Profesor s Oxforda kaže da nedostatak sna može utjecati na dugoročno pamćenje

“Tjeranje ljudi koji su mlađi od 55 godina da rade prije 9 sati ujutro jednako je mučenju”, tvrdi jedan od vodećih engleskih stručnjaka za spavanje, doktor Paul Kelley. „Forsiranje ljudi da rade od 9 do 5 umara ih i stvara im stres, a to je uzrokovano upravo nedostatkom sna“, kaže Kelley.

Profesor s Oxforda tvrdi kako to može utjecati na smanjenu učinkovitost u radu kod ljudi koji još nisu navršili 55 godina, jer upravo su to godine kad nam počinje trebati puno manje sna nego ranije, prenosi Daily Mail.

Kelley kaže: „Ne možemo promijeniti svoj 24-satni ritam. Ne možemo naučiti da ustajemo u određeno vrijeme. Vaše će se tijelo jednostavno prilagoditi sunčevoj svijetlosti, a vi toga nećete ni biti svjesni. Ovo se odnosi i na postupanja u bolnicama i zatvorima. Oni bude ljude kad oni žele i daju im hranu koju ljudi ne žele jesti. Ljudi nekako jednostavno postaju poslušniji, ali takav nedostatak sna zaista je pravo mučenje.”

Doktor Kelley, koji honorarno radi i u Klinici za istraživanja na Institutu za spavanje i neuroznanost na Oxfordu, kaže kako je potrebno promijeniti vrijeme početka nastave i posla, koji bi bili više prilagođeni našem tjelesnom satu.

Mladi su posebno ranjiva skupina

San je najpotrebniji mladima.

Kelley kaže kako je ova promjena potrebna, a pozvao se na rezultate istraživanja o 24-satnom ritmu kojemu su ljudi svakodnevno izloženi. Tijelo u mozgu ima takozvani „glavni pejsmejker“ kojeg pokreću posebni receptori u oku, a on onda utječe na cijelo tijelo.

Nedostatak sna, dokazano je, utječe na dugoročnu memoriju i nedostatak pažnje koji se može javiti, a čak potiče i pretjeranu konzumaciju alkohola i droga.

Također, može uzrokovati ljutnju, stres, frustracije, impulzivnost, debljanje, visok krvni tlak, a i probleme s mentalnim zdravljem. Mladi ljudi posebno su ranjiva skupina – zbog čega Kelly tvrdi da bi nastava u školama trebala počinjati tek u 11 sati ujutro. “Zbog ta dva sata, koliko im se oduzima od spavanja, dolazi i do slabijih rezultata u školi”, tvrdi Kelley.

Kako se djeca približavaju pubertetu, potrebno im je sve više sna kako bi njihovo tijelo moglo normalno funkcionirati. Adolescentima navečer treba puno više vremena da zaspu, a znanstvenici takvu pojavu nazivaju WMZ ili jednostavno “produljenjem održavanja budnosti”.

Kelley i njegovi kolege tvrde kako „upravo zbog toga i mi, a i adolescenti, ne možemo tek tako odlučiti da ćemo otići ranije spavati, jer je naš mozak još uvelike budan.“ S povećanjem količine sna, adolescenti će učinkovitije učiti, a imat će i manje problema s ponašanjem, tvrde stručnjaci.

Promjena koja je potrebna vrlo je jednostavna

Dali su im mogućnost da odluče kad će počinjati i koliko će trajati nastava.

Ovakva promjena u svakodnevnoj rutini relativno je jednostavna i ne zahtjeva nikakve revolucionarne tehnološke metode, testiranja niti velike izdatke. Manja studija provedena u Srednjoj školi u North Tynesideu otkrila je kako su se rezultati testova kod učenika poboljšali za oko 20 posto, od kad je vrijeme početka nastave s 8:50 sati ujutro pomaknuto na 10 sati.

Ministarstvo obrazovanja Velike Britanije složilo se s ovakvom metodom i sada dopušta ravnateljima škola da sami odluče u koliko će sati počinjati, a u koliko završavati nastava. Glasnogovornik ministarstva je rekao: „Svim smo školama dali slobodu kontrole trajanja nastave, jer oni sami najbolje znaju što je dobro za njihovu zajednicu.“
 
(telegram.hr/uredio:nsp)