Predsjedavajući Vojnog odbora NATO general Petr Pavel izjavio je za AP da postoje razlozi za zabrinutost zbog obimnih vojnih manevara pod nazivom “Zapad 2017″

On kaže kako bi ove vojne vježbe Rusije i Bjelorusije mogle biti viđene kao “ozbiljne pripreme za veliki rat”, kao i da se NATO “ne natječe s Rusijom na zapadnom Balkanu”.

Pavel je kazao kako NATO podupire napore za obnovu vojnih komunikacija s Rusijom kako bi izbjegao “neželjene posljedice potencijalnih incidenata tijekom vježbe”.

“Kada pogledamo vježbu koju Rusija predstavlja, to ne bi trebalo biti problem, ali kada pogledamo veću sliku, moramo biti zabrinuti jer Rusija nije transparentna”, rekao je Pavel.

Dodao je ovu izjavu tijekom godišnje konferencije Vojnog odbora NATO-a otvorenog u albanskom glavnom gradu Tirane u subotu, s temama o borbi protiv terorizma, situaciji na zapadnom Balkanu i novu američku strategiju u Afganistanu.

Pavel je rekao da problemi na zapadnom Balkanu mogu proizaći iz radikalizma, organiziranog kriminala, migracije, gospodarskih problema ili “malignih utjecaja iz Rusije”.

“Mi se ne natječemo s Rusijom oko Zapadnog Balkana, prvenstveno smo usredotočeni na stvaranje stabilnog i sigurnog Balkana”, rekao je Pavel.

Dodao je kako nema planova za smanjenje vojnih trupa na Kosovu niti da bi odredili krajnji rok za njihovo prisustvo.

“Balkan je još uvijek potencijalni izvor ratnih sukoba”, izjavio je prošle godine predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a general zbora Petr Pavel.

Huškaju na rat, a govore o miru. Kao priča iz Orwellove “1984.”
 

(Tanjug)

Vježbe “Zapad” ukinute su raspadom Sovjetskog Saveza, no nakon zatezanja odnosa Moskve i Washingtona ponovo su uvedene 1999.

Od prije nekoliko dana je na istočnim granicama NATO-a oko 100.000 ruskih i bjeloruskih vojnika okupljenih oko elitnih tenkovskih postrojbi koje su raspoređene od sjevera Europe do njenog samog juga.

Nije tu riječ o pripremama za eventualnu rusko-bjelorusku invaziju, već o vojnoj vježbi Zapad, najvećim rusko-bjeloruskim manevrima u povijesti.

Elitne tenkovske postrojbe

Ove su vježbe svojevrsni relikt hladnoga rata kada su zemlje Varšavskog saveza vođene tadašnjim SSSR-om uvježbavale vojne scenarije za sraz sa zapadnim vojnim savezom.

Vježbe “Zapad” ukinute su raspadom Sovjetskog Saveza, no nakon zatezanja odnosa Moskve i Washingtona ponovo su uvedene 1999. i od tada se održavaju svake četvrte godine.

Ove su sezone okosnica vojnih vježbi tenkovske postrojbe, a glavni je nositelj vježbi elitna Prva tenkovska gardijska armija koja pod svojim okriljem okuplja više od 800 tenkova.

Riječ je o postrojbi respektabilne snage i povijesti. Iskazala još za slamanja nacističke Njemačke, ali i u slamanju Praškog proljeća 1968. godine.

Nakratko je bila rasformirana u vrijeme Borisa Jeljcina, no ponovo je okupljena u prvim godinama Putinove vlasti.

Danas je Prva tenkovska gardijska armija jedna od najbolje opremljenih i najbolje obučenih tenkovskih postrojbi Rusije, svojevrsna udarna snaga u slučaju potrebe za kopnenim prodorima.

Prva je tenkovska postrojba koja je na raspolaganje dobila supermoderne ruske tenkove T-14 Armata, ali raspolaže i cijelim nizom specijalnih oružja poput sustava za protuzračnu obranu ili za elektroničko djelovanje.

Rusija tvrdi da sudjeluje samo 13.000 vojnika

Rusija tvrdi kako ovogodišnje vježbe Zapad nisu ni približno opsežne kao što to zapovjedništvo NATO-a tvrdi te da okupljaju samo 13.000 vojnika.

Iako se prije nekog vremena nagađalo da Moskva neće dopustiti nadgledanje vojnih vježbi, Rusija je prošlog mjeseca pozvala promatrače zemalja NATO-a i OESS-a na nadgledanje vježbi.

Uz promatrače, NATO je na područje istočne Europe poslao još nešto – specijalne postrojbe. Grupa od 600 američkih padobranaca stacionirana je privremeno na području baltičkih država kako bi bila spremna bude li potrebe za brzom intervencijom.

Naravno, ovo je bio potez kozmetičke i političke prirode jer dvije satnije ma kako obučenih specijalaca u slučaju sraza nemaju apsolutno nikakve šanse protiv stotinjak tisuća vojnika. Slanje padobranaca namijenjeno je prvenstveno umirivanju tamošnje javnosti, ali je i pokazalo drugi problem.

