Porijeklom iz Vinkovaca, Vladimir Dimić je zbog osjećaja duga te zahvalnosti prirodi u Zagrebu posadio više od 1000 stabala

Ove je godine u kinu Europa predstavljen dokumentarni film Dalibora Platenika Čovjek i drvo koji predstavlja priču o čovjeku koji živi u Zagrebu te već 33 godine samostalno i ilegalno u njemu sadi raznovrsno drveće.

Novac prikuplja sam, entuzijazam gura sam, a ponekad posadi lipu, cedar ili smokvu u spomen na neku dragu osobu.

Porijeklom iz Vinkovaca, Vladimir Dimić je zbog osjećaja duga te zahvalnosti prirodi u Zagrebu posadio više od 1000 stabala, od kojih je preživjelo nekih 600 i koji sada pružaju hladovinu te očaravaju svojim cvatom naše građane.

No on je to radio ilegalno. Za dozvole je potrebno puno vremena i birokracije. Šutio je o tome desetljećima, nije pričao o tome nikome, za njegovu tajnu su znali samo najbliži članovi obitelji.

Građani su jednostavno, kada su se probudili, ugledali jedno zeleno biće više i nisu znali da iza toga stoji trud jedne nevidljive osobe.

Maskirao se kao radnik Zrinjevca

“To što radim i nije baš dozvoljeno, ja sam toga duboko svjestan. Do moje 50. godine sam se skrivao, sadio sam sadnice potajice.

Ponekad sam i glumio radnike Zrinjevca. Navukao bih na sebe nešto nalik njihovoj uniformi. Ili bih izgledao kao neki radnik, ljudi bi pomislili da je to u redu, da je došao netko s dozvolom da tu kopa.

No morate znati da sadim vrlo planirano i na uređenim zelenim površinama. Zrinjevac sadi na tim površinama, a ja posadim sadnicu tamo gdje se njihova osušila. Znači, ne sadim bezveze i gdje mi se prohtije.

Ja interveniram s istim drvetom i na istoj poziciji koja je predviđena za to drvo. Pazim na položaj zgrade, na alergene. Kada nakon par godina ljudi pogledaju okolno drveće, oni ne mogu znati da je to moje stablo, da sam ga ja posadio jer sadim stabla, primjerice bukvu ili javor, koja su tu i prije bila.

Poštujem sve propise što bi trebalo biti na tom mjestu, jedino što ja, nakon što posadim stabla, brinem o njima i zalijevam ih prvih godinu dana dok se ne prime.

Dobro, ponekad malo pretjeram pa negdje gdje je bilo tri stabla, ja posadim devet“, ispričao je za Index Vladimir Dimić.

Sadi stabla po Zagrebu već 33 godine, ponekad i ona od 1500 kuna

“Većinu toga sam posadio na Trnju jer tamo živim. Ali sam sadio gdje god sam stanovao. Sadio sam i u Velikoj Gorici, Ravnicama, Vinkovcima, Istri i slično. No programski sadim od 1986. O tome nikome nisam ništa govorio, osim najbližima. A oni su ponekad mislili da nisam normalan jer to i košta.

Sadnice primjerice koštaju od 150 kuna, uvijek ih kupujem u rasadniku, pa do 1500 kuna. Prošle godine sam posadio dva drveta, jedno je koštalo 1700, a jedno 1500 kuna, ali ja sam i u Vijeću gradske četvrti Trnje pa naknadu iskoristim za financiranje skupljih stabala.

Obećao sam da ću za svaku godinu svog mandata posaditi jedan cedar. Nedavno sam se malo uključio u politiku pa sam na skupovima rekao što ću ja raditi, jer tamo svi svašta obećavaju, a ja sam obećao svake godine jedan cedar, najskuplju sadnicu. Inače sam prije uvijek sadio financijski pristupačnija stabla.

“Sve stranke su bile oduševljene tom idejom, o sadnji drveća. I desna i lijeva opcija, male stranke, velike, SDP i HDZ. Ja sam ih upitao da što se nisu to sami prije sjetili jer nije to baš neka genijalna ideja“, u šaljivom je tonu komentirao Dimić.

“Ljudi svašta moraju, a ja moram u životu saditi“

Kada mi se rodio drugi sin, došao sam do ideje da bih trebao raditi nešto korisno, da trebam platiti svoj dio. Na Animafestu sam krajem 80-ih vidio animirani film Čovjek koji je sadio drveće i bio sam preneražen jer sam ja to upravo radio već par godina, stvarao oko sebe prekrasan zeleni svijet. S time da je on to radio po pustopoljinama, a ja u Zagrebu.

Ovdje ispred zgrade imam pet japanskih trešanja pa pet ukrasnih šljiva. One vam imaju svaka svoj redoslijed cvata. To je nešto divno. To kada vidite kako cvjeta drvo, sav trud vam se isplati. Nije samo užitak u tome što sadite, već kasnije možete uživati i u hladu tog drveta.

Jednom sam sadio drvo u vrtiću, pri čemu su pomagala djeca. Bio je jedan dječak u kolicima i kada sam rekao mališanima da će stablo narasti 40 metara i da može živjeti 300 godina, on je poskočio i sav sretan povikao: ‘Jes!’ Toliko sam se naježio i toliko mi je bilo drago da sam tom dječaku mogao priuštiti jedan trenutak radosti, ne mogu to ni opisati.

