Isfrustrirana povećavanjem vojnih izdataka svojih saveznika, Trumpova administracija navodno priprema prijedloge da zemlje u kojima su američke postrojbe stacionirane – plaćaju punu cijenu za te “privilegije”

Bijela kuća priprema zahtjeve da Njemačka, Japan, Južna Koreja i eventualno bilo koja druga zemlja koja “primi” američke trupe na svojem tlu plaća “troškove plus 50″ – 150 posto za njihovo održavanje, uključujući plaće vojnika, javlja Bloomberg, navodeći “desetak” izvora u Trumpovoj upravi.

Od Pentagona je zatraženo da prikupi podatke o troškovima održavanja američkih vojnika u inozemstvu i doprinosima zemalja tim troškovima, prenio je AP u petak informacije nekoliko anonimnih dužnosnika. Zemlje čije su politike “usko povezuju” sa SAD-om, prema ovim izvorima, dobile bi određeni popust.

Predsjednik Donald Trump je osobno potaknuo prijedlog, ističe Bloomberg, i ide tako daleko da će zahtijevati da “trošak plus 50″ bude proveden od strane savjetnika za nacionalnu sigurnost Johnu Boltonu, kada SAD budu pregovarale o statusu 28.500 vojnika u Južnoj Koreji. Dvije zemlje konačno su se složile da Seul plati 924 milijuna dolara u 2019. godini, u odnosu na 830 milijuna dolara prethodne godine.

Za usporedbu, Njemačka trenutno plaća 28 posto troškova američkih vojnika na njihovom tlu – oko milijardu dolara godišnje – prema istraživaču korporacije Rand Corporation Davidu Ochmaneku.

Na nedavnom kongresnom saslušanju, glavni američki general u Europi zatražio je još veći broj američkih vojnika u Njemačkoj, pozivajući se na “prijetnju” od Rusije. To je bilo dodano uz zahtjeve SAD-a da europske članice NATO-a kupe još više oružja proizvedenih u SAD-u.

Počevši od predizborne kampanje, Trump je u više navrata pozvao saveznike SAD-a da Washingtonu nadoknade privilegiju “obrane” uz pomoć Amerikanaca, a ovaj prijedlog govori kako će to biti učinjeno.

Takav bi potez osigurao saveznicima da sačuvaju “kožu u ratu” – rekao je američki veleposlanik pri EU Gordon Sondland u intervjuu, posredno potvrđujući postojanje plana naplate vojske saveznicima.

Američki establišment vanjske politike bio je zabrinut prijedlogom, međutim, no to je prema njima siguran način da se otuđe od saveznika na koje se SAD oslanja.

“Čak i spominjanje ovog pitanja daje pogrešno informiranu priču da ti američki objekti zapravo služe i koriste tim zemljama” – izjavio je za Bloomberg Douglas Lute, američki veleposlanik u NATO-u u sklopu Obamine administracije, a sada i suradnik na Harvardu.

Američke baze su “bitan dio zaštite američkih interesa” diljem svijeta, a traženje novca od strane zemlje domaćina bilo bi “potpuno samoporažavajuće”, rekao je Derek Chollet, bivši Obamin pomoćnik ministra obrane, koji sada radi u njemačkom Fondu Marshall.

Ivo Daalder, još jedan bivši veleposlanik pri NATO-u pod Obamom, odbacio je prijedlog kao “besmislen” i kazao kako će američku vojsku pretvoriti u ‘de facto’ plaćenike.

Američka vojska je imala “oko 600″ baza izvan teritorija SAD-a 2013. godine, s gotovo 200.000 vojnika u inozemstvu u 2017. godini. Američke trupe su stacionirane u Japanu i Njemačkoj još od kraja 2. Svjetskog rata 1945. godine, i u Južnoj Koreji još od kraja Korejskog rata 1953. godine.

SAD trenutačno troše više na vojsku nego 12 najačih vojnih zemalja – uključujući Kinu (224 milijarde dolara), Rusiju (44 milijarde dolara) i Indiju (55,2 milijarde dolara).

