Amerika je zauzela pola svijeta, izjavio je Jim Inhofe, predsjednik Odbora za oružane službe Senata, te je naglasio kako bi Washington možda morao intervenirati u Venezueli ako se Rusija usudi uspostaviti vojnu bazu ne samo tamo, već i u “našoj hemisferi”

“Mislim da bi se to moglo dogoditi” – rekao je Inhofe, repoblikanski zastupnik iz Oklahome, skupini novinara u utorak.

“Tamo dolje imamo čovjeka koji ubija sve. Mogao bi napraviti bazu koju će Rusiji omogućiti vojnu prisutnost na našoj hemisferi. A ako se te stvari dogode, možda ćemo doći do točke u kojoj ćemo morati intervenirati s trupama i odgovoriti na te poteze.”

Ako se Rusija usudi posegnuti za “američkim vratom”, Inhofe je rekao da: “Moramo poduzeti sve potrebne mjere da ih spriječimo u tome.”

Dok se oporbeni čelnik Juan Guaido bori za vlast, ruska vlada je “zaglavila” sa predsjednikom Nicolas Madurom. Međutim, Rusija nije obećala vojnu pomoć Maduru, a ruski diplomat Alexander Shchetinin izjavio je u ponedjeljak kako Venecuela nije zatražila vojnu pomoć od Moskve.

Nakon što se Guaido prošlog mjeseca proglasio privremenim predsjednikom Venezuele, američki predsjednik Donald Trump odmah je prepoznao Guaida kao legitimnog vođu Venezuele.

Od tada, SAD su obećale humanitarnu pomoć Guaidu, pozvale venecuelansku vojsku da ga podupre i ošamarile Madurovu vladu sa novim ekonomskim sankcijama.

Maduro je osudio sponzorstvo Guaidoa koje dolazi iz Washingtona kao pokušaj “pokvarenog” državnog udara, ali je ipak pozvao na razgovore s čelnikom oporbe. SAD je odbacio sudjelovanje u bilo kakvim razgovorima s Madurom.

Amerika je nakratno pauzirala ideju o razmještanju snaga u Venezuelu, unatoč tome što su Trump i savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekli da je vojna opcija „na stolu”. Rekavši u utorak, Inhofe se složio i predložio da Trump pokrene vojnu operaciju u Venezueli bez odobrenja Kongresa.

“Mislim da to (oodobranje Kongresa) nije potrebno” – rekao je. „Ako postoji prijetnja koja doseže prag, predsjednik ima sposobnost i ustavnu sposobnost raspoređivanja vojnih postrojbi. Trenutno ne znamo što će se dogoditi”.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov upozorio je u utorak Sjedinjene Države na provođenje vojne intervencije.

“Lavrov je upozorio protiv svakog uplitanja u unutarnje poslove Venezuele, uključujući uporabu sile uz pomoć koje Washington prijeti i koja krši međunarodno pravo” – navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Inhofe je rekao da bi dolazak ruskih vojnika ili oružja u zapadnu hemisferu “bio prijetnja za Sjedinjene Američke Države”. U međuvremenu Sjedinjene Države imaju svoja pravila u svijetu.

SAD održava gotovo 800 vojnih baza u više od 70 zemalja svijeta na svim kontinentima. I dok Inhofe želi zadržati kontrolu nad cijelom hemisferom bez ruskog utjecaja, SAD trenutno razgovara o uspostavi stalne vojne baze u Poljskoj, na samom pragu Rusije.

S obzirom na dugu povijest neprijateljstva između Poljske i Rusije, poljskoj vladi je ponuđeno 2 milijarde dolara za uspostavu baze.

Nadalje, nijedna hemisfera nije izvan dosega Sjedinjenih Država. Američka vojska dijeli globus na šest Borbenih zapovjedništava “Područja odgovornosti”, koje se održavaju u vrijeme mira i rata. Rusija u međuvremenu dijeli svoje područje na četiri vojna okruga, i to sve unutar svojih granica.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američke vojne baze u inozemstvu ne opravdavaju troškove iu suprotnosti su interesima SAD, piše u članku za “TIME” suradnik Instituta Katona John Glazer

Prije svega, oni nikako ne štite SAD od direktnog napada, kaže Glazer.

Kao prvo … “postavljanje 80 tisuća vojnika na 350 objekata u Europi nema izravne veze s fizičkom sigurnosti Amerikanaca”, navodi primjer analitičar.

Istovremeno, on ističe da su Sjedinjene Države i tako dobro zaštićene s dva oceana i nuklearnim arsenalom.

Drugo, navodni “efekt zastrašivanja” vojnim bazama je precijenjeno. Štoviše, efekt može biti suprotan: na primjer, širenje NATO-a na istok ozbiljno je zabrinulo Moskvu i ubrzo narušilo stabilnost u regiji.

Treće, Glazer smatra da vojne baze ne sprječavaju uvijek širenje nuklearnog oružja. Na taj način, možda bi se mogla spriječiti pojava nuklearnog arsenala u Japanu i Južnoj Koreji. Ali te iste mjere mogle bi i da isprovociraju susjedne zemlje, kao što je Sjeverna Koreja na vlastiti razvoj.

Četvrto, baze bi mogle izazvati nezadovoljstvo lokalnog stanovništva: u lipnju 2016. na Okinawi je protiv američkih trupa prosvjedovalo 65 tisuća ljudi zbog učestalih silovanja i ubojstava od strane američkih vojnika.

Peto, prisustvo baza u nekim zemljama može dovesti do toga da Washington bude primoran da održi svoj “diktatorski režim”. To se dogodilo, na primjer, u slučaju Bahreina, gdje se nalazi glavna baza američke 5. flote, piše ovaj analitičar.

Šesto, SAD bi mogle da stupiti u nepotreban rat zbog svojih vojnih objekata. Primjerice, u slučaju sukoba u Južnom kineskom moru, Washington će morati intervenirati kako bi ispunio sigurnosno jamstvo Tajvanu, Japanu i Filipinima.

I na kraju, sedmo, američke vojne baze već su tehnički zastarjele. Sada, zahvaljujući novim tehnologijama trupe se mogu brzo raspoređivati na velike udaljenosti, tako da se mogu razmjestiti i samim Sjedinjenim Američkim Državama, smatra autor. “Ne bi trebalo pribjegavati vojnoj intervenciji diljem svijeta ukoliko nema neposredna opasnost za sigurnost SAD”, ističe Glazer.

Pentagon posjeduje ili iznajmljuje više od 700 baza u 130 zemalja, a to ne uključuje 6.000 posjeda kod kuće.

Vojska izvan SAD-a zapošljava 253.288 uniformiranog osobolja, plus jednak broj civilnih dužnosnika Ministarstva obrane, te dodatnih 44.446 lokalnih građana. Pentagon tvrdi da se unutar tih baza nalazi 44.870 baraka, hangara, vojarni, bolnica i drugih građevina koje su pod njihovim vlasništvom, dok unajmljuju dodatnih 4.844 građevina.
 
(sputniknews.com)