U Irskom moru službeno je s radom počela farma vjetra Walney Extension, koja se prostire na površini veličine 20.000 nogometnih igrališta, duž obale Cumbrie, piše The Guardian

Riječ je o najvećoj svjetskoj farmi vjetra na moru, kapaciteta 659 megavati, što je dovoljno za opskrbu 590.000 kućanstava.

Sam projekt je itekako značajan jer pokazuje velik napredak u razvoj tehnologije vjetra u proteklih pet godina, otkako je završio posljednji najveći projekt London Array.

Za razliku od njega, Walney Extension koristi manje vjetroturbina, ali su kapaciteti snažniji.

Ministar energetike Claire Perry tom je prilikom izjavio je kako će ovaj projekt pomoći Velikoj Britaniji, koja je broj jedan u svijetu po broju instaliranim postrojenjima na moru, u konsolidaciji svog vodstva i stvoriti tisuće kvalitetnih radnih mjesta.

Uskoro će niknuti još jedan velika elektrana u britanskoj regiji Istočna Anglija – East Anglia One – i to veća od Walney Extension, snage 714 megavati, čije otvaranje je planirano 2020. godine.
 

 
(jutarnji.hr)

Kina je apsolutno najveći svjetski investitor u obnovljive izvore energije, zemlja s apsolutno najvećom instaliranom snagom iz pogona obnovljivih izvora

Svake godine Kina obnovljive izvore energije ulaže više od sto milijardi dolara.

Tri su podjednako važna i kritična razloga zašto Kina već nekoliko godina najhitnije što može, a da to bude održivo, instalira ogromne pogone obnovljivih izvora energije

Najnoviji projekt je velika plutajuća solarna elektrana na mjestu gdje je prije bio ugljenokop Anhui. Ugljenokop je poplavljen, na njegovom mjestu nastalo je jezero dubine između četiri i deset metara, da bi prošle godine započelo instaliranje 166.000 fotoelektričnih panela, ukupne snage 40 MW, što je dovoljno za snabdijevanje 15.000 domaćinstava.

Ovakav potez s jedne strane predstavlja još jedan rekord u razvoju industrije u smjeru obnovljivih izvora energije, a s druge ilustrira da je ugljen kao energent definitivno mrtav, i to u korist apsolutno čistih energetskih izvora.

Prethodno je istoj stvari s jednim ugljenokopom doživjela Velika Britanija. O ovom projektu izvijestio je Business insider, navevši da je Kina “jedan od najvećih svjetskih investitora u alternativne izvore energije poput sunčevih, vjetro i hidroelektrana”. Izjava je višestruko netočna.

Kina je apsolutno najveći svjetski investitor u obnovljive izvore energije, zemlja s apsolutno najvećom instaliranom snagom iz pogona obnovljivih izvora, konačno, ono što je prije 15 ili 20 godina bilo “alternativni izvori energije”, već cijelo jedno desetljeće, a posljednjih godina apsolutno, postali su mainstream.

Kina je već godinama najveći svjetski zagađivač atmosfere stakleničkim plinovima i time predstavlja i veliku prijetnju u smislu klimatskih promjena, ali je time ujedno i ključna karika u procesu spašavanja globalne klime.

Također, svake godine u toj zemlji od jezivih zagađenja izgaranja fosilnih goriva, najviše uslijed ugljena, u ovoj zemlji pomre između 350 i 400 tisuća ljudi od bolesti koje su zaradili uslijed zagađenja.

Kina je kao najveća svjetska i stalno rastuća svjetska ekonomija stalno izrazito gladna energije, a tu je i pitanje praćenja ritma tehnološkog razvoja povezanih s obnovljivim izvorima energije, što je u Europi prije svih prepoznala Njemačka i na tome jako profitira.

Sve ove stvari natjerale su Kinu da razvoj obnovljivih izvora energije i prelazak na njih shvati kao pitanje opstanka na niz načina. Prije godinu dana državne vlati u Pekingu objavile su plan da do 2020. godine ulože 361 milijardi dolara u obnovljive izvore.