Zapravo, ovo za mene ima pomalo religiozan karakter. Imam osjećaj da bih se osjećao loše da jedne godine ne posadim neko stablo. Osjećam to kao neku svoju obavezu. Gledajte, ljudi svašta moraju, a ja moram u životu saditi. I to ću raditi do kraja života. Ne znam sve odgovore i zašto je tako. Jednostavno tako osjećam“, kazao je.

Posadio je lipu za Enu Begović

“Kada sam počeo, negdje krajem osamdesetih, nisam mogao sve sam financirati, a htio sam puno više posaditi, onda sam molio ljude da doniraju sadnicu, a da ću je ja posaditi za vjenčanje, rođenje djeteta. Tako smo se dogovorili: ‘Evo, to je lipa od tvoje Eve.’ Ljudi vole saditi za one koje vole.

Kada je poginula Ena Begović, posadio sam za nju lipu. Za našeg umjetnika s Brača, Puku Jakšića, posadio sam dva drveta. Nema nikoga drugog u Zagrebu tko ima dva drveta. Htio sam mu se odužiti jer je on meni poklonio jednu knjigu. Odlučio sam za njega posaditi ukrasne višnje. Posadio sam dva stabla, a oba su se primila“, ispričao je Dimić.

Ukrali mu magnoliju

“No svašta se znalo dogoditi sa stablima koja sam posadio. Recimo, ukrali su mi magnoliju koju sam posadio za Aleksandra Srneca, našeg poznatog slikara. Bio sam sretan jedino što je nisu slomili.

Doslovno je netko došao i sve uredno iskopao, ukrao magnoliju koja je cvala već dvije godine“, dodao je.

Nosonja iz Smogovaca: Samo ti sadi, a ptice će doći same

“Đorđe Rapajić, glumac, znate ga kao Nosonju iz Smogovaca, a koji je uz Akademiju diplomirao i šumarstvo, u početku mi je pomagao pri odabiru stabala.

Često mi je govorio: ‘Samo ti sadi, a ptice će doći same.’ Toga se uvijek sjetim kada oko 4 ujutro čujem ptice kako pjevuše na granama“, kazao je Vladimir Dimić.

Kazna i komunalni redari

“Nisu me nikada kaznili. Dva puta me netko prijavio i komunalni redari su mi rekli da se malo obuzdam i da ne posadim sada cijelu šumu. Ali moj savjet je da o tome ne pričate i da sadite tamo gdje se već osušilo neko stablo. U jesen ili proljeće, iskopate stare i posadite nove sadnice. Neće nitko primijetiti, neće vam nitko zamjeriti.

Sada kada sam prešao 50., shvatio sam da mi je svejedno i počeo sam davati intervjue jer sam uvidio da ako sadim u ilegali, nitko za tu ideju ne zna i nitko drugi to neće napraviti, a spreman sam prihvatiti posljedice za svoja djela“, objasnio je.

“Za zadovoljstvo morate nešto i uraditi, ne možete samo čitati o tome“

“Ideja je da se posadi jedno drvo, to što ja posadim malo više to je moj problem. Sadnica može koštati i 150 kuna, svatko to može napraviti. Zato smo i napravili taj dokumentarni film Čovjek i drvo, s tim motivom. Jer i ako samo jedan gledatelj dobije želju da uradi nešto slično, onda smo uspjeli.

Moja je preporuka da bi čovjek osjetio zadovoljstvo i zahvalnost, treba nešto i uraditi. Ne može se o tome samo čitati. Osjećaj da znaš da si jednom biću u gradu podario život i da će ti ono to vratiti je neopisiv. Drvo vam to vrati.

Jednom sam se šetao i vidio kako se na stablo trešnje koje sam posadio popeo djeda, a ispred njega na travi je stajao unuk koji je čitao knjigu pjesama. Objavio sam tu fotografiju na svojoj Facebook stranici. To mi je bilo tako lijepo za vidjeti. Nije tada bilo plodova, nije to razlog. Djeda se valjda sjetio svoje mladosti i malo se htio penjati po drvetu“, ispričao je Dimić za Index.

(index.hr)

Još je jedan migrant sudjelovao u incidentu u ZET-ovom autobusu u zagrebačkom naselju Dugave, kad je nožem mahnito počeo prijetiti preneraženim putnicima

Kako je Hrvatska članica Europske unije i kako bi prema načelu solidarnosti s ostalim europskim zemljama, trebali zbrinuti veći broj migranata od trenutnog, postavlja se pitanje je li takva ideja pametna.

Ne možemo si više lagati: policijska izvješća iz zapadnoeuropskih zemalja, koje su prihvatile veliki broj izbjeglica, bilježe veću stopu kriminala.

Domicilno stanovništvo strahuje, migranata je svakim danom sve više, a europski se birokrati ni sami ne mogu dogovoriti kako će riješiti problem priljeva stanovništva iz sjevernoafričkih i bliskoistočnih zemalja koji dolaze iz drugih kultura te se prema ovome što sada vidimo, niti nemaju namjeru asimilirati.

Unatoč sve učestalijim incidentima, političke elite negiraju očito: ljudi koji dolaze u Europu, nisu bezazleni, a ideja o “multi-kulti društvu” je propala.

Zato smo odlučili vezano uz cijeli događaj kontaktirati Ivana Pernara, onoga koji “bez dlake na jeziku” progovara o problemima i aktualnim političkim događanjima.

Pred predsjedničkog smo kandidata postavili pitanje što Hrvatska može očekivati priljevom ljudi iz sjevernoafričkih i bliskoistočnih zemalja i je li pametno u Zagrebu gomilati migrante, ako se već na primjerima drugih zemalja vide posljedice ugoščivanja azilanata.