Američki vojni proračun za 2019. godinu iznosio je 716 milijardi dolara, a glasine o predloženom proračunu za 2020. iznose 750 milijardi dolara. U međuvremenu, američki državni dug premašio je 22 trilijuna dolara i nastavlja se povećavati.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Božićni sajmovi u Njemačkoj bili su nadaleko poznati po svom lijepom ambijentu i njihovu ukusnom “Gluhweinu”, no to se promijenilo u zadnje vrijeme

Otkada je ilegalni muslimanski migrant Anis Amri zabio svoj kamion u berlinski Božićni sajam i ubio 12 ljudi na Breitscheidplatzu, stvari vjerojatno neće nikada biti iste.

Pogotovo u Berlinu to je jasno vidljivo, jer Božićni sajam Breitscheidplatz izgleda sada kao strogo čuvana vojna baza.

Nažalost, oštećena Memorijalna crkva Kaiser Wilhelm blizu tržnice je spomen na Drugi svjetski rat.

Međutim, 2018. godine ovo mjesto izgleda da je daloko od mira jer su postavljene velike željezne ograde koje su ojačane masivnim vrećama sa tonama pijeska u njima.

Čelični stupovi protiv zalijetanja kamiona i betonske pregrade služe svrsi i čine ovo mjesto koliko toliko sigurnim, barem za ovu godinu, no to je sve pretvorilo ovo mjesto u mjesto gdje više ne možete uživati.

Barijere i cestovni betonski blokovi su se ovaj tjedan pojavili na berlinskom sajmu Breitscheidplatz Christmas Marketu, kako su vlasnici trgovina pripremaju za otvaranje sajma sljedećeg tjedna.

Promet je također preusmjeren oko Božićnog sajma, s jednim trakom koji razdvaja vozila od samog trga.

Pogledajte kako izgleda sada berlinski Božićni sajam:

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Saudijsko Arapska monarhija pada “u roku od dva tjedna”, da nema vojnu podršku koju su Sjedinjene Države pružile Kraljevini tijekom zadnjih desetljeća, priznao je Donald Trump u neumoljivim primjedbama kralju

“Štitimo Saudijsku Arabiju”, priznao je Trump na skupu u gradu Southavenu u američkoj saveznoj državi Mississippi.

“I ja volim kralja, kralja Salmana. Ali rekao sam: Kralju, štitimo vas, možda ne bi uspjeli se održati niti dva tjedna bez nas. Morate platiti za svoju vojsku.”

Dok Trump nije spomenuo kada su nediplomatske izjave objavljene prema kralju Salmanu, poznato je da su dvojica čelnika održali telefonski razgovor u subotu kako bi raspravljali o globalnoj opskrbi naftom.

Trump je u više navrata pohvalio moć američke vojske i ulogu svoje zemlje kao “zaštitnika”. Ponovno je pozvao zemlje NATO-a da pridonose cjelokupnom održavanju saveza, što je jako ovisno o vojnoj i industrijskoj potrošnji SAD-a.

Južna Koreja i Japan također mogu SAD-u zahvaliti na stabilnosti u azijskoj regiji, prema Trumpu, koji je prethodno zahtijevao povećanje plaćanja od strane američkih saveznika kako bi zadržali američke baze u svojim zemljama.

Dok SAD nema vojne baze u Saudijskoj Arabiji, susjedni Katar domaćin je velikog američkog vojnog kontingenta u Al Udeid Airbaseu.

U neposrednoj blizini Rijada, Bahrein ostaje dom američke pete flote, dok susjedni Kuvajt i dalje nastavlja biti vajveća baza američkih vojnika na tim prostorima.

Postoji i američka vojna nazočnost u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Iraku, Jordanu i Omanu, koji se mogu zalagati za pomoć Saudijskoj Arabiji kada dođe trenutak.

Trump je tek trebao zahtijevati povećanje plaćanja saveznika za održavanje američkih vojnika u regiji bogatom naftom, no američki predsjednik ih je prošlog tjedna pozvao na smanjenje cijena nafte u zamjenu za sigurnost.

