Xapo je izgradio je veliku mrežu podzemnih bunkera u kojima se čuvaju bitcoini, uključujući i jedan vojni bunker u Švicarskoj

Iza teških vrata i betonskih tunela skrivaju se kompjuterski serveri, spojeni s ničim, u kojima se nalazi ‘ključ’ golemog digitalnog bogatstva.

Argentinski poduzetnik Wences Casares proveo je proteklih nekoliko godina uvjeravajući milijardere i milijunaše iz Silicijske doline kako je bitcoin valuta budućnosti, koju i oni trebaju imati, a kako je najbolji čovjek za njezino čuvanje upravo on.

Njegov start-up Xapo izgradio je veliku mrežu podzemnih bunkera, trezora, za čuvanje bitcoina na pet kontinenata, uključujući i jedan koji se nalazi u nekadašnjem švicarskom vojnom bunkeru.

Xapo je poznat po svojoj dugoj listi klijenata i velikoj brizi o sigurnosti, no i daljenije poznato – koliko digitalnog novca se nalazi u njihovim bunkerima?

Njihovi klijenti reći će kako je riječ od oko 10 milijardi dolara u bitcoinu, no teško je znati njegovu pravu vrijednost, s obzirom kako cijena bitcoina varira.

U njihovi rukama se tako nalazi ključ za oko sedam posto svjetskog tržišta bitcoina. To je izuzetan podatak za tvrtku ‘staru’ samo četiri godine koja po tim procjenama ima više depozita od 98 posto od 5.670 banaka u SAD-u.

Čuvari svjetske ‘love’ imaju posebnu regulaciju. Njihova švicarska posla nadgleda Financial Services Standards Association koja provjerava članove kako bi saznala odgovaraju li njihovim strogim pravilima protiv pranja novca.

Usluga američkim klijentima omogućena im je i kroz korporaciju iz Delawera koja je registrirana pri američkoj Treasury Department’s Financial Crimes Enforcement mreži a licencirana je u nekoliko država.

Povjerenje je Casares – poduzetnik poznat po nadimku “Patient Zero” koji je pobudio interes Silicijske doline za bitcoin – zaradio među svojim sljedbenicima i velikim investicijskim tvrtkama kao što su Grayscale i CoinShares.

“Oni koji sami nemaju ključeve digitalnog bogatstva, ključeve su predali u ruku Xapa. Nema tog novca zbog kojeg bi ga čuvao u banci”, rekao je Ryan Radloff iz CoinSharesa, koji u njihovim trezorima skriva više od 500 milijuna dolara vrijednih bitcoina.

Lista njihovih podržavatelja, milijardera, uključuje i LinkedIn, na čelu s njihovim suosnivačem Reidom Hoffmanom i bivšim wall street trgovcem Mikeom Novogratzom, koji je trenutačno u procesu kreiranja svoje trgovačke banke kriptovaluta. Oni predviđaju kako će bitcoin ostati tu zauvijek, a njihov najveći strah je – njegova krađa.

Prvo i možda najvažnije pravilo posjedovanja bitcoina je da se posebno osigura privatni ključ – kod koji omogućuje trošenje bitcoina. Ako se ključa dokopaju kradljivci, u trenutku možete ostati bez svega, a šanse da će vam se ukradeni bitcoini vratiti su gotovo nikakve.

Ako vam je ključ povezan s uređajem povezanim s internetom, iako je to jako praktično, zapravo je jako rizično jer su se hakeri pokazali jako snalažljivima i bez problema će doći do podataka.

Najpopularnija alternativa je ‘hladno spremište’, čiji se ključ nalazi na izvanmrežnom uređaju – USB sticku. No rizik i dalje ostaje, umješni hakeri u stanju su postaviti zamke na računalu kako bi osigurali pristup ‘spremištima’, odmah u trenutku povezivanja na internet, piše Bloomberg.

Neki kriminalci okrenuli su se i tradicionalnom pristupu pljačke koji uključuje provalu i otmicu. Upravo zbog raznih sigurnosnim pitanja bogati vlasnici bitcoina skrivaju svoj identitet, pojačavaju sigurnost svojih domova i čak treniraju neku vrstu samoobrane.

Xapo nudi rješenje pohrane vrijednih bitcoina duboko u podnožju planina sa snažnom sigurnosnom mrežom.

“Oni su prvi koji su prepoznali koliko je važna uloga skrbništva i sigurnosnih funkcija”, rekao je Hoffman, čija je kapitalna tvrtka Greylock Partners u Xapo u 2014. godini uložila 20 milijuna dolara, i to samo nekoliko godina nakon što ga je Casares nagovorio na kupovinu prvog bitcoina.