“Postoje zemlje i kulture gdje je nasilje svakodnevica, gdje su izbadanja nožem ili propucavanja vatrenim oružjem najnormalnija pojava”, upućuje nas Pernar.

“Slikovito rečeno, mi u Hrvatskoj općenito nemamo visoku stopu nasilnog kriminala, kada hodate ulicom ne treba vam nož ili pištolj, kada žena hoda cestom nije u strahu od grupnog silovanja, kada stanete autom na semaforu niste u strahu da će netko doći, izvaditi pištolj i oteti vam auto. Međutim, nije svuda po svijetu kao kod nas. Masovne migracije iz zemalja koje imaju visoku stopu nasilnog kriminala, u kojima ljudski život vrijedi malo ili ništa, gdje će vas netko bez puno rasprave izbosti nožem za 100 eura, nužno dovode do pojave takve vrste nasilnog kriminala i kod nas“, kaže nam Pernar i upućuje u kojem bi nas smjeru mogla odvesti politika otvorenih vrata.

Iako je za većinu medija jučerašnji događaj iznenađenje, Pernar nam govori: “oni koji gledaju širu sliku vide iz aviona da je bilo samo pitanje trenutka kada će se takav incident dogoditi”, te nadodaje kako je sreća u nesreći da nož nije bio upotrijebljen i da nitko nije ranjen ili ubijen.

Podsjetio je da je prije samo dva dana jedan migrant nožem nasmrt izbo drugog u Tuzli. I činjenica je, kako nas Pernar upućuje, da stanovništvo Bosne i Hercegovine živi u strahu, posebice oni iz Unsko-Sanskog kantona, o čemu mediji redovito izvještavaju, a politika ignorira.

Hrvatski je narod, s obzirom da je i sam prošao kroz nevolje izbjeglištva i rata u bliskoj prošlosti, poznat po svojoj suosjećajnosti. Odgajani u katoličkoj tradiciji, u kojem se pomaže unesrećenima, mnogi staju na stranu prava migranata, a posebice se tu ističu razne nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava.

Ove nam je konstatacije Pernar potvrdio rekavši kako “naš narod u svojoj dobroti i humanosti ne shvaća da je dio migranata sklon kriminalu i podržavat će ilegalne i masovne migracije sve dok se i sami ne nađu u situciji da im neki ‘tražitelj međunarodne zaštite’ ne zaprijeti ili ih izbode nožem, napadne vatrenim oružjem ili ih pokuša silovati.

Sve do tada govorit će da takve pojave nisu problem, tek kad se nađu u situaciji da se navečer ne mogu bez straha šetati ulicom, kao što trenutno već jest u mnogim europskim gradovima, shvatit će da je situacija izmakla kontroli, međutim – tada je već kasno“, zaključuje predsjednički kandidat.

Podsjetimo kako je Ivan Pernar glasno apelirao u Hrvatskome saboru na apsurd politike kroz koju se prazne nekretnine daju na korištenje migrantima, dok nam beskućnici spavaju na ulici i dok se mlade hrvatske obitelji moraju zaduživati na minimalno 30-ak godina, kako bi imale gdje živjeti.

Kako ni sam politički vrh nije jasno definirao svoj stav prema migrantima, Ivan Pernar pozvao je birače “da na izborima odbace političke opcije koje vode labavu politiku prema ilegalnim migracijama, tj. koje migrantima otvaraju put kroz porozne granice, dijele im besplatne nekretnine na korištenje ili ih pozivaju i dovode u Hrvatsku” te je najavio kako je osobno tom “cirkusu spreman stat na kraj, te konačno staviti granicu pod kontrolu, a migrante koji rat donose našim kućama deportirati nazad u zemlju odakle su i došli”.

(dnevno.hr)

Zbog sedam krađa po metropoli, točnije provaljivanja u automobile iz kojih je ukrao predmete vrijedne oko 20.000 kuna, 31-godišnji državljanin Alžira završio je u rukama policije

Prijeti mu i deportacija u Alžir jer je zlorabio institut međunarodne pravne zaštite. Da je riječ o državljaninu Hrvatske, on bi već bio u zatvoru

Krenimo redom. Novozagrebački policajci ga sumnjiče da je tijekom listopada i studenoga ove godine tri puta provalio u dva kombi vozila Mercedes Sprinter te jedan Renault Megane.

Bez obzira na doba dana, obilazio je parkirališta te odabirao svoje mete. Potom bi, navode iz PU zagrebačke, zavlačenjem ruke ili korištenjem podesnog alata iz unutrašnjosti vozila, otuđio radni alat, bušilice, pile i mobitel.

U preostala četiri slučaja je na automobilima razbijao stakla i potom krao računalo, mobitel, torbicu, dokumente, naočale, auto-radio, novac i ostalo.

Prema procjenama oštećenih vlasnika, šteta je oko 20.000 kuna. Po dovršetku obrade, Alžirac je predan pritvorskom nadzorniku.

Ono što je pritom još utvrđeno je da je u listopadu putem posredovanja nevladine organizacije podnio zahtjev za međunarodnom zaštitom u RH.

Sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti proveden je postupak te mu je prošlog mjeseca zahtjev za međunarodnom zaštitom u ubrzanom postupku, navode iz PU zagrebačke, odbijen kao očito neosnovani.

Naime, provođenjem postupka utvrdilo se da je, kao tražitelj međunarodne zaštite, iznio samo one podatke koji nisu relevantni za procjenu osnovanosti zahtjeva, a zato jer je bilo moguće primijeniti institut sigurne zemlje podrijetla (Alžir se nalazi na listi sigurnih zemalja podrijetla op.a.).

