Dva tankera napadnuta su u Omanskom zaljevu, javlja agencija France Presse

Radi se o brodu Front Altair norveškog vlasnika Frontline koji plovi pod zastavom Marshallovih otoka, i o brodu Kokuka Courageous, singapurskog vlasnika Bernhard Schulte Ship Management koji plovi pod zastavom Paname.

Kako prenosi Reuters, detalji napad nisu jasni, ali tajvanska tvrtka CPC Corb, koja je unajmila norveški tanker Front Altair, “sumnja da je pogođen torpedom”. Tanker je napadnut nedaleko obale Ujedinjenih Arapskih Emirata. Informacija o napadu torpedom još uvijek nije potvrđena.

Front Altair je prevozio 75 tisuća tona sirove nafte.

Cijene nafte skočile 4 posto nakon incidenta

Na napad su odmah reagirala tržišta, pa je tako cijena sirove nafte skočila gotovo četiri posto, na više od 62 američka dolara po barelu.

Vlasnik Kokuka Courageousa, singapurska tvrtka BSM Ship Management, rekla je da je jedan mornar s njenog tankera lakše ozlijeđen u incidentu. Glasnogovornik tvrtke dodao je da su svi članovi posade, njih 21, napustili brod, a spasio ih je obližnji brod Coastal Ace.

Brodu ne prijeti opasnost od potonuća, a metanol koji je prevozio nije ugrožen, istaknuo je glasnogovornik singapurske tvrtke.

Iranski državni mediji objavili su da je upravo Iran spasio 44 člana posade nakon “nesreće”. Iran je izrazio “zabrinutost” zbog “sumnjivih” incidenata s tankerima, prenosi AFP.

Iranski Press TV emitirao je snimke oštećenih tankera.

Peta američka flota primila je rano u četvrtak dva poziva upomoć s tankera u Omanskom zaljevu koji su bili meta napada.

“Dobili smo informacije o napadu na tankere u Omanskom zaljevu”, objavila je Peta flota čija je baza u Bahreinu.

“Američke pomorske snage u regiji primile su dva odvojena poziva upomoć”, dodala je u priopćenju.

Ranije jutros pogođena dva tankera, posade evakuirane

Reuters piše, pozivajući se na brodarske kompanije, da su pogođena dva tankera, a da su posade sigurno evakuirane.

Zasad nema nikakvih potvrda od vlasti u Omanu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Kuvajt je, međutim, stavio svoja naftna postrojenja u stanje visoke pripravnosti, javlja Twitter stranica Spectator Index.

Prije mjesec dana došlo je do sličnog incidenta u kojem su pogođena četiri tankera pored obale UAE-a. UAE je okrivio neimenovanog “državnog aktera” za napade, za koje tvrdi da su izvedeni podmorskim minama.

SAD je za napad okrivio Iran koji je odbacio optužbe. No incident je samo pojačao već snažne tenzije između Irana i SAD-a te njegovih saveznika.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(index.hr)

Izrael bi se mogao suočiti s napadom iz Irana ili njegovih saveznika u regiji koji bi mogli uključivati raketne napade ili previranja u Gazi ako neprijateljstvo između Islamske Republike Irana i SAD-a dramatično eskalira, rekao je izraelski ministar

Međusobni neprijateljski odnos između Irana i SAD-a povećava volatilnost na ionako nestabilnom Bliskom istoku, a previranje između Amerike i Irana može imati izravan utjecaj na Izrael, izjavio je ministar energetike Yuval Steinitz.

Govoreći za dnevnik Ynet, rekao je da se “sukob zahuktava” u Perzijskom zaljevu.

Ako postoji neka vrsta previranja između Irana i Sjedinjenih Država, između Irana i njegovih susjeda, ne isključujem da će se aktivirati Hezbollah (u Libanonu) i islamski džihad iz Gaze, ili čak da će pokušati lansirati rakete iz Irana na državi Izrael.

Takva priča dolazi dok je u tijeku gomilanje mornaričkih snaga SAD-a u Perzijskom zaljevu u blizini iranskih teritorijalnih voda.

Nedavno je Pentagon razmjestio napadačku mornaričku skupinu USS Abrahama Lincolna i bombašku vojnu jedinicu na Bliski istok navodeći prijetnju interesima SAD-a iz Irana

Najavljujući raspoređivanje, savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton podigao je napetosti na nove visine kada je zaprijetio da će upotrijebiti “nepopustljivu silu” protiv Teherana.

