pronalaska E.coli, to meso i je čisto, čak prečisto, i tu nastaje problem, a način na koji je meso očišćeno je uznemirujući – amonijak.

Znate one jake i snažne kemikalije koje se koriste za čišćenje štednjaka ili pak za gorivo? Upravo te kemikalije vrlo učinkovito ubijaju E.coli. Zbog toga je izmišljen proces u kojemu hamburger prolazi kroz cijev natopljenu amonijakom. Ovaj proces izum je tvrtke Beef Products Inc., koja je na taj način razvila sustav kako iskoristiti najjeftinije dijelove mesa, a prema pisanju cracked.com gotovo 70 posto pljeskavica za hamburgere u SAD-u dolazi iz tog procesa.

Lažno bobičasto voće

Istraživanja proizvoda koji navodno sadrže borovnice ukazuju na to da mnoge od njih nisu nastale prirodnim putem. Svi oni sočni komadići borovnica u velikom broju slučajeva potpuno su umjetni, nastali različitim kombinacijama kukuruznog sirupa, bojama za hranu te cijelim nizom drugih kemikalija.

Umjetne borovnice prilično su vjerno napravljene i odlično zavaravaju te u velikom broju slučajeva ih je teško raspoznati. Također ih i sami proizvođači znaju odlično zakamuflirati iza popisa sastojaka navodeći ih kao ‘pahuljice borovnica’.

Ne treba ni spominjati kako postoji cijeli niz razlika između prirodnih i umjetnih borovnica; lažne borovnice imaju dulji rok trajanja te su jeftinije. Međutim, umjetno napravljene borovnice ne sadrže apsolutne nikakve zdravstvene beneficije, kao ni hranjive tvari.

Pilići iz slobodnog uzgoja

Kupnja jaja iz slobodnog uzgoja jedan je od najlakših način da se kao potrošači osjećamo dobro, za razliku od kupnje onih nastalih masovnom proizvodnjom prilikom koje su životinje zatvorene u male kaveze. Prema zakonu, ‘slobodan uzgoj’ odnosi se na to da pilići imaju mogućnost izlaska iz kaveza te mogućnost slobodnog kretanja.

Međutim, riječima se može itekako manipulirati pa stoga nerijetko pilići iz slobodnog uzgoja znače uzgoj u kojima životinje nisu u kavezima, već u jednoj velikoj zajedničkoj prostoriji. Umjesto ideje o uzgoju na farmi te slobodnog kretanja životinja po vanjskom prostoru, slobodan uzgoj u većini slučajeva ostaje ništa drugo već običan mit.

Neistine o zdravoj hrani

Orašasti plodovi koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, jogurti koji poboljšavaju probavu i štite od bolesti, dječja hrana koja djecu štiti od atopijskog dermatitisa – takvi i slični proizvodi sve češće pune police u trgovinama, a vrlo im je teško oduprijeti se. Naime, ionako jedemo jogurt, zašto onda ne kupiti onaj koji je ‘zdrav’.

Teško je ne zapitati odakle su se odjednom stvorile sve te ‘čarobne’ namirnice. Velik dio hrane koja se reklamira na taj način zapravo su obične neistine. Blagotvorni učinci po zdravlje određenih proizvoda obično su samo dobar marketing, no zašto se tako lako damo povesti za time?

Sve je počelo 2002., kada su do tada obične namirnice dobile neviđene ‘supermoći’. Agencija FDA tada je uvela novu kategoriju unaprijed odobrenih tvrdnji za proizvode. Nazvane ‘kvalificirane zdravstvene tvrdnje’ zapravo su još jedan oblik dobrog marketinga. Naravno, na policama u trgovinama postoje namirnice sa zdravim svojstvima, no zbog marketinških trikova prilično ih je teško pronaći među ostalim proizvodima.
 
(tportal.hr/uredio:nsp)

Populacija na našem planetu se povaćava ubrzano. Mnogi znanstvenici kažu da će uskoro ljudi imati velikih problema sa svježom vodom i hranom. U isto vrijeme, ljudi se debljaju i debljaju svake godine.

SAD se više ne spominje kao najpretiliji narod na svijetu. Rusija i Europa su dobile na težini vrlo brzo.