Najmanje 13 milijuna novih radnih mjesta koje pritom Kina namjerava otvoriti samo je jedna vrlo sretna nuspojava ovakvog poteza.

Nasuprot kineskom očitom totalnom odustajanju od ugljena, što naveliko radi i EU, i to kao tek prvoj fazi za kojom bi trebalo slijediti i industrijsko skidanje s ovisnosti o nafti, SAD je sa stupanjem Donalda Trumpa na vlast krenuo u poticanje ugljena kao energenta.

Ovaj Trumpov potez doveo je do snažnog bunta u SAD-u cijelog niza inače sasvim raznorodnih organizacija koje su se s obnovljivim izvorima energije našle oko istog cilja; ekološke organizacije, velike kompanije koje ulažu ili žele ulagati u zelenu energiju, političari od konzervativaca do ljevice, skupine urođenika…

Nije tajna da je Trump ostao šokiran kad mu je veliki dio zemlje naprosto okrenuo leđa i nedavno mu poručio da “mogu oni razvijati zelenu budućnost i unatoč njemu”, a u suradnji s EU. Što se Kine tiče, ona je još 2015. proizvela 1,5 milijuna GWh iz obnovljivih izvora. SAD je proizveo 600.000 GWh, nešto više od Brazila i Kanade.

Pritom je bilo zanimljivo vidjeti da je SAD u toj utrci nad Kinom za dlaku vodio u energiji iz vjetra, a da je Kina za kakvih 25 posto vodila ispred SAD-a u utrci u solarnoj energiji.

Te godine kompanije u SAD-u investirale su u obnovljive izvore energije 44 milijarde dolara, dok je Kina investirala 102 milijarde.

Da bi prije točno jedne godine Kina objavila plan o investiciji od najmanje 361 milijardi dolara, što su zapadne ekonomije u pravilu doživjele kao crveni alarm da učine što god mogu za što brže izboriti se za svoje mjesto u zelenoj energetskoj i tehnološkoj budućnosti.
 
(express.hr)

Indijska firma “Avant Garde Innovations” je razvila jeftinu vjetroelektranu koja može generirati 3-5 kW sati struje dnevno

Za istu cijenu kao i iPhone, sada možete kupiti turbinu na vjetar koja može napajati vašu kuću za cijeli život!

Pinarayi Vijayan, glavni ministar Kerale, indijske savezna države na jugozapadu zemlje, je javno izjavio svoju podršku ovom vjetro električnom projektu.

Dok Kerala održava gotovo 100%-tnu električnu pokrivenost svih domova, velika površina Indije i dalje ostaje u mraku.

Za veliki postotak indijskog stanovništva, struja i dalje ostaje daleki san.

Braća Arun i Anoop George su željeli napraviti da indijska energetska kriza bude stvar prošlosti. Dvojac je razvio novo rješenje i kažu da ono neće ni malo utjecati na ekološku ravnotežu.

Tvrtku “Avant Garde Innovations” su osnovala braća iz Kerale, i razvili jeftinu turbinu na vjetar koji koja može generirati dovoljno struje za cijelu kuću za cijeli život.

Veličine stropnog ventilatora, ovaj vjetrogenerator može generirati 5 kWh / kW po danu – za samo jednokratni trošak od 700 eura.

Za početak, prilika je masivna. Indija je šesti najveći svjetski potrošač energije, što čini 3,4 posto globalne potrošnje energije.

Federalna vlada u Indiji, i središnja vlast u tom slučaju, ne mogu podnijeti velike troškove za igradnju infrastrukturne potrebne za elektrifikaciju udaljenih sela.

Podizanje električnih stupova i električnih vodova zahtijevaju velika ulaganja koja bi mogla koštati milijune dolara.

To su mjesta gdje tvrtka “Avant Garde” dolazi do izražaja.

“Do sada je mali vjetroagregat koji generira 1kW energije koštao INR 3-7 laka (3,600-9,200 eura), a naša ga tvrtka planira prodavati za manje od NR 50.000 (oko 700 eura).