“Mi branimo mnoge od tih naroda za ništa, a onda nas oni iskorištavaju dajući nam visoke cijene nafte. Nije dobro. Želimo da prestanu sa povećanjem cijena, želimo da počnu snižavati cijene” – rekao je Trump na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.

NoviSvjetskiPoredak.com

Ruski vojnici više neće moći imati pristup proizvodima Coca Cola i Snickers u kantinama i automatima za hranu i piće koji su instalirani u vojnim bazama, kaže predstavnik državnog tijela

“Pogrešno je kada vojnici tvrde da je njihovo omiljeno piće Coca Cola, a njihova omiljena čokoladica Snickers. Takvo razmišljanje treba promijeniti” – rekao je za TASS generalni direktor Voentorga, Vladimir Pavlov.

“Do sada naš cilj nije bila Coca-Cola, već ciljamo čokoladice Snickers. Nadam se da ćemo sve to srediti u bliskoj budućnosti” – dodao je. Pavlov je također rekao da njegova tvrtka radi na ozbiljnom proširenju mreže od oko 2.000 automata za prodaju hrane i pića koji su instalirani u vojnim bazama diljem Rusije.

Ruski dužnosnici više puta su privukli pozornost javnosti zbog zdravstvenih rizika koji su povezani sa redovitom konzumacijom brize hrane, a u nekoliko su navrata pokušali uvesti zakone koji bi pomogli u smanjenju ove prehrambene prijetnje.

Sredinom 2015. godine parlamentarna većinska stranka Ujedinjena Rusija pripremila je prijedlog zakona kojim se ograničava oglašavanje hrane s visokim sadržajem šećera, soli i zasićenih masti.

Ako bude ovaj zakon usvojen, zakon bi u osnovi izjednačio oglašavanje “brze hrane” sa promicanjem alkohola i duhana.

Međutim, prijedlog je dobio negativnu ocjenu od Savezne službe protiv monopola i Ministarstva zdravstva, čiji su predstavnici tvrdili da bi takva mjera potkopala proračun skorog svjetskog nogometnog kupa FIFA 2018., u kojem je tvrtka Coca Cola jedna od službenih sponzora.

Godine 2016. su zakonodavci iz ljevičarske stranke od Vlade tražili da uvede slikovne oznake upozorenja na pakiranjima brze hrane, tvrdeći da bi taj korak mogao spriječiti širenje pretilosti i poboljšati opće zdravlje stanovništva. Zahtjev se do sada nije ispunio.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Predsjednik Putin je s egipatskim kolegom potpisao ugovor o gradnji atomske centrale vrijedne 21 milijardu dolara

Nakon uvjerljive vojne intervencije u Siriji, Vladimir Putin ima nove prioritete u regiji. Njegov je ministar obrane Sergej Šojgu posjetio Egipat i tamo potpisao sporazum po kojem će Rusija moći koristiti neke egipatske zračne vojne baze.

Dogovor s Egiptom temelji se na reciprocitetu, tijekom pet godina ruski će avioni koristiti dogovorene egipatske baze i obrnuto. Kao jedna od baza koja se spominje kao sigurno buduće rusko utočište je Sidi Barani koju su ruske specijalne snage već koristile u ratu protiv Islamske države.

Stara prijateljstva

Prijateljstvo Rusije i Egipta nije nikakva novost. Titov saveznik Gamal Abdel-Nasser imao je čvrste vojne veze s tadašnjim SSSR-om sve dok nije svrgnut, a na njegovo mjesto došao Anwar e-Sadat koji se postavio kao jaki igrač Zapada u zamjenu za – milijarde američkih dolara.

Šojgu je, čini se, s egipatskim liderom Abdel-Fattah Al-Sisijem sklopio bolji dogovor koji Rusiju ne bi trebao koštati ništa. Al-Sisi je zainteresiran i za dodatnu nabavu većih količina ruskog naoružanja nakon što je 2014. potpisao ugovor na tri i pol milijarde dolara prema kojem od Rusa dobiva topništvo, protuzračnu obranu, lako naoružanje i zrakoplove.

