Ogroman pritisak javnosti, kome je pridodan i nikad veći politički pritisak natjerao je na akciju austrijskog kancelara Werner Faymanna i njemačku kancelarku Angelu Merkel

Migrantima ne dozvoliti ni da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu, po mogućnosti u Grčkoj, za što će ta država biti obilno novčano nagrađena, a moguće je i da joj se otpiše dio duga.

Ne uspije li plan o pretvaranju Grčke u veliki logor, svim državama na balkanskoj ruti treba ponuditi financijsku injekciju kako bi iz mase imigranata koji tim putem dolaze do Austrije i Njemačke izdvojile one koji imaju pravo na azil – prave izbjeglice koje bježe od rata – a sve ostale vratile natrag u države iz kojih su došli.

To su detalji “tajnog plana za Balkan” koji su ovih dana usuglasile Njemačka i Austrija, govori njemački novinar Peter plima. Ogroman pritisak javnosti, kome je pridodan i nikad veći politički pritisak, natjerao je na akciju austrijskog kancelara Werner Faymanna i njemačku kancelarku Angelu Merkel, kojoj je jučer stigla kritika i iz svoje vlade kad je ministar prometa Aleksander Dobrint, poručio da je zatvaranje granica neizbježno. Njemačko-austrijski plan sastoji se od dvije točke, a prva i najvažnija je: svim silama štititi granicu Grčke i Makedonije.

Otpis duga Grčkoj

Austrija i Njemačka moraju zaustaviti rijeke migranata pred granicama. Plan je zadržati migrante što dalje, odnosno zadržati ih u prvoj državi u kojoj stupe na europsko tlo, kako kažu i europski zakoni. Neodrživo ih je sve propuštati dalje, i one koji imaju i one koji nemaju pravo na azil. Merkel i Faymann su se složili da je prioritet dobro osigurati i čuvati granice Grčke i Makedonije kako bi spriječili nastavak puta. Kao pomoć, uputile bi se dodatne snage Frontexa, ali i policijske snage drugih država, poput Njemačke i Austrije – objašnjava urednik u časopisu Bild.

Posljedica toga, računa se, bilo bi pretvaranje Grčke u veliki sabirni centar, hot-spot. Tamo bi se razvrstavali migranti te podnosili i obrađivali zahtjevi za azilom. Azil bi se, kako govore zakoni, odobravao samo onima koji mogu dokazati da im je život u domovini ugrožen.

Svi ostali, a riječ je o ekonomskim migrantima, ne bi smjeli dalje, već bi bili vraćeni u države iz kojih dolaze. No pretvaranje države u sabirni cenar opcija je koju su do sad, redom, odbile sve države tzv. balkanske rute. Zašto bi onda Grčka pristala?

Novac. Priprema se obilna novčana pomoć i iz ove dvije države, Astriji i Njemačke, ali i iz Bruxellesa. Siguran sam da će Grčka takvu ponudu prihvatiti. Već se govori da, zauzvrat, Grčka želi i otpis dijela duga – kaže plima. Krajnji rok za uspostavu ovog režima je sredina ožujka. Ako do tada plan ne profunkcionira, Njemačka i Austrija prelaze na drugu točku plana – pritisak na države duž balkanske rute.

Sve bi države morale razdvajati izbjeglice od ekonomskih migranata, od Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Naravno, što južnije, to bolje. Ekonomske migrante bi odmah morali vratiti u države iz kojih su došli. Računa se da su zakoni u tim državama omogućavaju lakšu i diskretniju deportaciju – kaže te dodaje da bi se i tim državama financijski obilno pomoglo.

Iz Austrije stižu vijesti da se profil migranata promijenio: još početkom jeseni, prevladavale su izbjeglice, a sada većinu čine ekonomski migranti. Ta je država 2015. primila 90.000 azilanata, što je tri puta više nego 2014. pa je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz govori da se tako nešto ove godine ne smije ponoviti.

Pomoć Makedoniji

Najave o strožoj kontroli ulazaka, na primjer nova regulacija koja bi se danas trebala donijeti u Beču, te odlučni signali iz Berlina i Beča da je dosta, trebali bi natjerati sve države s balkanske rute da se “uozbilje” i da, ili zatvore granice, ili ozbiljno pristupe prihvatu i obradi zahtjeva za azil i odmah deportiraju one koji ne ispunjavaju uvjete ili one koji ne žele podnijeti zahtjev u toj državi, već, recimo u Njemačkoj. Cilj je da se prestanu samo propuštati kolone ljudi prema Austriji i Njemačkoj.

U tom smjeru ide i pismo koje je slovenski premijer Miro Cerar poslao svojim kolegama s tzv. balkanske rute i glavnim protagonistima u Bruxellesu. Sve država balkanskoj ruti nose izvjestan teret, kaže u pismu. Grčka je jedna od ključnih igrača, ali već dobiva pomoć i kroz Frontex, kroz “znatna sredstva” te kroz suspenziju povrata migranata.