Troškovi će se dodatno smanjiti kroz masovnu proizvodnju”, rekao je Arun u razgovoru za The Times of India.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Vlada u državi Wyoming je predložila kontroverzni “porez na zrak” koji će ubirati porez na vjetru, no ljuti vlasnici vjetroelektrana kažu da će ih porez izbaciti iz posla

Ubrzo nakon što su shvatili potencijal stvaranja energije iz vjetra, tvrtke u američkoj državi Wyoming su započele s gradnjom turbina na privatnim posjedima i prodajom čiste energije za stanovnike.

Međutim, nedugo nakon toga, državni službenici Wyominga, koji djeluju u ime interesa industrije fosilnih goriva, kreću s kampanjom koja ima za cilj uništiti konkurenciju koja se baci prodajom čiste energije iz vjetroelektrana.

Zakonodavcima je postavljeno pitanje: “Tko je vlasnik vjetra?”

Bez puno rasprave, zakonodavstvo Wyominga presuđuje da je vlasnik vjetra – država.

Izravna posljedica takve presude za državu je oporezivanje energije dobivene iz vjetroturbina s 1 dolar po megawattu, koliko Wyoming naplaćuje posljednjih nekoliko godina.

Taj porez je postao dio redovitih poreza koji se već primjenjuju na tvrtke, poput poreza na dobit i ostalih. Sporno je što se ovaj novi porez temelji isključivo na tvrdnji dužnosnika Wyominga da je vjetar državno vlasništvo.

“Vjetar je drugačiji od bilo čega drugog. On nije kao mineral koji čeka pod zemljom dok ga ne iskopate. Nije ni poput vode u jezeru ili ribnjaku. Vjetar ne možete utovariti u kamion, ne možete ga staviti u ribnjak, cjevovod ili poslati ga negdje vlakom”, kaže Bob Whitton, predsjednik udruge obnovljive energije “Real”.

Pitanjem “prava na vjetar” se posljedično počela baviti i pravna struka. Profesor prava sa Sveučilišta Wyoming, Dennis Stickley, s grupom diplomiranih studenata je radio na tom pitanju i rezultate iznio na nedavnom sastanku “Radne skupine o energiji iz vjetra” u Casperu (WYLR).

Pitanje je može li se pravo na vjetar promatrati odvojeno od vlasništva nad površinom.

“Opće načelo prava vlasništva nad nekretninama je da su prenosiva i otuđiva, te možete prenijeti naslov. Osim toga, postoje već specifične situacije gdje zemljoposjednici imaju neotuđivo pravo na vjetar”, kaže Stickley.

Međutim, zahvaljujući dužnosnicima Wyominga, ta prava više ne vrijede.

Ovaj potez od strane države nije u interesu naroda, niti je uopće u interesu prikupljanja sredstava za vladu. U četiri godine, od kada postoji zakon, država je od oporezivanja na vjetar prikupila samo 15 milijuna dolara.

Ovim su potezom industrije koje koriste obnovljive izvore energije htjele biti onemogućene od strane onih koje u proizvodnji koriste ugljen i fosilna goriva.

“Gotovo svaki zakonodavac kojeg smo sreli nas pita: “Možete li nam reći koliki porez možemo dobiti od vas, prije nego vas izbacimo iz posla? Uvijek otresem glavom kažem: ‘nula”, rekao je Bill Miller, izvršni direktor kompanije Power Wyoming, koja planira graditi vjetroelektranu.

Rekao je kako država “želi oporezivati njegov projekt do potpunog uništenja” i da je to konačni plan.

Naime, tekući porez u Wyomingu iznosi 1 dolar po megavat satu proizvedenom iz vjetra. Međutim, prema novim propisima bi taj iznos mogao biti 12 dolara po megavat satu.

Naravno, industrija energije iz vjetara nije bila potpuno nevina u ovom debaklu. Godinama su mnoge od tih kompanija cvale u velikoj mjeri zahvaljujući saveznim i državnim subvencijama. Te subvencije su stvorile umjetni bum u kojem se poslovalo ne samo kroz povoljne cijene tehnologija koje koriste vjetar, nego i solarne panele i druge.

