Volksbank iz Južnog Tirola priznala na sudu stvaranje novca iz ničeg, pa je dužnik sudu predložio da na isti način vrati kredit banci – iz ničeg!

Početkom ovog mjeseca održan je u zgradi Rimskog Parlamenta kongres pod nazivom “Banche e creazione moneta un istema inostenebile?” na kojem su sudjelovali talijanski zatupnici, odvjetnici i visoki ekonomski stručnjaci, ali začudo ne i predstavnici mnogih banaka iako u bili pozvani.

Zaključak je zapanjujući: Država je de facto izgubila kontrolu nad privatnim bankama.

Državne financijske mjere su potezi u prazno jer se 90% kreditnog novca izdaje pritiskom na tipku računala, banke trebaju imati kod Narodne banke polog od 100 % za svaku transakciju već samo 2.8%. Dakle, na svakih 100 EU kredita banka je pokrivena kod glavne, nacionalne banke tek sa 3 posto.

To je tkz. žiro novac koji se vodi u bilanci pod posebnom rubrikom. Posljedice takvog virtualnog stvaranja novca su katastrofalne po državu jer se gube milijarde poreza od Nacionalne banke na izdani novac bankama.

Postoji samo jednostrana garancija bankama od dužnika u nekretninama ili sl. koje kasnije kao nenaplativa potraživanja idu na bubanj za minimalne iznose.

Najveća svjetska špekulantska kuća za otkup duga bankama je Blackrock koja je spremna otkupiti sva potraživanja talijanskih banaka u nekretninama za pišljivih 15%. Na tome će još stečajni upravitelji, konzultanti, sudovi i preprodavači zaraditi još 25%.

Talijanski i ne samo talijanski narod i državne financije su najveće žrtve takvog bankarskog poslovanja; ljudi na ulicama, besposlenost i opći pad standarda.

Odvjetnik Marco della Luna iznio je konkretan slučaj u kojem je on involviran u postupku koji se vodi na Županijskom sudu u Bozenu.

Vjerovnik – Volksbank je na sudu priznala da ne daju za kredite novac štediša, nego je novac generiran kao nov, tipkom na računalu.

Sudski vještaci su pri tom dali za pravo banci jer “ne postoji eksplicitan zakon koji bi im to branio”.

Dakle, sud u Bozenu je utvrdio zakonitost takve nezakonite radnje ali se slučaj malo zakomplicirao jer se dužnik, pozvao na jednakost svih pred zakonom. Dakle, ako privatna banka ima pravo štampati novac onda to pravo ima i on, bilo da je privatna, osoba, tvrtka ili bilo koja druga pravna osoba u postupku.

Štoviše, dužnik je nakon sudske ekpertize na sudu dao prijedlog da banci vrati dug svojim vlastitim, odštampanim novcem!

Banke su u privatnom vlasništvu kao i većina tvrtki koje zarađuju na tržištu i nema razloga za njihov povlašteni položaj samo zato što “ne postoji eksplicitan zakon koji bi im zabranjivao da iz ničeg stvaraju novac”.

Ovaj slučaj iz Bozena zainteresirao je mnoge pa se s nestrpljenjem očekuje pravorijek suda. Obzirom na obećanje našeg ministra financija da će država otpisati nenaplative kredite banaka(?) stvarno se pitamo o čemu se tu radi?

Tu umjesto svjetske špekulantske kuće Blacrock u ulozi spasioca stupa država, a kako će to izvesti to zna samo hrvatski ministar Matić koji se školovao u, kako on kaže, Americi pa zna kako to funcionira.

Jer, ako je to moguće izvesti brisanjem ili umjetnim saldiranjem jedne posebne rubrike u bilanci, zašto onda ne bi bilo moguće da su stvarno većina kreditnih plasmana izmišljeni, tj. plaćeni nepostojećim novcem?

