Prijeti li mu smrtna kazna? Assange će, kako stvari stoje, postati prvi novinar koji će biti osuđen na temelju Zakona o špijunaži

Savezna velika porota najavila je 17 dodatnih optužbi prema Zakonu o špijunaži protiv osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea, koji se trenutno nalazi u zatvoru u Velikoj Britaniji i čeka na izručenje

Nova optužnica, objavljena u četvrtak, odnosi se na američke dokumente WikiLeaks objavljene 2010. godine, a tvrdi da je Assange otkrio imena pojedinaca koji su radili s američkom vladom, čime je ugrozio njihove živote.

“U optužnici koja je poništena navodi se da je Assangeu bio suučesnik Chelsea Manning, bivši obavještajni analitičar u američkoj vojsci, koji je sudjelovao u nezakonitom pribavljanju i otkrivanju povjerljivih dokumenata vezanih uz nacionalnu obranu” – navodi se u priopćenju Ministarstva pravosuđa.

“Odjel ozbiljno shvaća ulogu novinara u našoj demokraciji i na tome vam zahvaljujemo. Politika odjela nije i nikada nije bila usmjerena na izvješćivanje. Ali Julian Assange nije novinar“ – rekao je John Demers, šef Odjela za nacionalnu sigurnost DOJ-a.

Nove optužbe proširuju izvornu optužnicu za urotu i hakiranje računala američke vlade, priopćeno je u ožujku, prije Assangeova uhićenja u Londonu. On je suočen sa kaznom do 10 godina zatvora u svakoj optužbi, povrh još pet optužbi iz prethodne optužnice, ako bude osuđen.

Chelsea Manning, bivši vojnik američke vojske koja je dostavljala dokumente i vojne dokumente State Departmenta, je osuđena također od strane velike federalne porote u Virginiji, jer je odbila svjedočiti protiv Assangea.

Ona je trenutno u zatvoru, i suočena je sa neodređenim zatvorom zbog nepoštivanja suda. Nije bilo naznaka da je Manningova na bilo koji način uključena u nove optužbe.

Assange je proveo gotovo sedam godina u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, gdje je 2012. godine zatražio utočište, vjerujući – ispravno, kako se ispostavilo – da bi tvrdnje o seksualnom napadu protiv njega u Švedskoj bile izgovor da ga uhapse i izruče SAD-u.

Međutim, nakon što je nova ekvadorska vlada postigla sporazum s SAD-om, njegov azil je ukinut, a britanska policija ga je u travnju nasilno izvacila iz veleposlanstva.

Ekvador je također zaplijenio sve osobne stvari Julian Assangea i navodno će ih predati SAD-u, odbacujući zahtjeve njegovih odvjetnika ili osoblja WikiLeaksa da ih dobije.

Assange se trenutno nalazi u zatvoru u Belmarshu izvan Londona, služeći svoju 50-mjesečnu zatvorsku kaznu zbog kršenja britanske jamčevine tražeći azil u Ekvadoru, te čeka saslušanje o zahtjevu za izručenje SAD-a.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Savezni sudac naredio je Chelsei Manning da bude ponovno zatvorena zbog odbijanja svjedočenja protiv Juliana Assangea, prijeteći zviždaču novčanom kaznom ako se takvo ponašanje nastavi

Manning kaže da bi radije umrla.

“Radije bih umrla od gladi nego da promijenim svoje mišljenje u svezi toga. A kad to kažem, mislim doslovno” – rekao je Manning tijekom saslušanja u saveznoj sudnici u Virginiji u četvrtak.

Bivši specijalist američke vojske za obavještajne poslove već je proveo sedam godina iza rešetaka zbog razotkrivanja tajnih vojnih i diplomatskih dosjea WikiLeaksu 2010. godine, te još 62 dana u zatvoru do prošlog tjedna zbog odbijanja svjedočenja ispred još jedne velike porote.

Ovaj put, Manning se suočava s kaznom od 500 dolara po danu ako nastavi odbijati suradnju nakon 30 dana u zatvoru. Novčana kazna će ići do 1.000 dolara po danu nakon dva mjeseca.