Prvi su MiG-ovi 29 već stigli početkom ove godine. A Egipat ionako ima najveću vojnu silu u Africi.

Putin je s Al-Sissijem jučer u Kairu potpisao ugovor o izgradnji atomske centrale koja bi stajala 21 milijardu dolara u Dabi. Rusija u Siriji već koristi pomorsku bazu Tartus te zračnu Hmeimim u Latakiji, za borbene letove navodno je korištena i baza Sharokhi u Iranu.

Iranski je ministar vanjskih poslova Javad Zarif rekao za Reuters kako njegova zemlja nema problema s tim da Rusija koristi njezine baze za borbu protiv terorizma.

U Libiji, pak, Rusija ima vojni oslonac u komandantu Khalifi Haftaru koji drži teritorije na istoku te zemlje. I to unatoč čvrstim dokazima da su Haftarove snage počinile teške zločine. Pojačana prisutnost u Egiptu gleda se i kao oslonac nekadašnjem Gadafijevu neprijatelju Haftaru. No, ono što će Zapad najviše zabrinuti jest približavanje Sudana Rusiji.

Upravo prije tri tjedna Rusija je vladi Omara Al-Bashira isporučila nepoznat broj modernih zrakoplova Su-35, i to nakon što je Trumpova administracija znatno olakšala sankcije protiv te zemlje iscrpljivane ratom već više od 20 godina.

K tome, sve su glasnija razmišljanja o tome treba li Rusija uspostaviti vojnu bazu i u Sudanu za što, navodno, postoji Al-Bashirova ponuda. Sada Rusija ima izravnu mogućnost utjecati na gradnju kineskog novog Puta svile, željeznice koja bi povezivala Port Sudan s glavnim gradom Čada N’Djamenom i na taj način olakšala trgovinu Kine sa zapadnom Afrikom.

Pritisak na S. Arabiju

Kada pogledamo kartu ruskog utjecaja u regiji, dolazimo do najvažnije lokacije. A to je Sueski kanal. Rusija je početkom listopada ugovorila gradnju industrijske zone u istočnom dijelu Port Saida na površini od pet milijuna kvadratnih metara što će stajati devet milijardi dolara.

Putin ovim potezima jasno naznačuje svoj interes za širenje utjecaja prema istočnoj Africi uz istodoban pritisak na zemlje Bliskog istoka, pogotovo Saudijsku Arabiju.
 
(vecernji.hr)

NATO upozorava da Rusija namerava napraviti vojnu bazu u Bosni i Hercegovini, točnije u Republici Srpskoj i da će ona biti pretnja njihovom Bondsteelu na Kosovu

Oni tvrde da je američka baza na Kosovu, koja je jedna od najvećih njihovih baza izvan granica SAD-a, na meti Rusije i da Putin po svaku cijenu želi da se vojno ustoliči u gotovo u srcu Europe.

Ruska baza mogla bi biti u Mahovljanima, kod Banjaluke. Sa te pozicije Moskva raketama može kontrolirati gotovo čitavu Europu, a posebno Jadransko more. Rusija na ovaj način, saznajemo, želi kompenzirati ulazak Crne Gore u NATO.

Podsjetimo, Rusija ima već humanitarni centar u Nišu, za koji NATO uporno tvrdi da je tajna baza Rusije u ovom dijelu Europe i Balkana.

Velike zapadne sile, zbog toga, od Srbije traže da se zatvori Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu, jer je, kako tvrde, to baza za ruske špijune, a ne objekt za pomoć stanovništvu u izvanrednim situacijama i obuku.

S druge strane, Moskva od Beograda zahtjeva da riješi status njihove baze u Nišu, na isti način na koji je se riješava transport NATO vojnika, što znači da i ruski vojnici imaju diplomatski status i da biti izuzeti od kaznenog progona u Srbiji.