Međutim, sada, kada vlada počinje ukidati subvencije, cijene energenata idu dolje.

Jedan od razloga zašto je Wyoming počeo ubirati taj porez su i subvencije.

Međutim, kao što je Miller ranije rekao, kada oni ne bi bili prisiljeni plaćati veće poreze na vjetar, ne bi im ni trebao savezni novac.

Prestanak toka saveznog novca za tvrtke u začetku ne koči velike energetske kompanije, koje u ratu na natječajima u sektoru obnovljivih izvora energije koriste svoj utjecaj na vlasti.

Kako smo izvjestili ranije ove godine, dok je stanovništvo Nevade slavilo praznike pod svjetlom iz solarnih panela, dužnosnici Komunalne komisije Nevade su jednoglasno glasovali za povećanje mjesečne naknade za kupce solarne energije za 40%, dok je smanjen iznos koji se isplaćuje za višak struje koji se prodaje mreži.

Promijenjene stope su se primijenile retroaktivno, čime su se sabotirala ulaganja malih potrošača u solarnu energiju.

Ovaj jedan potez vladine agencije učinkovito ubija solarnu industriju u Nevadi i njime se stalo na kraj valu ljudi koji su tražili da se odvoje od distribucijske mreže, budući da su iskorištavali vlastitu energiju dobivenu od sunca. Ovaj zakon isključivo služi za zaštitu profita javnog komunalnog poduzeća Nevade “NV Energy”.

Naime, “NV Energy” sada ima zakonski reguliran monopol, a jedna od tvrdnji njenih dužnosnika jest “kako je val obnovljivih izvora energije umanjio njihov profit”.

Prošle je godine tvrtka “Berkshire Hathaway”, u vlasništvu Warrena Buffetta, tražila od senatorice Patricije Farley da izraditi izmjene i dopune zakona koje pomaknule neto mjerenja u korist države. Po njihovom mišljenju, solarni kupci “ne plaćaju pravedan dio za održavanje mreže”.

Kada bi veliki energetski monopolisti iz prošlog stoljeća pokušali razumjeti nedostatke svoje uskoro zastarjele industrije, što bi bilo razumno i etički, onda bi brzo pronašli i načine da se prilagode. Međutim, kao što je uvijek bio slučaj, oni koji imaju pristup državi će se na ovaj ili onaj razumjeti sa zakonodavcima.

No, bez obzira na sve nedostatke zastarjele industrije i starih monopolista, sektor obnovljivih izvora energije u Sjedinjenim Državama je pokazao kako i u njemu pojedinac nema što tražiti i da je to profit osiguran isključivo za velike kompanije.

Nakon prava na vlasništvo nad vjetrom u Wyomingu, bilo bi zanimljivo čuti što bi zakonodavci, stručnjaci i razni lobiji rekli kada bi se otvorilo pitanje tko je vlasnik Sunca?
 
(altermainstreaminfo.com.hr)

Norveška će zabraniti sve automobile na fosilna goriva u sljedećih 10 godina u nastojanju da postane jedna od najvažnijih ekološki progresivnih nacija na svijetu

Političari u Norveškoj su priopćili kako će iskorijeniti sve benzinske automobile do 2025. godine kako bi se postiglo ambiciozan cilj da svaki se svaki automobil u zemlji pokreće na zelenu energiju.

Prema norveškim novinama Dagens Naeringsliv, “FRP će ukloniti sve benzinske automobile”, naslov na koji upućuje populistička desničarska stranka Framstegspartiet i Napretka stranka.

Ipak, postoje neki demantiji od strane drugih predstavnika desničarskih stranaka da je ovakav potez potvrđen.

Ako ovaj zakon prođe, on će biti posebno značajan, jer se veliki dio norveških sredstava i proračuna oslanja na naftnu industriju.

U izvješću također slijedi najava da će Norveška postati prva zemlja u svijetu koja će zabraniti krčenja šuma.