“Nikad nisam čula da je svjedok tako dugo bio u zatvoru” – izjavila je za RT bivša agentica FBI-a i zviždačica Colleen Rowley. Ako mandat velike porote traje 18 mjeseci, novčane kazne bi mogle premašiti pola milijuna dolara, dodala je, nazivajući je “drakonskom”.

Rowley je dodala da je zatvaranje Manningove, ili ilegalna odmazda od strane Trumpove administracije, “ili je slučaj protiv Juliana Assangea samo toliko slab da im je apsolutno potrebno svjedočenje Chelse Manning kako bi potvrdili te optužbe.”

Prije rasprave, Manning je novinarima izvan sudnice rekao da će ustrajati u suprotstavljanju saveznom pozivu “zauvijek, tj. na neodređeno vrijeme”.

“Neću se pokloniti ovoj velikoj poroti.”

Pitanja koja je postavljala prethodna komisija bila su vrlo “široka i općenita”, te su to bile iste stvari koje su postavljene na vojnom sudu, rekla je Manning novinarima, spekulirajući da vlada pokušava “ponovno pokrenuti sudski proces” tog suđenja jer joj se nije svidio ishod.

Manning (dok je još bio muškog spola) je 2013. osuđen na 35 godina zatvora po Zakonu o špijunaži, ali je kaznu preinačio predsjednik Barack Obama, te je ona tada puštena u svibnju 2017. godine.

Čini se da je novi sudski poziv u velikoj poroti povezan s američkim progonom osnivača WikiLeaksa Julianom Assangeom, koji je uhićen prošlog mjeseca, i koji trenutačno čeka izručenje u Velikoj Britaniji.

Assange je službeno optužen za urotu s Manningovom prema kojoj su hakirali računala u Pentagonu, a priznao je da se hakiranje zapravo nije dogodilo.

“Pročitao sam optužnicu i izjavu podignutu s optužnicom” protiv Assangea, rekao je Manning u četvrtak, “i taj slučaj nema smisla, čini se da je to sve šuplje.”

Ako već postoji optužnica protiv Assangea, koja je svrha još jedne velike porote, zaključila je Manning pred novinarima.
 

I asked Chelsea Manning why the government is even going ahead with this process knowing that she’ll never betray her principles to testify.

She explained that the government’s “goal here is really to relitigate the court-martial” for which she already served 7 years. pic.twitter.com/HPbMtmSIMp

— Ford Fischer (@FordFischer) May 16, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava izrazili su zabrinutost u petak zbog kako su rekli “neprimjerene kazne” od 50 tjedana u zatvoru nametnute osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu jer je prekršio uvjete jamčevine u Velikoj Britaniji

Assangea drže u strogo čuvanom britanskom zatvoru Belmarshu “kao da je osuđen za teško kazneno djelo”, navodi u izjavi UN-ova radna grupa koja prati samovoljna uhićenja te dodaje kako se to “čini protivno načelima nužnosti i proporcionalnosti”.

Ona kršenje uvjeta jamčevine opisuje kao razmjerno “malo kršenje”, prenosi Hina.

Grupa sastavljena od pet nezavisnih stručnjaka, objavila je mišljenje 2015. da je Assange – koji je u to doba bio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu nakon što je prekršio uvjete jamčevine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku da se suoči s optužbama za silovanje – tada bio samovoljno uhićen.

Britanski sud osudio je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea na 50 tjedana zatvora jer je bijegom u ekvadorsku ambasadu u Londonu prije sedam godina prekršio uvjete jamčevine, položene kako bi izbjegao istražni zatvor.

Zloupotreba statusa

Sutkinja Deborah Taylor je pročitala presudu u kojoj stoji da je Assange zloupotrijebio privilegirani status kako bi izigrao zakon i pokazao prezir prema britanskom pravosuđu.

Assange je prošli mjesec proglašen krivim za kršenje jamčevine u lipnja 2012. nakon švedskog zahtjeva za izručenjem zbog navodnog silovanja. Maksimalna kazna zatvora bila je godina dana.