Naime, NATO očito nema dovoljno ljudstva kako bi u kratko vrijeme odgovorio na opasnost na svim područjima, odnosno na području triju baltičkih država, ali i u Poljskoj koja također sa zebnjom promatra rusko-bjeloruske vojne vježbe.

Učvršćuju se u Bjelorusiji

Ovi vojni manevri, realno gledajući, ne predstavljaju stvarnu prijetnju za sigurnost članica NATO-a u istočnoj i središnjoj Europi. Ne samo zato što su uvelike najavljeni već i zato što su redoviti i sasvim je sigurno da će nove slične vježbe biti održane na istom području za četiri godine.

Ono što ove vježbe ipak svakako postižu jest psihološki učinak, kao i pritisak na Zapad, pogotovo u vrijeme dok je stanje u Ukrajini zacementirano. Ujedno pokazuju kako Rusija neće, što je već neko vrijeme potpuno jasno, tolerirati nikakve buduće pokušaje širenja NATO-a prema istoku, na područje koje Moskva drži svojim geopolitičkim dvorištem.

Onaj kome je ova vježba znatno jača, ako ne prijetnja, a ono upozorenje jest Bjelorusija. Naime, iako je riječ o zemlji koja je u političkom i gospodarskom smislu uvelike naslonjena na Rusiju, iako je Minsk prije nekog vremena tražio i ujedinjenje s Rusijom, odnosi na relaciji Putin – Lukašenko već su neko vrijeme daleko od idiličnih.

Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, sve je više trzavica između dvojice vođa. Stoga je sasvim moguće da Rusija koristi vojne vježbe, ali i prisustvo svojih tenkovskih postrojbi na bjeloruskom tlu kako bi se učvrstila pozicija Moskve i osigurala “privrženost” Bjelorusije.

Naime, iako vježbe traju sljedeća dva tjedna, nitko ne spominje kada će ruske postrojbe biti povučene u svoje baze s područja na kojemu se sada nalaze.

– Prilično je realna mogućnost da će bar dio tehnike i ljudstva koji su u Bjelorusiju prebačeni radi održavanja vježbi tamo i ostati – kaže Phillip Karber, stručnjak za ruska vojna pitanja i predsjednik fondacije Potomac iz SAD-a.

Kako god bilo, ruske vojne vježbe pokazuju da je Moskva vrlo ozbiljan globalni igrač.

Putin zbog vježbi “Zapad 2017″ šalje gotovo 13.000 vojnika na granicu s EU

Moskva tvrdi da vježbe nazvane kodnim imenom Zapad-2017, u kojima bi po njoj trebalo sudjelovati gotovo 12.700 vojnika.

Rusija je u četvrtak na vratima Europske unije pokrenula velike vojne manevre zajedno s Bjelorusijom za koje naglašava da su “čisto obrambeni” ali ih neke članice NATO-a osuđuju kao pokazivanje sile.

Moskva tvrdi da vježbe nazvane kodnim imenom Zapad-2017, u kojima bi po njoj trebalo sudjelovati gotovo 12.700 vojnika u tjedan dana duž granice s Litvom i Poljskom, nisu usmjerene ni protiv koga. U priopćenju kojim se najavljuje početak manevara u četvrtak, ministarstvo obrane naglasilo je da imaju “čisto obrambeni karakter i nisu usmjereni protiv nijedne zemlje posebno”.

Ruska vojska organizira svake godine u tom razdoblju velike manevre u drugoj ruskoj regiji. Ove godine odvijaju se u Bjelorusiji, u enklavi Kalinjingrad i nekoliko područja na sjeverozapadu Rusije. To znači blizu Poljske i baltičkih zemalja koje su nakon pripojenja Krima 2014. i izbijanja sukoba na istoku Ukrajine spremno osudile Rusiju kao potencijalnu prijetnju njihovu suverenitetu.

Neke zemlje, prvenstveno Litva i Estonija, sumnjaju u brojke koje iznosi Moskva vezano uz vojne vježbe i spominju “više od sto tisuća vojnika” mobiliziranih od 14. do 20. rujna.

Vježbe Zapad-2017 “zamišljene su da nas izazovu, testiraju našu obranu i zato moramo biti snažni”, izjavio je u nedjelju britanski ministar obrane Michael Fallon zabrinut zbog “sve agresivnije” Rusije.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je kako ne vidi “neposrednu prijetnju nekom od saveznika”, izražavajući žaljenje zbog pomanjkanja transparentnosti.

“Rusija je u stanju manipulirati brojke s lakoćom, zato ne želi strane promatrače. Ali 12.700 vojnika najavljenih za strateške manevre je smiješno”, kaže nezavisni vojni stručnjak Alexandre Golts po kojemu se prave brojke kreću dobrano iznad 100.000 vojnika.
 
(vecernji.hr)