Državni tajnik Mike Pompeo, još jedan mrzitelj Irana, ponovio je Boltonovu poruku i obećao “brz i odlučan” odgovor na ono što je Iran nazvao “eskalacijskim akcijama”.

Kasnije se pokazalo da je odluka o raspoređivanju tih snaga donesena nakon nejasnog iskaza o “vjerodostojnoj prijetnji” iz Irana, koja je došla iz izraelske špijunske agencije Mossad.

Pouzdanost obavještajnih podataka je pod zakom pitanja, ali Washington je ipak bio spreman iskoristiti ih za odmazdu.

SAD odgađaju izraelsku tvrdokornu politiku prema Iranu otkako je Donald Trump preuzeo dužnost 2017. godine, najprije tako što je ukinuo prekretnicu u nuklearnom sporazumu iz 2015., a zatim nametnuo Teheranu daljnje ekonomske sankcije.

Osim toga, Washington je formalno proglasio iransku Revolucionarnu gardu (IRGC) kao “terorističku organizaciju”, što je izazvalo reakciju Teherana.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Amerika je poručila da iranski tankeri više nisu dobrodošli u međunarodnim vodama

Slijedeći američka upozorenja kojima se operaterima luke zabranjuje pristanak iranskim tankerima, iranska vlada je to odbacila ponovivši da je iranska mornarica spremna zaštititi brodove od prijetnji

Iranska vojska je “spremna danas kao i u prošlosti” kako bi se zaštitila od “bilo kakvih prijetnji” i kako bi se osigurao siguran prolaz iranskih tankera za naftu, rekao je zamjenik zapovjednika redovnih oružanih snaga Rear Admiral Mahmoud Mousavi u ponedjeljak, za iransku novinsku agenciju ISNA.

Naglasio je da bi bilo kakve “zapreke” iranskog prava na korištenje međunarodnih plovnih putova bile jasno neprihvatljive.

Komentari su došli tjedan dana nakon što su Sjedinjene Države jednostrano ponovno nametnule sankcije na Teheransku naftnu, brodarsku i bankarsku industriju.

Iako nije jasno hoće li se ostali narodi pridržavati diktata Washingtona, američki dužnosnici su navijestili su iranski brodovi više neće biti dobrodošli u međunarodnim vodama.

“Od Sueskog kanala do Malaškog tjesnaca i u svim točkama između, iranski tankeri su plutajuća odgovornost” – izjavio je u srijedu Brian Hook, američki posebni predstavnik za Iran i viši savjetnik za politiku državnog tajnika.

“Iranski tankeri predstavljaju rizik za luke koje im dozvoljavaju da pristanu i kanale koji im omogućuju da prođu”.

Hook je počeo upozoravati da nacije koje ignoriraju ograničenja na iransku komercijalnu flotu, u SAD-u mogu snositi svoje vlastite sankcije.

Teheran je u više navrata zaprijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i zaustavljanjem izvoza nafte iz perzijskog zaljeva ako bude blokiran njihov vlastiti izvoz nafte. U posljednjih nekoliko mjeseci iranski revolucionarni časnik održao je pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu kako bi proveo povećanje pripravnosti za “suočavanje s mogućim prijetnjama”.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton izjavio je u kolovozu kako će zatvaranje Hormuškog tjesnaca biti ozbiljna “pogreška”, ukazujući kako je Teheran samo “blefirao”.

Sjedinjene Američke Države su 5. studenog ponovno stavile na snagu sve sankcije koje su prethodno ukinute u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015., iz kojeg se Washington u svibnju unilateralno povukao.

Državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako će sankcije ostati sve dok Tehran ne bude u skladu sa popisom od 12 zahtjeva. Ultimatum poziva Teheran da zaustavi razvoj svih nuklearnih i balističkih raketa, kao i okončanje navodne “potpore terorizmu”. Washington također kaže da se Iran mora potpuno povući iz Sirije prije nego što se sankcije mogu ukinuti.

Rekli bi da su ovo zahtjevi koji su realniji i koje bi prije mogla ispuniti Amerika nego Iran.

Novi-Svjetski-Poredak.com