“Ostali ste tamo (u ambasadi) skoro sedam godina, zloupotrijebivši vaš privilegirani status kako bi izigrali zakon i cijelom svijetu pokazali vaš prezir prema zakonima ove zemlje” – kazala je Taylor.

Kako bi ga uhitili, Assange je porezne obveznike stajao 21 milion američkih dolara, dodala je sutkinja.

Assangeov odvjetnik izjavio je kako se njegov klijent, koji cijelo vrijeme tvrdi da je u tom slučaju nevin, nije predao britanskim vlastima zato što je smatrao da ne bi imao pravedno suđenje.

Australac Julian Assange je uhićen je 11. travnja u ekvadorskoj ambasadi u Londonu nakon što mu je ekvadorska vlada ukinula azil.

Osnivač WikiLeaksa u četvrtak će biti saslušan na ročištu na kojem će se odlučivati hoće li biti izručen SAD-u koji ga je optužio da je bivšem vojnom obavještajcu Chelseu Manningu pomogao u izvlačenju tajnih dokumenata iz sustava američkog ministarstva odbrane.

(balkans.aljazeera.net)

Američke vlasti pokušavaju da osnivača zviždaček stranice Wikileaksa Julian Assangea optužiti za špijunažu kako bi mu se mogla izreći smrtna kazna, tvrdi Wikileaks

„Američko Ministarstvo pravosuđa pokušava protiv Julian Assangea izgraditi slučaj na osnovu Zakona o špijunaži. Prema Zakonu o špijunaži, osuda može biti smrtna kazna“ – naveo je Wikileaks na svom Twitteru.

Assange je portal Wikileaks osnovao 2006. godine kako bi mogao objavljivati povjerljive informacije o aktivnostima vlada više zemalja, uključujući SAD.

Osnivač Wikileaksa našao se 2010. godine na naslovnicama širom svijeta kada je u travnju objavio snimak pod nazivom „Kolateralno ubojstvo”, na kojem se vidi kako su američki piloti helikoptera ubili 18 osoba, među kojima su bila dva novinara agencije Reuters u Iraku.

On je objavio i poverljive vojne i diplomatske dokumenate SAD-a o ratovima u Afganistanu i Iraku u srpnju i listopadu 2010. godine.

Kasnije te godine Assange je uhićen u Velikoj Britaniji pošto je Švedska izdala međunarodni nalog za njegovim uhićenjem zbog optužbi za seksualno zlostavljanje.

Švedske vlasti su ga željele ispitivati zbog tvrdnji da je u kolovozu 2010. godine silovao jednu ženu i seksualno zlostavljao drugu, dok je bio u Stockholmu gde je održao predavanje.

Assange je pušten uz kauciju u prosincu 2010. godine, ali je u svibnju 2012. godine Vrhovni sud Velike Britanije presudio da bi trebalo biti izručen Švedskoj. Tada mu je Ekvador odobrio azil u svojoj ambasadi u Londonu.

Assange je, međutim, uhićen 11. travnja ove godine, nakon što mu je poništena odluka o azilu i izbačen je iz ambasade Ekvadora u Londonu u kojoj je proveo sedam godina.
 

US Department of Justice is attempting to build a case against Julian Assange based on the Espionage Act. Convictions under the Espionage Act can be punished by death.https://t.co/TFjfPzHk6t

— WikiLeaks (@wikileaks) April 26, 2019

 
(sputniknews.com)

Julian Assange je uhićen, ali se i dalje u njegovim rukama nalazi 400 gigabajta tajnih informacija koje u svakom trenutku mogu „eksplodirati“

Radi se o fileovima State Departmenta, Pentagona, vojnim i političkim planovima, pa Washington još ne može mirno spavati.

Avanturist i neosporni borac za pravdu Julian Assange, koji sada leži u zatvoru u Londonu i čeka rasplet svoje sudbine, ima nešto čime može trgovati sa svojim tamničarima.

Kako se pretpostavlja, radi se o 400 gigabajta šifriranih fileova koji se od 2013. godine nalaze na „Wikileaksu“. On zna gdje se nalazi taj ključ, i ne samo on… Sada je samo pitanje kada će se te informacije početi objavljivati. Da li postoji dogovor osnivača i njegovih suradnika da čim ga uhapse počnu objavljivati te informacije?