Ovu priču aktualizirao je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić koje rekao da je sporazum na čekanju od 2014. godine i da će o njegovom potpisivanju s premijerom Aleksandrom Vučićem razgovarati ovih dana.

On je naglasio da Rusija više ne izdvaja novac za centar u Nišu zbog neriješenog diplomatskog statusa i da bi trebalo to riješiti ili ga zatvoriti.
 

(informer.rs)

Rusija se, nakon Ukrajine i Sirije, odlučila uključiti u još jedan kritični sukob i ispraviti ono što su NATO i Amerika napravili

U Libiji će početi naoružavati Libijsku nacionalnu vojsku (LNA) odmetnutog generala Kalife Haftara, koja ratuje s Vladom nacionalnog sporazuma, priznatu od strane međunarodne zajednice.

Informacije o ovom potencijalno eksplozivnom razvoju događaja za Middle East Eye je otkrio visoki izvor iz alžirske vojske, koja je i sama uključena u kaotičnu situaciju u Libiji. “Moramo se suočiti s činjenicama.

Nećemo zauvijek čekati političke stranke u Libiji da postignu dogovor. Libiji treba obnova vladavine zakona u cijeloj zemlji i snažna vojska koja je sposobna garantirati sigurnost sve do njenih granica. A s Rusima imamo zajedničku viziju”, rekao je navedeni izvor.

Jedna vlada u Tobruku, druga u Tripoliju

LNA kontrolira istočni dio Libije i podržava Predstavnički dom smješten u Tobruku, koji se s Vladom nacionalno sporazuma u Tripoliju nadmeće za kontrolu nad državom. Ova islamistička vlada osporava rezultate izbora iz 2014. na kojima je glasalo samo 18% libijskih glasača.
 

#Libya Gen. #Haftar visited #Russia‘s carrier Admiral Kuznetsov & discussed during video call with MOD Shoigu fight against terrorism in ME

— Military Advisor (@miladvisor) 11. siječnja 2017.

Alžirski izvor tvrdi da su Rusi postigli dogovor s generalom Haftarom prilikom njegovog posjeta nosaču aviona Admiral Kuznjecov 11. siječnja kad je uplovio u libijske teritorijalne vode. Dogovori su se prethodno vodili i kad je Haftar u studenom prošle godine posjetio Moskvu.

Moskva želi morsku bazu u Libiji

Uz rusko oružje, tenkove, avione, raketne sustave i sofisticiranu opremu za nadzor, Haftar bi mogao ostvariti dominantnu poziciju u rastrganoj zemlji. A Rusija bi zauzvrat povratila utjecaj koji je izgubila u Libiji padom Moamera Gadafija, ali otišla još dalje – mogla bi dobiti morsku bazu i stalnu prisutnost u sjevernoj Africi, koju već godinama priželjkuje,.

Moskva je s bivšim libijskim vladarom 2011. potpisala unosni ugovor o prodaji oružja, navodno vrijedan milijarde dolara, koji zbog građanskog rata i njegovog pada nikad nije realiziran – dosad.

“Bit će dublje koordinacije u idućim mjesecima. Haftar će omogućiti ruski pristup lukama u Libiji i također im otvoriti pristup zračnim lukama”, otkrio je za Middle East Eye drugi izvor, koji je bio pukovnik u libijskoj vojsci pod Gadafijem.

Prodaja oružja preko Alžira

Moskva ne može legalno prodavati oružje Haftaru, bar ne izravno, zbog UN-ovog embarga na prodaju oružja koji je na snazi još od 2011. No Alžir se nameće kao “prirodno rješenje tog problema”, kako kaže izvor, budući da ta zemlja 90% svog oružja uvozi iz Alžira. Dio tog oružja sad bi mogla proslijediti Haftaru.

Alžir navodno ne bi imao ništa protiv ovakvog dogovora jer “iako mu (Haftaru) ne vjeruje potpuno, zna da u ovom trenutku on jedini može osigurati minimum stabilnosti.”

Alžir je u prosincu već počeo opskrbljivati Haftara oružjem, ali pod uvjetom da ga koristi samo za borbu protiv militanata Islamske države koja je također prisutna u Libiji.

