Jeste li se ikada pitali zašto se osjećate tjeskobno i depresivno, čak i na dan koji je sunčan i sretan?

Šanse su velike da ste jeli nešto loše za vaše zdravlje. Doručak vam je možda sadržavao višak zasićenih masnoća iz masne govedine, janjetine, svinjetine, peradi sa kožom, masnoće goveđeg mesa, slanine i vrhnja, maslaca, sira i ostalih mliječnih proizvoda od cjelovitog ili obranog mlijeka.

Možda ste se također konzumirali pečenu i prženu hranu.

Nova studija na odraslim miševima pokazala je da prekomjerni unos zasićenih masnoća (uz previše šećera) dovodi do depresivnog ponašanja.

Miševi su hranjeni hranom bogatu masnoćama i bogatom saharozom (HFD), zajedno sa zasićenim ili mononezasićenim mastima i hranom sa niskom razinom masti. Istraživači su procijenili njihovo ponašanje nakon 12 tjedana.

Rezultati pokazuju izravnu vezu između pretilosti i hiperleptinemije, ili prisutnosti suvišnih leptina – hormona gladi – u krvotoku. Prehrana bogata mastima i visokom količinom saharoze potiče anksioznost, očaj, povećanu razinu inzulina, netoleranciju na glukozu, upale i druga zdravstvena stanja.

Dok zasićene masti otvaraju Pandorinu kutiju bolesti, ista studija pokazala je da mediteranska prehrana donosi neizrecive koristi.

Pobornici mediteranske prehrane – ili oni koji imaju prehranu bogatom nezasićenim mastima (pronađene u orašastim plodovima, avokadu, canola ulju, maslinovom ulju, ulju šafranike, suncokretovom ulju, ulju kikirikija i sezamovom ulju) imaju manje promjene raspoloženja i manje su skloni upalama koje dovodi do bolesti.

Druga studija, ovaj put sa sveučilišta University of Montreal Hospital Research Centre (CRCHUM) i objavljena u časopisu Molecular Metabolism, je također to poduprla.

Stephanie Fulton, istraživačica CRCHUM-a i profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Montrealu utvrdila je da je “depresivno, anksiozno i kompulzivno ponašanje potaknuto metaboličkim promjenama koje uzrokuje hrana bogata zasićenim masnoćama i šećerima kojom su hranili miševe.

Lea Decarie-Spain, prva autorica studije i doktorski student u Fultonu, primijetila je da miševi hranjeni hranom bogatom zasićenim mastima konzumiraju više hrane, pa su stoga dobijali više kalorija. Naravno, oni su dobili na težini su također pokazali znakove anksioznosti i metaboličkih problema povezanih sa stanjem dijabetesa.

Druga studija, ovoga puta na ljudima, pokazala je da mediteranska prehrana sa niskim razinama zasićenih masnoća štiti svoje subjekte od depresije.

Znanost to objašnjava na ovaj način:

Zasićene masnoće i šećer stvaraju upalu u jezgri accumbens, onom dijelu mozga koji diktira raspoloženje i osjećaj nagrađivanja. To zauzvrat vodi do depresije, anksioznosti i kompulzivnog ponašanja i također ometa metabolizam.

Naravno, pretilost i depresija pokreću niz negativnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje. Pretilost donosi niz problema pa sve do smrtonosnih koronarnih i hipertenzivnih bolesti. Anksioznost i depresija jednako su loši. Oni mogu dovesti do nečega privremenog kao lošeg raspoloženja pa sve do nečeg opasnog kao samoubojstva.

U oba slučaja, ova stanja narušavaju normalno funkcioniranje tijela i/ili uma. Dobra vijest je da se ona mogu spriječiti uz prehranu bez viška zasićenih masnoća.

Zato se držite zdrave prehrane i oslobodite se sve one visokokalorične i bogate, grešne hrane.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako još uvijek jedete procesiranu hranu, najnovija studija u časopicu British Medical Journalu trebala bi biti dovoljna da vas odmakne od ove opasne navike

To je zato što su francuski istraživači otkrili da se veliki porast broja umrlih od raka se može povezati sa popularnošću procesirane hrane poput gaziranih pića, slatkih žitarica i gotovih jela.