S obzirom da 31-godišnjak nije pokrenuo upravni spor protiv navedenog rješenja, rješenje je postalo izvršno i pravomoćno 28. studenog, da bi početkom prosinca podnio naknadni zahtjev za međunarodnom zaštitom.

Ukoliko Ministarstvo unutarnjih poslova donese rješenje o odbacivanju rješenja (a osoba nije priložila niti jednu činjenicu koja bi išla u prilog izmjene odluke) i ovaj će zahtjev, dodaju još iz PUZ-a, biti nedopušten.

- Osumnjičeni će u tom slučaju protiv rješenja moći pokrenuti upravni spor. No, tužba upravnom sudu ne odgađa izvršenje rješenja te će Ministarstvo unutarnjih poslova RH, po pravomoćnosti rješenja, a sukladno Zakonu o strancima, protiv njega pokrenuti postupak povratka/udaljenja u Alžir.

Temeljem službenih evidencija Ministarstva unutarnjih poslova, u Republici Hrvatskoj evidentna je zloporaba instituta međunarodne zaštite zbog čega će MUP biti restriktivan u njegovoj primjeni.

Činjenica je da se taj institut kasnije pretvara u izvor sekundarnih migracija, a to je i jedan od osnovnih razloga što se o reformi zajedničkog europskog sustava azila vodi rasprava u institucijama Europske unije, upozorava još policija.

(jutarnji.hr)

Prosvjedi “žutih prsluka” u Francuskoj, koji traju dulje od mjesec dana, ponukali su i ostale da ih kopiraju

Podsjetimo, prosvjedi “žutih prsluka” krenuli su u Francuskoj kao prosvjed protiv povećanja poreza na gorivo, ali su se ubrzo pretvorili u opći bunt protiv reformi koje provodi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Te prosvjede u Francuskoj obilježile su nemile scene nasilja po Parizu i ostalim francuskim gradovima, ali urodili su plodom, pa je tako francuska vlada prvo odustala od povećanja poreza na gorivo, a nakon toga se Macron ispričao prosvjednicima i obećao povećanje minimalne plaće i smanjenje poreza za umirovljenike.

Ponukani uspjehom francuskih prosvjednika, slični prosvjedi počeli su se održavati i u drugim europskim zemljama poput Belgije i Nizozemske, a sada se sličan pokret formira i u Hrvatskoj.

Prvi prosvjedi u Zagrebu, Puli i Rijeci

Tako je na Facebooku otvorena grupa “Žuti prsluci Hrvatska”  koja trenutno okuplja oko 10 tisuća ljudi.

Grupu je osnovala izvanparlamentarna stranka Slobodna Hrvatska.

Prvi prosvjedi hrvatskih “žutih prsluka” najavljeni su za ovu subotu i to u tri hrvatska grada, Zagrebu, Puli i Rijeci, s početkom u 12 sati.

Organizatori na prosvjede pozivaju sve one koji su nezadovoljni socijalnim statusom i prilikama koje vladaju u političkom i društvenom životu.

(index.hr)

Grupa od nešto više od tristo ljudi u crnim odijelima i leptir-mašnama prekrivenih plaštevima te nekoliko žena ogrnutih istim pokrivalima bordo boje jučer se prošetala centrom grada do Markovog trga gdje su se postrojili izazivajući znatiželjne poglede prolaznika

Riječ je o vitezovima Reda sv. Jurja kuće Habsburg-Lothringen koji su tako obilježili jedan od dva njima najvažnija dana – Ordenstag, odnosno Dan Europskoga Reda sv. Jurja. Prvi je to put da se ovaj dan obilježio u Hrvatskoj. Ipak, nije to prvi put da se vitezovi okupljaju u našoj zemlji. Obilježavanje drugog značajnog datuma – Ordenskonvent Reda ili Konventa reda – 2012. godine proslavljeno je u Varaždinu, piše Index.hr.

Ovogodišnja proslava nastavila se nakon postrojavanja na Markovom trgu. Viteško društvo otišlo je potom na svetu misu te investituru novih počasnih i redovitih članova, koje se održalo u akademskoj crkvi svete Katarine Aleksandrijske. Uslijedili su ručak u kavani Johann Franck, koncert za građane i potom sastanak vitezova tijekom kojeg se govorilo o značaju Hrvatske za Mitteleuropu, što je jedno od centralnih preokupacija Reda.

A za kraj održana je gala večera u hotelu Westin. Posebnost zagrebačkoga Ordenstaga bila je i u tome što su druženju vitezova nazočili i nadvojvode Karl i Georg von Habsburg-Lothringen, odnosno Veliki meštar i njegov zamjenik, za koje je iznimno rijetko da se zajedno pojave na nekom događaju.

Događaju su prisustvovali i Goran Granić kao predstavnik Ureda predsjednice te Pavle Kalinić u ime gradonačelnika Zagreba.

“Svugdje smo dočekani s najvećom mogućom pažnjom”, rekao je novinar Romano Bolković, koji unutar Reda obnaša funkciju Komtura za Komturaj Hrvatska Zagreb, što je titula za glavnog gospodara u hijerarhiji zagrebačke organizacije. Naime, red u zemljama Srednje Europe djeluje organiziran u Komturaje na čijim su čelima Komturi.

Bolković je dodao kako su tijekom šetnje izazvali iznenađenje među građanima koji nisu navikli na ovakve manifestacije.