Haftar je znatno popravio svoju poziciju u sukobu zauzimanjem strateških naftnih terminala. Procjenjuje se da ovaj bivši Gadafijev general, koji se odmetnuo od njega 2011., trenutno kontrolira 60 tisuća vojnika.

Alžir se službeno još uvijek zalaže za političko rješenje sukoba i pomirenje zaraćenih strana, ali očito u isto vrijeme polaže svoje karte na stranu za koju misli da će odnijeti prevagu.

S obzirom da su, kako piše Middle East Monitor, u Libiji već prisutne američke vojne snage (oko tisuću vojnika), kao i talijanske i britanske, koje se bore na strani vlade u Tripoliju, dok su francuske snage navodno uključene u operacije na strani Haftara, rusko uplitanje moglo bi dovesti do opasne eskalacije sukoba. Slično kao i u Siriji.
 

 
(index.hr)

Kina ubrzano gradi vojnu bazu na somalijskom poluotoku, koje je inače poznato i kao Afrički rog ili kapija Afrike

Tijekom sastanka u Pekingu zapovjednik Generalštaba Kineske narodne Armije Fang Fenghuej zahvalio se svom džibutijskom kolegi na pomoći u izgradnji, koju ova zemlja pruža Kini.

To je već drugi susret visokih vojnih dužnosnika u posljednjih mjesec dana. Krajem studenog, Džibuti je posjetio zamjenik predsjednika Središnjeg vojnog komiteta NRK Fan Changlong.

Prema pisanju zapadnih medija, izgradnja kineske baze u inozemstvu bila je osnovna tema ovih pregovora.

Inače, predsjednici Kine i Džibutija, Xi Jinping i Ismail Omar Gele, postigli su sporazum o bazi još u prosincu 2015. godine, a u siječnju 2016. službeni predstavnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da će baza “osigurati logističku potporu za kineske vojne brodove koji sudjeluju u operacijama protiv gusara”.

Buduću bazu u Džibutiju službeni Peking ne naziva “vojnom”, nego “bazom za pružanje materijalno-tehničke podrške”.

Znanstveni suradnik Centra za međunarodne odnose na kineskom Institutu za komunikacije Jang Jena za “Sputnik” kaže da je baza u Džibutiju od strateške važnosti za Peking, ali da to nije vojna baza u običnom smislu riječi.

“Trenutno Kina aktivno gradi oceansku flotu, stoga su logistička i tehnička podrška neophodne kako bi ratna mornarica ostvarivala svoje zadatke na oceanu”, objašnjava on. Ali trebalo bi imati u vidu da je u ovoj afričkoj zemlji raspoređeno 800 pripadnika kineske mirovne misije.

Doduše, ni kinesko Ministarstvo obrane ne negira činjenicu da će baza osigurati podršku i ovim vojnicima. Osim kineskih vojnika, u Džibutiju se nalaze francuska, kao i američka vojna baza.

Također, u toj zemlji su raspoređeni japanski, njemački i španjolski vojnici. Amerikanci su stigli u Džibuti 1999. godine, i sada vrlo često koriste ovaj teritorij za osiguravanje vojnih operacija u Jemenu i Somaliji, prije svega za nanošenje udara po teroristima pomoću bespilotnih letjelica.

“Kina je prvo ojačala ekonomiju, onda povećala politički utjecaj, a trenutno povećava prisutnost diljem svijeta – kupuje kompanije i aktive, a sada i gradi baze. Bilo bi čudno da Kina ne izgradi bazu u Džibutiju. Ova zemlja igra važnu geopolitičku ulogu jer se praktično nalazi na raskrsnici svjetskih trgovinskih puteva”, objašnjava Tarasov.

Duž Afričkog roga prolazi jedna od najvažnijih ruta koja spaja Crveno more i Indijski ocean, a značaj ovog puta se povećava iz godine u godinu.