Ultraprocesirana hrana napunjena je kemijskim aditivima i daleko je od domaćeg kuhanja. Što više te hrane jedete, veći je rizik dobivanja bilo koje vrste raka. Vjeruje se da je to zbog velike količine šećera u tim namirnicama, kao i zbog niskog sadržaja vlakana i vitamina.

Osim toga, postupci koji se koriste u proizvodnji i kemikalije i aditivi koji se koriste za poboljšanje okusa i produljenje roka trajanja, pridonose riziku. Na primjer, obrada hrane stvara kancerogene spojeve poput policikličkih aromatskih ugljikovodika i akrilamida.

Glavna autorica studije, Dr. Mathilde Tourier, rekla je: “Svi proizvodi imaju aditive za hranu, svi imaju spojeve koji su nastali tijekom obrade i zagrijavanje proizvoda i imaju spojeve koji bi mogli doći iz same ambalaže”.

Što više jedete procesuiranu hranu, veći je rizik od raka

Da bi došli do takvog otkrića, istraživači sa Sveučilišta Sorbonne u Francuskoj proučavali su prehrambene dnevnike 105.000 odraslih pojedinaca i rangirali ih prema količini procesuirane hrane koju su jeli.

Na primjer, gornja četvrtina uzorka u prosjeku je imala 32 posto procesuirane hrane u svojem jelovniku. Ova skupina imala je 23 posto veću vjerojatnost razvoja raka bilo koje vrste tijekom sljedećih pet godina od ljudi u donjoj četvrtini uzorka koji su jeli samo 8 posto procesuirane hrane.

Sve u svemu, otkrili su da je porast udjela visoko procesuirane hrane u prehrani osobe povezan sa više od 10 posto većim rizikom od bilo kojeg raka i specifično raka dojke.

Iako su ove namirnice loše za svakoga, one su posebno opasne za sredovječne žene u smislu rizika od raka dojke. Žene u gornjoj četvrtini uzorka imaju 38 posto veće vjerojatnosti da će imati karcinom dojke u postmenopauzi i 27 posto veću vjerojatnost da će dobiti karcinom dojke u premenopauzalnoj dobi, ovisno o njihovoj dobi.

Rizik od raka prostate nije bio zamijećen, ali rizik od raka debelog crijeva je bio 23 posto veći u ovoj skupini.

Procjena 3.300 različitih prehrambenih proizvoda otkrila je da je najčešći tip procesuirane hrane slatki proizvodi, koji su činili 26% hrane koja je bila u ovoj kategoriji. Gazirana pića čine jednu petinu tih namirnica, a žitarice za doručak iznosile su 16 posto.

Istraživanje je također uspoređivalo 19 europskih zemalja s obzirom na njihovu procesuiranu prehranu. Velika Britanija je na vrhu popisa sa gotovo 51 posto procesuirane hrane koju kupuju kućanstva, a samo 14,2 posto hrane kupljene u Francuskoj odgovara ovoj definiciji.

U međuvremenu manje obrađena hrana nije imale veze s rakom. To uključuje hranu kao što su sirevi, konzervirano povrće, tjestenina i svježi kruh koji nije pakiran. Oni koji su uglavnom jeli neobrađenu i svježu hranu – kao što su povrće, voće, grah i riba – imali su manji rizik od raka.

Namirnice koje treba izbjegavati

Hrana koja se smatraju iznimno procesuirana uključuje kruh, prerađeno meso, čips, slatkiše, gazirana pića, mesne okruglice, instant rezanci, instant juhe i smrznuti obroci.

Stručnjaci sugeriraju izbjegavanje hrane koja ima više od 15 grama šećera, 5 grama zasićenih masnoća ili 1,5 grama soli po 100 grama.

Naravno, zapravo je situacija mnogo jednostavnija od toga. Uopće ne morate provjeravati brojeve niti čitati oznake jer najzdravija hrana neće imati ni popise sastojaka.

Teško ćete se hraniti krivo ako se pridržavate organskih proizvoda i cjelovite hrane. Vježbanje i održavanje zdrave tjelesne težine može dodatno smanjiti rizik od raka.
 
NoviSvjetskiPoredak.com