“Jako gospodski, jako fino, decentno”

Sve je to izgledalo jako gospodski, jako fino, decentno, a opet ne nametljivo, ne snobovski”, rekao je Bolković koji je bio jedan od organizatora ove više mjeseci pripremane manifestacije. Vitezovi su došli iz desetak različitih zemalja, a riječ je o uglednim ljudima iz vlasti i različitih profesija.

Red Svetog Jurja kuće Habsburg-Lothringen broji preko 660 članova

Romano Bolković ispričao je za Index kako je samom događaju nazočilo preko 300 vitezova te 50 postulanta, tj. onih koji još čekaju da ih se proglasi vitezovima.

Sam red danas broji preko 660 članova, i to ne samo iz tzv. Krunskih zemalja, odnosno zemalja bivšeg Habsburškog carstva. Postoje članovi i u SAD-u i Južnoafričkoj Republici, kako je za Index ispričao Bolković.

Dinastijski red koji je zabranjen tijekom razdoblja nacizma

Viteški Red sv. Jurja natpolitički je red, konzervativan po svojoj prirodi. To je starodrevni red čiji počeci sežu u 13. stoljeće, a zabranjen je u vrijeme nacizma. Obnovio ga je prije desetak godina Otto von Habsburg, otac današnjeg Velikog meštra reda Karla von Habsburg-Lothringena, ujedno i glave obitelji Habsburg.

Habsburg-Lothringen ujedno je i poglavar nekih drugih redova poput Reda zlatnog runa. Prema svojim obilježjima ovaj red je elitaran, protivi se jednakosti te nastoji sačuvati europsku tradiciju i baštinu, posebice srednjoeuropsku.

Inače, redovi mogu biti crkveni, poput Suverenog Malteškog reda, ili dinastijski. Red Svetog Jurja pripada dinastijskom redu od kojih je u Engleskoj najprestižniji Red podvezica, a u Europi Red zlatnih runa.

U Hrvatskoj postoje dva Komturaja sa 40 članova

Uz Karla von Habsburg-Lothringena u vrhu reda nalazi se njegov mlađi brat Georg kao zamjenik te prokuratori – baroni Vinzenz von Stimpfl-Abele i Norbert Van Handel.

U Hrvatskoj pak postoje dva Komturaja. Jedan je u Zagrebu, drugi u Osijeku. Na čelu potonjeg, koji ima desetak vitezova, nalazi se grof poduzetnik i pravnik Mario Festedich, pripadnik obitelji starog plemstva. A zagrebački vodi, kako smo već rekli, Romano Bolković. Ovaj Komturaj ima pak trideset vitezova. Negdje u veljači planira se i osnivanje Komturaja u Istri, a potom i u Splitu, najavio je Bolković.

Proces unovačenja je rigorozan

No proces unovačenja je prilično rigorozan.

“Red je militaran i on ima jasnu strukturu”, kaže Bolković te objašnjava proceduru primanja u Red viteza.

Prvo je potrebno da se netko predloži za člana, potom se o tom kandidatu razgovara i razmatra njegov CV. Nakon toga braća na čelu Reda obavljaju razgovor s potencijalnim kandidatom i o tome izvještavaju ostatak Komturaja. Ako se Komturaj složi, onda kandidat može početi dolaziti na sastanke.

Potom se o kandidatu glasa na razini Komturaja gdje se kandidirao. Ako se cijeli Komturaj složi da postane vitez, onda slijedi nominacija. I tada svi Komturi Reda balotiraju, odnosno ponovno odlučuju o kandidatu. Ako je primljen, postaje postulant. Punopravni vitez postaje u trenutku kad ga Veliki majstor učlani u Red kao viteza. Taj postupak primanja traje od pola godine do godinu dana.

Žene ne mogu postati vitezovi, nego dame

Uz Bolkovića, hrvatski članovi reda su i arhitekt Otto Barić, menadžer Sandro Caričević ili forenzičar za cyber-kriminal Nikola Protrka, a izvan naše države članovi su i bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek te bivši makedonski predsjednik Đorge Ivanov.

Ipak, žene ne mogu postati vitezovi, nego dame.

“Dame nisu izravno članice reda, nego su one pri redu”, objasnio nam je Bolković. U Hrvatskoj trenutno ima pet do sedam dama.

Sam proces pristupanja odvija se najčešće putem poziva, iako ima i situacija kad se ljudi raspituju kako bi mogli postati članovi.

“Mi smo u poziciji da biramo”, kaže Bolković dodajući kako je stoga češće da se ljudi učlanjuju po pozivu koji im Red upućuje. Članovi su, kako dodaje Bolković, uspješni ljudi, realizirani u svojim karijerama, koji nešto znače u zajednicama odakle dolaze.

Mjesečni sastanci, godišnje članarine

Na razini nacionalnih Komturaja vitezovi se sastaju mjesečno. A postoje i međudržavni susreti – večere, predavanja i slično. Redovi vitezova također komuniciraju i među sobom, objašnjava Bolković koji je vitez već nekoliko godina.

“Nama često u posjet dolaze izaslanstva Reda Svetoga groba”, kaže Bolković dodajući kako postoji međusobna suradnja te da neki članovi istovremeno pripadaju i drugim redovima.

Biti vitez u ovom redu, osim prisustvovanju sastancima, članove obavezuje i na godišnje članarine. Bolković kaže da je nepristojno odgovoriti kolika je, ali dodaje:

“Kako sam i rotarijanac, reći ću vam da nije ni približno velika kao u Klubu Rotary”, rekao je Bolković.