Osim toga, Džibuti ima veliki značaj za osiguranje logističkog pristupa stranog biznisa tržištima Etiopije i zemalja takozvanog “Zajedničkog tržišta za istočnu i jugoistočnu Afriku”, na kojem je udruženo 20 afričkih zemalja. Upravo zbog toga ovaj regiji često nazivaju “kapijom Afrike”.

Kina je već realizirala nekoliko velikih projekata u Džibutiju, primjerice završila je izgradnju željeznice Adis Abeba – Džibuti, vrijedne četiri milijarde dolara. U tom smislu, izgradnja baze nije nikakav “militarizam”, već težnja Pekinga zaštititi vlastite ekonomske interese u Istočnoj Africi.
 
(sputniknews.com)

Ministarstvo obrane Rusije razmatra pitanja povratka na Kubu i Vijetnam, gdje su se ranije nalazile sovjetske (ruske) vojne baze, izjavio je zamjenik ruskog ministra obrane Nikolaj Pankov

“Trenutno radimo na tome”, rekao je Pankov ne ulazeći u detalje.

Ministarstvo trenutno preispituje odluke koje su dovele do zatvaranja tih baza u prošlosti, istaknuo je zamjenik ministra.

Sovjetske (ruske) vojne baze nalazile su se na Kubi i Vijetnamu do 2002. godine. U Lurdes nedaleko od Havane se nalazio radio elektronički obavještajni centar, a u Vijetnamu mornarička baza.

Peskov: Svjetska dinamika diktira odgovarajuće mjere

Zbog nedavnih promjena u međunarodnoj situaciji i međunarodnoj sigurnosti, države su prinuđene da sukladno svojim nacionalnim interesima poduzmu potrebne mjere, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje o mogućem raspoređivanju ruskih vojnih baza na Kubi i Vijetnamu.

“Međunarodna situacija nije statična, ona je prilično dinamična. Možete vidjeti da su u posljednje dvije godine u međunarodnim odnosima i u režim međunarodne sigurnosti uvedene značajne korekcije, tako da sve zemlje u skladu sa svojim nacionalnim interesima vrednuju ove promjene i poduzimaju određene mjere onako kako smatraju da je potrebno”, Peskov je rekao novinarima.

Istovremeno je on sam uputio pitanje o prisustvu ruskih trupa na Kubi i u Vijetnamu Ministarstvu obrane.

“Konkretno, što se tiče tih vojnih baza, bolje je da pitate Ministarstvo obrane”, naglasio je Peskov.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(sputniknews.com)

Premijer Turske Binali Yildirim izjavio je da se Rusija nije obraćala toj zemlji sa zahtjevom za korištenje vojne baze Incirlik, ali da, ukoliko to bude neophodno, ova baza može biti korištena, priopćila je agencija Anadolija

Avio-bazu Incirlik koriste zrakoplovne snage SAD i Turske, a njen rad je reguliran Sporazumom o vojnoj i ekonomskoj suradnji dvije zemljr.

U bazi su razmješteni zrakoplovi niza zemalja koje su u međunarodnoj koaliciji predvođenoj Amerikom za borbu protiv Islamske države.

Odgovarajući na pitanje jednog od novinara, turski premijer je naveo da se ruska strana nije obraćala sa zahtjevom da koristi bazu Incirlik na jugu Turske.

Ta informacija nije točna, ali ukoliko bude neophodno, baza Incirlik može biti korištena – naveo je Yildirim, ali je dodao da vjeruje da Rusiji nije potrebno korištenje ove baze.

Turska je otvorila bazu Incirlik radi borbe protiv terorista Islamske države.

Bazu trenutno koriste SAD i Katar.

Druge zemlje također mogu poželjeti da koriste ovu avio-bazu, u kojoj sada djeluju i Nijemci.

Što se tiče Rusije, nismo imali takvo obraćanje. Mislim da i nema potrebe za tim zbog toga što postoje dvije baze u Siriji na udaljenosti manjoj od 150 kilometara.

Zbog toga priopćenjima ove vrste ne treba vjerovati – objasnio je Yildirim.
 
(vestinet.rs)