Govoreći o mogućem zabrani ne-električnih automobila 2025. godine, Elon Musk, izvršni direktor američke tvrtke Tesla Motors koja proizvodi električne automobile, je pohvalio najavu.

“Upravo sam čuo da će Norveška zabraniti prodaju automobila na fosilna goriva od 2025.”, napisao je.

“Kakva nevjerojatna i strašna zemlja. Bravo dečki!!”.

Ipak, dok su Demokratska stranka i Liberalna stranka potvrdili izvješće Dagens Naeringsliva, FRP je rekao je potez još uvijek na razmatranjeu, prema novinama Aftenposten.

Ako mjera u potpunosti bude potvrđena, to će biti ambicioznije od prijedloga Laburističke stranke da zabrane prodaju novih dizelskih i benzinski automobila do 2030. godine.

Četiri stranke, koji vladaju zajedno kroz sustav proporcionalne zastupljenosti, također su se složili da se provede novi klimatski porez na električnu energiju.

Oko 24 posto automobila u toj zemlji već radi na struju, a Norveška je veliki proizvođač obnovljive energije, a više od 99 posto električne energije je pokrivno hidroenergijom.

Norveška ima za cilj utrostručiti kapacitet vjetroelektrana do 2020. godine, s novih 3 milijarde dolara ulaganja u sektor koji je odobren u 2013. godini.
 

Just heard that Norway will ban new sales of fuel cars in 2025. What an amazingly awesome country. You guys rock!! pic.twitter.com/uAXuBkDYuR

— Elon Musk (@elonmusk) 3. lipnja 2016.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Danas će Bill Gates će objaviti jedno od najvećih partnerstvu u području čiste energije u povijesti, navodi se u novom izvješću ClimateWire

Riječ je fondu koji će se usmjeriti na istraživanje i uvođenje novih izvora energije bez ugljika, a financirat će se milijardama dolara Gatesa i drugih filantropa.

U isto vrijeme, koalicija zemalja, uključujući SAD i Indiju, složila se da će udvostručiti svoja finansciranja za istraživanja i razvoj čiste energije. Najava dolazi u vrijeme godišnjeg summita Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji počinje u Parizu u ponedjeljak.

“Ovo je najveća partnerska suradnja u istraživanju i razvoju u povijesti”, rekao je izvor Greenwirea.

Gates je nedavno dao naslutiti da planira uložiti oko 2 milijarde dolara osobnog bogatstva u tehnologije čiste energije.

Njegov cilj je da se omogući da čovječanstvo dođe do nulte globalne emisije ugljičnog dioksida u sljedećih 35 godina, a što će zahtijevati ogromne napretke u nuklearnim, solarnim i vjetrenim elektranama.

Nedavno je u svojim predavanjima iznio formulu za smanjenje emisije ugljičnog dioksida, u toj formuli stoji i čovjek kao komponenta koju treba smanjiti.

“Upravo sada, svijet troši samo nekoliko milijardi dolara godišnje na istraživanje u ranoj fazi ideje za nultu ugljičnu energiju”, napisao je Gates ranije. “Ta ulaganja bi trebala biti dva ili tri puta veća.”

Detalji novog fonda još nisu jasni, ali Gates je uložio u niz ambicioznih energetskih tehnologija u prošlosti, te izrazio interes za brojna druga.

Jedno od Gatesovih ulaganja, Terrapower, fokusira se na male, natrijski hlađene nuklearne reaktore, koji bi mogli koristiti osiromašeni uran za gorivo. Gates je također spomenuo solarna kemijska goriva kao područje interesa, korištenjem solarne energije za proizvodnju goriva zasnovanog na ugljikovodika koje bi efektivno bilo ugljično neutralno.

On je također izrazio interes za visinske vjetroelektrane, koje bi koristile zračna kretanja za energiju vjetra.

S obzirom na ambiciozan cilj i značajna sredstva koja stoje iza njega, čak i egzotične energijske sheme mogle bi biti predmet ulaganja.
 
(biznis.ba/uredio:nsp)