Konzervativna orijentacija, karitativan rad

Ovaj Red ističe se po svojoj konzervativnoj orijentaciji i njegovanju ideje Srednje Europe. Ta mitteleuropska orijentacija nastoji stvarati novo duhovno, kulturno i intelektualno ozračje.

Što se tiče samog Reda i svrhe njegovog postojanja, Bolković kaže kako ima nekoliko funkcija. Jedna od najvažnijih je ona karitativna poput donacija bolnicama. Potom slijedi zaštita kulturnih objekata i baštine.

”Na primjer, red je nabavio oltarnu ploču koja je nestala za vrijeme rušenja Vukovara”, kaže Bolković. U Hrvatskoj, Red još pomaže i u akcijama razminiravanja.

Na pitanje zbog čega netko u današnje vrijeme želi postati vitez ovog ili nekog drugog reda, Bolković odgovara u svoje ime:

“To je vrlo velika počast.”
 

 

 
(index.hr)

Val sibirske hladnoće zahvatio je posljednjih dana cijelu Europu, a do sada je zabilježeno 40 smrtnih slučajeva uzrokovanih polarnim temperaturama, javlja AFP i dodaje da su većina umrlih beskućnici

Snijeg otežava vožnju u Lici, Gorskom kotaru, Slavoniji te dijelu Dalmacije. Kamionima s prikolicom i tegljačima s poluprikolicom, zbog zimskih uvjeta, promet je i dalje zabranjen na autocesti A6 Rijeka – Zagreb između Kikovice i Bosiljeva, pa za ta vozila trenutačno nema prohodne ceste iz unutrašnjosti u smjeru Rijeke i obratno.

U Rijeci i Splitu od sredine 20. stoljeća, a u Zagrebu čak od kraja 19., temperatura zraka nije bila tako niska kao ovih dana. Temperaturni minusi koji su noćas izmjereni diljem zemlje su: -17°C Sveti Jure na Biokovu i Sljeme, -15°C Gospić, – 11°C Karlovac, – 8°C Zagreb, – 4°C Split te – 1°C Dubrovnik i Lastovo, javlja HRT.

Vrhunac hladnog vala očekuje se danas i sutra, kada će temperature biti još niže, ali srećom osjećaj hladnoće neće pojačavati jak vjetar.

Stiže zatopljenje, ali i novi problemi

Krajem tjedna stiže zatopljenje zbog čega bi se snijeg mogao naglo topiti i stvoriti nove probleme. Iz Crvenog križa pozivaju sve koji se nemaju gdje skloniti da se jave u najbliže prihvatilište i ne izlažu opasnosti od smrzavanja.
 

 
Idući tjedan donosi mnogo ugodnije temperature, primjerenije ovom dijelu godine. Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a u ponedjeljak i utorak će se dnevne temperature na kopnu penjati i do 10 Celzijevih stupnjeva, a jutarnje će porasti iznad ništice.

Popularni servis Severe Weather Europe objavio je animaciju za idućih deset dana na kojoj je vidljivo da će polarni val nakon četvrtka postupno napuštati naše krajeve, pri čemu će temperature iz dana u dan rasti. Hladna polarna masa zadržat će se samo na sjeveru Europe.

Zbog velike hladnoće grije se na maksimumu pa je ruski Gazprom objavio da je u šest dana premašio sve rekorde dnevne isporuke plina u Europu. Samo u ponedjeljak je isporučeno 666,8 milijuna prostornih metara plina.
 

 
(index.hr)

Zagrepčane je zgrozio slučaj pokušaja silovanja koji se u nedjelju oko 8 sati ujutro dogodio u Dugavama. 27-godišnji azilant iz Afganistana davio je 40-godišnju ženu i prijetio joj skalpelom pokušavajući je odvući u podrum zgrade

Stanari su reagirali i zaustavili ga, a policija ga je ubrzo i uhvatila. Određen mu je jednomjesečni istražni zatvor.

Zagrepčani su zgroženi pokušajem silovanja u Dugavama koje su uspjeli spriječiti! Muškarac, azilant iz obližnjeg hotela Porin, davio je 40-godišnju ženu i prijetio joj skalpelom pokušavajući je odvući u podrum zgrade. Uz pomoć stanara za dlaku je izbjegla silovanje, a napadač je uhićen! Sa potresenim svjedocima strašnog događaja razgovarala je Ružica Đukić.

Nedjelja, osam sati ujutro. Nitko od stanara ove zgrade nije mogao ni slutiti što će se sve događati tog jutra.

“Ja sam vidjela to, on je nju još držao za kosu, jako ju je čupao, šamarao. Ja nisam vidjela taj skalpel ili što je on već imao. Ona je rekla da ga je on imao, da je njoj to u stubištu s tim skalpelom oko vrata mahao oko glave”, priča Lidija Brnad, svjedokinja događaja.

Muškarac, tražitelj azila koji je od travnja smješten u hotel Porin, pratio je 40-godišnju ženu koju je potom u ulazu ove zgrade pokušao i silovati.

“Ppokušao ju je silom odvesti dolje u podrum. Ona se pokušavala njemu othrvati izaći iz zgrade i onda je vikala jako glasno upomoć, upomoć. Na to smo mi izašli svi van tko je bio ovdje”, priča Lidija.

“Žena je zapomagala, zvala je u pomoć. Bilo je baš jezovito. Onda je nas par susjeda, istrčalo van i tu je bio taj imigrant kada je vidio da smo izašli onda je počeo trčati i bježati”, priča Krešimir Prusec, svjedok događaja.