Švicarska vlada nedavno je odlučila zatvoriti sve McDonalds restorane u zemlji. Fast food je lanac poznat po svom doprinosu pretilosti u cijelom svijetu. Alpski je narod pokrenuo neviđenu odluku nakon što je Dachian Cholosh, europski komesar za poljoprivredu, dobio više od 120 aplikacija iz Bugarske, Španjolske, Njemačke i drugih zemalja Europe sa zahtjevom da se zakonski zabrani bilo koju vrsta brze hrane.

Doista, pretilost je postala ozbiljan problem za mnoge razvijene zemlje svijeta. Općenito se vjerovalo prije sedam ili osam godina da je pretilost uglavnom problem u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, epidemija je sada pogodila Europu i Rusiju. Oko 60 posto ruskog stanovništva pati od pretilosti.

Nedavno istraživanje provedeno od strane stručnjaka Europske komisije pokazala su da britanske žene i malteški muškarci pate od pretilosti najviše u Europi . Ispada da gotovo četvrtina britanskih žena (23,9%) imaju problema s prekomjernom težinom. Građani Malte i Latvije zauzimaju drugo i treće mjesto na popisu.

[notification type="alert"] Oko 60 posto ruskog stanovništva pati od pretilosti. [/notification]

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 25-70% posto odraslog stanovništva EU Europe pati od prekomjerne težine i pretilosti. Više od trećine Europljana vode sjedilački način života. Kao što smo spomenuli gore, Britanija je najdeblja zemlja u Europi. Popis se nastavlja preko Irske i Malte. Problem pretilosti i dotiče Rumunjsku (7,9%), Švicarsku (8,1%) i Italiju (9,9%).

Više od 1,3 milijardi ljudi koji žive na Zemlji pati od prekomjerne težine i / ili pretilosti, rekli su stručnjaci UN-a. Čini se da je dosta paradoksalno jer je svaki sedmi čovjek na svijetu pati od pothranjenosti. Bolesti uzrokovane pretilosti ubijaju gotovo 3 milijuna ljudi svake godine, koje su usporedive sa smrtnošću uzrokovane pothranjenošću.

Vlade mnogih europskih zemalja shvatile su da bi bilo mnogo lakše da se jednostavno napravi da ljudi jedu zdravu hranu. Danski zastupnici su predložili porez za količinu masti u maslacu i biljnom ulju. Porez se obračunava iz mase masti u proizvodima i čini 16 danskih kruna (2,9 dolara) po jednom kilogramu zasićenih masnoća.

“Porez na masnoće” će podići cijene na hamburgera za 15 posto, dok će maslac će postati 40 centi skuplji.

Igor Orlov, medicinski stručnjak iz Akupunkturnog centra, izjavio je na intervjuu za Pravda.Ru da mjere poput onih koje su vlasti poduzele u Danskoj bi bilo dobro i za Rusiju. “Moramo shvatiti da masna hrana povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i uzrokuje čitav buket drugih problema. Ako jedemo manje masne hrane, živjet ćemo dulje. Ograničavanje potrošnje masti može učiniti samo dobro za zdravlje nacije. To može biti nevjerojatno korisno”, objašnjavaju stručnjaci.

Francuskih vlasti oporezuju gazirana pića od kraja 2011. godine.  Porez na osvježavajućih voćnih napitaka je porastao za 25 posto. Porez na gazirana pića povećan je za 35 posto.

Mnoge novinske agencije javile su da je u listopadu 2011., da je dodavanje kečapa u jela servirana u školskim kafeterijama zabranjeno u Francuskoj. Mjera poduzeta radi propagande zdrave hrane. Ketchup i pomfrit danas se mogu poslužiti samo jednom tjedno. U dokumentu se također predviđa povećanje količina povrća na jelovnicima.

Zanimljivo je da visoka razina gospodarskog razvoja zemlje ne čine jelovnike ljudi zdravijima. Naprotiv, zbog hrane postaju sve deblji. U prošlosti, prekomjerne težine su se smatrale znakom financijske sigurnosti ljudi. Danas, zdrava hrana i fitness centri su skupi i nisu pristupačne svima. Većina ljudi voli jednostavnu hranu – hamburgere, mikrovalna jela i tjestenine, u kojoj su dodali sve što mogu naći u hladnjaku.
UN-ovi stručnjaci vjeruju da će visoki porezi spasiti čovječanstvo od masti. Prema njima, uvodeći devet posto poreza na štetnu hranu može smanjiti njihovu potrošnju 5-9 posto. Međutim, što će obični ljudi moći jesti kad brza hrana postane skupa?
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7802"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]