Ruski vojni ekspert Jurij Knutov smatra da su ti dokumenti Assangeovo osiguranje i ključni u ovom slučaju.

„SAD i njihove specijalne službe će pokušati pronaći taj materijal. Ako se on bude nalazio na nekoliko mjesta, bit će teško. Međutim, ako bude samo na jednom mjestu, bit će lakše da se prekine kanal curenja informacija. Mislim da će Assange utjecati da taj materijal počne polako izlaziti u javnost.

Tamo se mogu nalaziti materijali koji se tiču i State Departmenta i Pentagona, vojni i politički planovi, kao i materijali o pritiscima na demokraciju u SAD-u“ – objašnjava stručnjak.

Mnogi se pitaju zašto je baš sada odlučeno da Assange bude uhićen. Ispostavlja se da je odgovor jednostavan — „Brexit“ je propao i premijerki Velike Britanije Theresi May je bilo potrebno nešto da se zaboravi na njen neuspjeh i da se prolongira očekivana ostavka.

„Mi često zaboravljamo da je Theresa May bila na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova i da je rukovodila kontraobavještajnom službom Mi5. Na taj način je bila upoznata sa svim prljavim poslovima tih službi.

Ona se trenutno nalazi pod velikim pritiskom sa svih strana — konzervativci, laburisti — stolica joj se drma, mogu je sa sramotom smijeniti. Upravo ovaj slučaj sa Assangeom u potpunosti skreće pažnju sa odlaganja ’Brexita‘. Zašto? Zato što mnogi političari u Britaniji već misle da ’Brexita‘ uopće neće ni biti“ – objašnjava Knutov.

Premijerka May će ovim velikim skandalom kupiti najmanje tjedan dana, prije nego što još jednom ode u Parlament da opravda svoj neuspjeh.

Paralelno sa „Brexitom“, u Južnoj Americi se odigrava proces čija posljedica je i bilo hapšenje Juliana Assangea. Tamo je u tijeku čišćenje neugodnih režima za Washington. TIjekom „latinoameričkog proljeća“ promijenjen je režim i u Ekvadoru. Pokazalo se da Lenjin Moreno nije opravdao ime koje nosi. Takoreći je prodao osnivača „Wikileaksa“ za novac.

“Wikileaks” je objavio kompromitujući materijal o ekvadorskom predsedniku (o njegovim offshore računima). Naravno, došlo je do osobne netrpeljivosti predsjednika Lenjina prema Assangeu, što je iskorišteno. Pritom, Amerikanci su obavijestili visoke dužnosnike Ekvadora da će revidirati dugove te zemlje i razmotriti pružanje pomoći i davanje kredita toj državi. Assange je u biti razmjenjen za novac“, tvrdi ekspert.

Samo jedan dan nakon uhićenja Julian Assangea, Ekvador je dobio kredit od preko 4 milijarde dolara od MMF-a. Ništa čudno već očekivano.

Neosporno je da je ovim još jednom pokopano međunarodno pravo, ali je ovo specifičan slučaj.

„Do sada se to događalo u odnosima između Rusije i Zapada, a sada je ovo unutar Zapada. I svi šute. To je primjer eksplicitnog nametanja američkog zakona europskim državama. Do sada je sve bilo prikrivano, a sada je prvi put otvoreno i rečeno u javnsti. Ovo podsjeća na nacističko paljenje knjiga“ – mišljenja je Knutov.

Nije teško zamisliti kakva kazna čeka Assangea. Najvjerojatnije će dobiti doživotnu kaznu zatvora, a ako ga isporuče Americi moguće je da će dobiti i smrtnu kaznu. Međutim, ako bude surađivao, otkrio sve svoje suradnike, dao sve šifre skrovišta gdje se čuva tih 400 gigabajta informacija, postoji šansa da će ga pomilovati ili da će mu smanjiti kaznu. To izgleda malo vjerojatno, ali tko zna….

(sputniknews.com)