“Žena je bila sva izbezumljena, tresla se, sjela je na ulicu nije znala uopće za sebe”, opisuje Lidija Brnad.

Uskoro je došla i hitna pomoć jer je nesretna žena imala ozljede na vratu te je bila u šoku. Policija je prema fotografiji jednog od susjeda ubrzo pronašla i privela 27-godišnjeg Afganistanca kojem je određen i jednomjesečni istražni pritvor.
 
(index.hr)

Iživciran što nije mogao dobiti novac zaprijetio je službenicima da će doći sa svojim ljudima i politi ih benzinom te zapaliti

Prizor tamnoputoga Arapina koji se na engleskom dere “doći će moji ljudi i zapaliti tebe i ovu poštu”, gledali su prije tjedan dana građani koji su se zbog raznih razloga zatekli u zgradi glavne poslovnice pošte u Branimirovoj ulici.

Problemi s lozinkom

Neuobičajeni prizor ih sasvim sigurno nije ostavio ravnodušnima, a pogotovo nakon što je u poštu pozvana policija koja je muškarca odvela u postaju. Što je nagnalo Fadija M.S. (41), državljanina Ujedinjenoga Kraljevstva, inače od ranije neosuđivanu osobu, da ovako reagira?

Je li pitanju uznemirenost zbog neke zabrane kojom mu je blokiran novac koji je želio podići, ili je pak susret s hrvatskom administracijom za njega bio toliko uznemirujući nije uspjela otkriti niti policija koja ga je nakon istrage prijavila zbog prijetnje.

Policija je uspjela rekonstruirati da je Fadi M. S. prije tjedan dana već bio u pošti na Branimirovoj, a dolazio je iz istoga razloga.

Naime, želio je podići novac koji mu je netko poslao putem Western Uniona, a radilo se o 5000 eura. No, već kod prvoga zahtjeva za isplatom došlo je do problema jer nešto nije bilo u redu s lozinkom koju je Fadi dao službenici, a koja služi za identifikaciju podizatelja novca. Ta šifra po mišljenju službenice nije odgovarala te mu je rekla kako mu ne može isplatiti novac nego da dođe sljedećega dana.

Britanac je tako i napravio, no sljedećeg dana mu je rečeno da je isplata navedenih 5000 eura iz nekoga razloga blokirana, te da mu novac ne može biti isplaćen.

Opasnost od bijega

Ovo je kod Fadija M. S. izazvalo agresivnu reakciju te je službenici zaprijetio da će ovdje doći njegovi ljudi koji će zapaliti i nju i cijelu poštu. Policija ga je prijavila zbog prijetnje, a zbog opasnosti od bijega, budući je riječ o stranom državljaninu, određen mu je istražni zatvor u Remetincu do okončanja postupka.

Naime, utvrđeno je Britanac ne boravi prijavljeno u Hrvatskoj nego živi u jednom iznajmljenom apartmanu u Petrinjskoj ulici u Zagrebu.
 
(jutarni.hr)

Jedan od prosvjednika je zamotao svog psa u transparent na kojem piše: “Kolinda bejbi, od mene s vojskom odjebi”

Održala su se dva paralelna prosvjeda vezana uz uvođenje obveznog vojnog roka.

U razmaku od samo nekoliko stotina metara, prosvjeduju oni koji se zalažu za vojni rok i oni koji su protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Snimku prosvjeda pogledajte i na Indexu.

Skup podrške uvođenju obveznog vojnog roka održao se pred zgradom Ministarstva obrane, a protivnici vojnog roka prosvjed održavaju 200-tinjak metara dalje, na južnoj strani Parka kralja Petra Krešimira IV.

Skup podrške, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja RH iz Đurđevca, bio je najavljen u 11:30 sati, a prosvjed protiv vojnog roka, u organizaciji Radničke fronte, u 12 sati.
 

 
Ovo je tijek prosvjeda:

13:10 Razišli su se i sudionici prosvjeda Radničke fronte

13:01 “Uvozimo stranu vojnu robu i preplaćujemo je bog zna koliko puta. Želimo se izboriti za bolje i pravednije društvo, ne želimo se boriti za ovu nacionalnu distopiju. Ne želimo ginuti u besmislenim ratovima ni živjeti u drštvu koje stvara klimu kasarne i pripremu za neke buduće sukobe. Ne želimo se boriti protiv sirotinje iz drugih zemalja. Oduprimo se političkim elitama koje nas žele gurnuti u podjele i sukobe, a ako im dozvolimo, možda opet u ratove. U ratove u kojima neće ginuti njihova djeca nego mi i naša djeca. Odbijmo njihove laži i manipulacije”, poručio je Marko Milošević iz Radničke fronte

12:45 Jedan od prosvjednika je zamotao svog psa u transparent na kojem piše: “Kolinda bejbi, od mene s vojskom odjebi”

12:41 “Pola vlade nije išlo vojsku, a našu djecu bi slali. Za njih smo samo ljudski resursi koje iskorištavaju ,da ginemo i da ubijamo za njihove interese. Kao u Americi koju naša predsjednica toliko voli. Pobunimo se.”, rekla je jedna od prosvjednica

12:38 Jedan od prosvjednika je kritizirao vlast: “Izražavaju povjerenje plagijatoru, pričaju o krvavim gaćama i guše medije. Ne grade škole, zbog njih liječnici i mladi ljudi odlaze. Oni su stvorili sirotinju, a sad bi je regrutirali. Nećemo vojsku i nećemo nikakava nova stradanja”