Slovenski premijer zato poziva da sve EU države pruže pomoć – u opremi ili ljudstvu – makedonskoj Vladi kako bi bolje štitila granicu i sprječavala ilegalne prijelaze. Fokus na Makedoniju ima još jednu svrhu, upozorava Cerar: Djelovanjem na jugu, spriječili bi se mogući konflikti i tenzije između zemalja Zapadnog Balkana i Srednje Europe.
 
(večernji list,kurir.rs,webtribune.rs/uredio:NSP)

Bilderberg grupa je, inače, neformalna organizacija najutjecajnijih političara, ekonomista, znanstvenika i medijskih magnata zapadnog svijeta. Teoretičari zavjere zovu ih “vladarima svijeta”, a mnogi misle da su oni najodgovorniji za trenutnu krizu eurozone.

Značaj rješavanja “europskog problema” objašnjavaju činjenicom da je kriza ekonomije Starog kontinenta bacila u sjenu temu koja se nameće u četvorogodišnjem ciklusu – izbor sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Sudionici trodnevnog sastanka u predgrađu Washingtona Santié (prošle godine St. Moritz, Švicarska) složili su se da je izlazak iz krize moguć – bez obzira na o(p)stanak pojedinih članica, Grčke ili Španjolske, izvijestio je britanski Guardian pozivajući se na “tajnog” izvjestitelja, sudionika konferencije. Guardian tvrdi da je naglašena neophodnost napredovanja integracijskih procesa – uz nova, parcijalna odricanja od nacionalnih (ekonomsko-političkih) suvereniteta članica.

Britanski dnevnik dobio je potporu od tjednika Economist koji se smatra svjetskim glasilom pristalica manchesterske škole klasičnog liberalizma. Opisujući eurozonu kao najveći projekt Bilderberg grupe od osnutka, list ističe da su “bestidno tehnokratski” savjeti europskim čelnicima bili neophodni.

“Bilderberg grupa poznaje formulu spasa”, konstatirao je tjednik da bi se, u jednom dahu, pozvao na izjavu talijanskog premijera Marija Montija, “Europa bi ubrzo mogla nagoditi oko uvođenja (spasonosnih) euroobveznica”.
Premijer Italije nije spomenuo mogućnost nagodbe oko euroobveznica kao šef vlade države koja je pogođena krizom – već kao član upravnog odbora Bilderberg grupe, što daje drugi značaj njegovom optimizmu.

Uoči konferencije Bilderberg grupe, oglasio se nekadašnji šef njemačkog Saveza industrijalaca (BDI) Hans Olaf Henkel, jedan od najutjecajnijih članova Bilderberg grupe. Najavljujući kandidaturu na izborima za Bundestag 2013. godine, Henkel je istakao da se zalaže za antieuro tečaj. Time je, međutim, dolio ulje na vatru pristalica održavanja referenduma čiji povod nije preispitivanje njemačkog opredjeljenja, već potvrda dosadašnjeg kursa. Većinsko “da” bio bi signal vladi u Berlinu, ali i vladama u Europi da daljoj unitarizaciji EU nema alternative.

Pokretanje rasprava o referendumu, ističu analitičari, bio bi nalog “tvrdoj jezgri” Angele Merkel da mora biti spremna na ustupke u ekonomskoj politici, ne bi li potaknula europske integracije.

“Andreas Vosskuhle, predsjednik Ustavnog suda, smatra da nema zakonskih prepreka budućem ujedinjenju, a ministar financija Wolfgang Schäuble bi se najradije odrekao nacionalnog suvereniteta u korist europskog ujedinjenja. Što čeka Merkelova “, zapitao se komentator hamburškog tjednika  “Die Zeit”.

Značaj sloge vlade i oporbe u Berlinu potvrđuje poziv Bilderberg grupe Jirgin Tritin-u, utjecajnom članu Zelenih i vođi parlamentarne frakcije te stranke u Bundestagu – donedavnom protivniku ideja Bilderberga.

Na “hitne konzultacije” pozvan je i austrijski kancelar Werner Faymann. Poziv je uslijedio u trenutku kada europski političari lome koplja oko (uvođenja) više izravne demokracije – dakle provođenja referenduma o vitalnim odlukama vlade. U Austriji je pred usvajanjem zakon o većoj zastupljenosti narodnog odlučivanja (referenduma), po ugledu na Švicarsku. Međutim, Austrijanci planiraju uvođenje kontroliranih referenduma – ustavni sud bi od slučaja do slučaja odlučivao da li se narodna volja kosi sa Osnovnim zakonom …

Imajući u vidu da se minulih mjeseci smjenjuju javni nastupi od Bilderberg grupe podržanih politikologa u kojima se Europljanima nudi doktrina da je politička stabilnost bitnija od (nekontrolirane) demokracije, postaje jasno zašto je austrijski eksperiment kontrolirane demokracije pobudio pažnju.

“Odnos ekonomskih interesa globalnog kapitala i političke demokracije podsjeća na akciju i reakciju morskog psa kako krstari pučinom: peraje siječe valove, a uspenušani trag koji ostavlja za sobom jeste demokracija političkog odlučivanja”, tvrde protivnici Bilderberga.
 

 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9211"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]