Jer ako je novac stvoren iz ničega, dug niti ne postoji odnosno i otplatiti se može – iz ničega. To više nisu teorije zavjere nego gruba realnost u kojoj propadaju i ljudi i države, samo banke ne jer za nepostojeći novac i dalje dobivaju pravi!
 
(dnevno.hr)

“Postat će legalno za odabranih 30 velikih banaka da prisvoje novac kad postanu nesolventne. Suviše su velike da bi propale. One neće  propasti, samo će uzeti naš novac”

G-20 se nedavno sastao u Australiji kako bi sastavio nova pravila bankarstva u slučaju sljedeće financijske nesreće.

Borac za financijske reforme, Ellen Brown, kaže da će ova nova pravila omogućiti bankama da uzmu novac od ulagača i umirovljenika na globalnoj razini.

Braunova objašnjava: “To su pravila za koja smo se složili da ćemo ih uvesti”. Nije bilo nikakvog sporazuma, a Kongres se ne slaže za svim tim.

Oni su praktički rekli da vlast više neće biti odgovorna za spašavanje velikih banaka. U pitanju je oko 30 međunarodnih banaka. Dakle, biti ćete primorani da se spašavate novcem vaših ulagača. Najveću klasu vjerovnika bilo koje banke – predstavljaju ulagači”.

Biti će još gore, kaže Ellen Braun: “Teoretski, mi smo zaštićeni osiguranjem depozita do 250.000 dolara u SAD i 100.000 eura u Europi.

Posljednji put kad sam provjeravala, fond FDIC (Federalna korporacija za osiguranje depozita) je posjedovao 46 milijardi dolara koje su pokrivale 4,5 trilijuna dolara depozita. Također postoji 280 trilijuna dolara u derivativnim financijama kojima su najveće banke SAD izložene, a prema aktu o bankrotu iz 2005., derivativne financije imaju prednost.

One su, dakle, izuzete iz novih pravila i jednostavno uzimaju zalog. Ako vam se desio veći krah derivativnih financija koji je oborio JP Morgan ili Bank of America, nema šanse da ostane zalog za FDIC ili osigurane ulagače.

To uključuje i državne i lokalne vlasti. Svi stavljaju novac u ove velike banke. Dakle, iako smo zaštićeni od FDIC, FDIC neće imati novca …

“Zbog toga će postati legalno za ovih 30 velikih banaka da uzimaju novac kad postanu nesolventne. Suviše su velike da bi propale. One neće propasti, samo će uzeti naš novac”.

Dio nadolazeće financijske nesreće uključivati će na stotine trilijuna dolara u nepodržanim derivativni financijama.

Braun tvrdi: “Ako mjehur derivativnih financija pukne, nitko ne zna što će se dogoditi, a očito je da mora puknuti. Može samo rasti. Razni ljudi spominju razne znamenke. U pitanju je virtualan novac, a to se ne može tako nastaviti”.

Kada dođe do financijskog kraha, možete zaboraviti na trenutni pristup svom novcu. Braunova kaže:

“Banke će reći da ga nemaju. Sav novac ide na jedno mjesto. Dozvoljeno im je da se s tim novcem kockaju, a to će i uraditi.”

Mislim da je Bank of America najranjivija zbog Merrill Lynch. Svi su zabrinuti i sklapaju vrlo riskantne dogovore. Mislim da posjeduju preko 50 trilijuna dolara u derivativni financijama i preko trilijun dolara u depozitima …

Prem Dodd-Frank aktu, narod više neće biti odgovoran za kolaps velikih banaka. Nije jasno ni hoće li FDIC moći posuditi novac iz Riznice, ali i ako bi mogli, tko će vratiti posuđeni novac?

Sve manje banke koje bi doprinijele toj zakupnini bi bankrotirale. Male banke će propasti, dok će velike banke preživjeti … Na kraju će ostati oko pet velikih banaka, a sve ostale će bankrotirati”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)