12:35 Matija Đolo iz Radničke fronte je pozvao na pobunu protiv sustava: Mladima treba obrazovanje, a ne puškaranje. Predsjednica se slika sa puškama i u vojnim šatorima. Za kraj je uzviknuo: “Manje pucaj, više tucaj”

12:31 David iz Radničke fronte je za kraj poručio: “Dolje vlada, dolje vojni rok”. Zatim se umiješala i jedna starija gospođa koja je izjavila da Plenkoviću ne bi pružila ruku nego nogu

12:25: “Ista ekipa iz lopovskog HDZ-a koji nas je jebala prije 25 godina, jebe nas i danas”, poručio je predstavnik Radničke fronte. Zahvalio se Plenkoviću i rekao mu: “Hvala lijepa, nama to ne treba. Omogućite nam da putujemo kao turisti, a ne da bježimo trbuhom za kruhom u drugu zemlju. Kolinda, nama treba posao, a ne vojni rok!”

12:22 Jedan od prosvjednika je rekao kako prosvjedu prisustvuju članovi Radničke fronte i članovi LGBT zajednice

12:21 Oko prosvjednika ima puno interventne policije, ali zasad sve prolazi u redu

12:18: Upitali smo jednog od prosvjednika zbog čega prosvjeduje, odgovorio nam je: “Zašto bi se netko trebao raditi, učiti kako ubijati druge ljude? Ne valja trenirati ubijanje, zlostavljanje ili ikakvo nasilje. Ovo je jasna stvar.”

12:15 Čini se kako je završio skup prosvjednika koji se zalažu za uvođenje vojnog roka, a prosvjednika protiv vojnog roka je sve više. Bubnjaju i mašu zastavama.

12:09 Jedan od prosvjednika je podigao transparent na kojem piše “Nisam dijete Hrvatske nego majke i oca”

12:00 Prosvjednika protiv vojnog roka ima približno jednak broj. Prosvjednici su pripremili transparente “Rat je gotov”, “Topovsko meso ne hrani gladan narod” i “Nećemo ginuti za tajkune i političare”

11:48 Glasnović je izjavio: “Tko može biti protiv vojnog roka, oni su klaunovi, ostaci jugorežima. Problem nam je peta kolona koja je u Hrvatskoj od 1991. Prije, kad su išli u JNA, pekli su volove, a sad im smeta hrvatska vojska. Živimo na trusnom području i svaki muškarac bi trebao biti vojni obveznik. Svake godine su sve više feminizirani, igraju se videograma, možda je to taj estrogen u vodi”.

“Za Hrvatsku i svi uz Krista, protiv komunista”, poručio je za kraj.

11:38 Ima oko 60 okupljenih za podršku vojnom roku. “Okupili smo se da damo podršku uvođenju vojnog roka u Hrvatsku jer smatramo da je to dobro i za mladiće i za djevojke. Ne spremamo se za nikakav rat, niti želimo da ga bude. Ja ne želim ni da moja, ni da ičija djeca idu u ikakav rat. Samo smatramo da su vrijednosti koje se mogu steći na vojnoj obuci korisne i da im mogu pomoći. Smatram da je mjesec dana premalo vremena za ikakvu obuku, te da bi bilo bolje da obuka traje od najmanje tri do šest mjeseci. Osim toga smatramo da uvođenje vojnog roka može pomoći gospodarstvu u Hrvatskoj obzirom na brojne proizvođače vojne opreme”, izjavio je Dražen Šemovčan, organizator prosvjeda i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH iz Đurđevca.
 

 
(index.hr)

One se bore protiv govora mržnje, a nazivale su Trumpa fašistom

Prosvjedi protiv novog američkog predsjednika Donalda Trumpa nastavljaju se i danas u Americi, Australiji i Novom Zelandu.

Uoči današnje prosvjedne akcije koja se održava u nizu gradova diljem svijeta, doznaje se kako će se i Zagreb upisati na mapu gradova u kojima se podiže glas protiv Trumpa.

Inicijativa ‘Ujedinjene protiv mržnje’ akcijom solidarnosti danas u 5 do 12 sati na Cvjetnom trgu u Zagrebu pridružili su se prosvjedima američkih žena, koje ističu da se izborom novog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije inaugurira nasilje, seksistička, homofobna, ksenofobna i rasistička politika kakvu je Trump zagovarao i tijekom kampanje.

Prosvjeduje se u preko 650 solidarnih akcija širom svijeta, a zagrebački prosvjed se solidarizira sa Ženskim maršom na Washington, na kojem se očekuje preko 200.000 sudionica i sudionika.

‘Pridružimo se u solidarnosti ženskim marševima u Washingtonu, širom SAD-a i svijeta povodom inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa – čovjeka čije dosadašnje riječi i djela upućuju na mržnju prema ženama, manjinama i imigrantima, ne samo u SAD-u već i širom svijeta.

Politika koja promovira mržnju i krši ljudska prava nije na djelu samo u SAD-u. Konzervativni pokreti svakodnevno ugrožavaju prava žena u svijetu, Europi i Hrvatskoj, posebice radna, seksualna i reproduktivna prava.

Izrazimo NE globalnom valu mizoginije, ksenofobije i diskriminacije svih drugih i drugačijih! Založimo se ZA ljudska prava i slobode širom svijeta, zatražimo od nove američke administracije da ta prava poštuje i štiti, bez obzira na ičija osobna uvjerenja! “Ujedinjene protiv mržnje”, stoji u objavi inicijative na Facebooku.
 

 
(index.hr)