U Xapu je potrebno oko dva dan da se bitcoini izvuče, a proces uključuje provjeru klijentovog identiteta i autorizaciju zahtjeva prije nego se transakcije uz privatne ključeva s različitih lokacija i odobre. Kako bi transakcija bila autorizirana potrebna su odobrenja s tri različite strane. Kompanija svojim klijentima također nudi i mogućnost prodaje i kupnje bitcoina a kreirali su i prvu debitnu karticu za trošenje.

44-godišnji Casares privukao je veliku pažnju medija, no elegantno izbjegava bilo kakav veći intervju. Njegova moć uvjeravanja je legendarna a svoj je utjecaj proširio i po financijskim i bankarskim krugovima. U savjetničkom timu nalazi se i bivši tajnik ministarstva američkog financija Larry Summers.

No nisu svi tako lako prihvatili Xapo. Poznat je primjer kanadske prve registrirane kripto tvrtke, First Block Capital, koji su Xapo odabrali nakon mjeseci pregovora, i nakon što su posjetili njihov trezor u Švicarskoj.

“Svaki dio njihovog DNK je sigurnosno opremljen”, rekao je Sean Clark, osnivač ove kanadske tvrtke. Naglasio je kako sigurnosni sistem u trezoru uključuje i skenere otiska prsta opremljene s čitačem pulsa kako bi se spriječila mogućnost korištenja npr. amputirane ruke.

Upravo nedostatak instutucijalnog rješenja čuvanja i osiguravanja bitcoina jedan je od većih problema s kojima se ovo područje i njegovi vlasnici susreću. No Xapo je već ponudio rješenje za taj problem.

Životna misija Casaresa je bitcoin. Ovaj argentinac rođen je na farmi ovaca u argentinskoj regiji Patagonija, a već od najranije dobi osjetio je moć inflacije na svojoj koži. Upravo financijska nesigurnost potaknula ga je na osnivanje niza finanicijsko tehnoloških startupova koji su mu osigurali milijune i prije nego se počeo baviti bitcoinom.

Prodao je 75 posto Patagona, latinsko američkog financijskog web portala, za 529 milijuna dolara u 2000. godini, a digitalni Lemon za 43 milijuna dolara 13 godina nakon toga, a sve kako bi se mogao fokusirati na kriptovalute.

I već je tada bio veliki vlasnik bitcoina. U Bitcoine neizmjerno vjeruje, kako sam kaže.

Uspješnost bitcoina u proteklih nekoliko godina dovela je i do razvoja njihovih konkurentskih valuta kao što su Ethereum i Ripple, čija se vrijednost također procjenjuje u milijardama. No Xapo čuva samo bitcoin upravo zbog vjere Casaresa kako on samostalno može uspjeti. I zbog toga Xapo redovno odbija druge potencijalne klijente. Ostali kritičari kažu kako Xapo nema mjesta u bitcoin ekosistemu i da usporava proces koji bi trebao biti ležeran i brz.

“O tom pitanju puno raspravljamo, i vjerujemo kako bitcoin neće postati dio ‘manstreama’ ako ljudi moraju čuvati svoje privatne ključeve. Nije lako biti sam svoja banka s puno sigurnosnih mjera”, rekao je Rogers.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)

Rast interesa za virtualnom valutom Bitcoin je izazvalo ne samo ogroman rast cijena i beskrajne rasprave o tome je li to balon, već i ogroman porast potrošnje električne energije u cijelom svijetu

Prema indexu potrošnje Bitcoin Energy Index koju je izradio Digiconomist, kao i procijeni trenutne godišnje potrošnje električne energije 20. studenog, potraga ili “rudarenje” za Bitcoin-om troši 29,05 milijardi kilovat sati (kWh).

Brojka predstavlja 0,13 posto globalne potrošnje električne energije ili na listi zemalja 159. pozicija po potrošnji električne energije.

Ako stavimo sve “rudare” Bitcoina u jednu zemlju, ona bi bila rangirana na 61. mjestu u svijetu na osnovi potrošnje električne energije, i može se usporediti sa državama poput Maroka i Slovačke.

„Ako bude i dalje raslo ovim tempom, “rudarenje” Bitcoina će potrošiti svu električnu energiju u svijetu do veljače 2020.”, izvještava Pover Compare.

Na web stranici se također uspoređuju globalni prihodi “rudarenja”, koji trenutno stoje na 7,2 milijarde dolara, a procjenjuje se da su globalni troškovi “rudarenja” oko 1,5 milijardi dolara. Brojke pokazuju da broj jedan svjetsku digitalnu valutu još uvijek vrijedi “rudariti.

Stranica je također napravila usporedbu i procjenu da “rudarenje” Bitcoina troši električnu energiju koju može upotrebljavati 2,4 milijuna Amerikanaca i 6.1 milijuna Britanaca.

„Rudarenje troši više električne energije od pojedinih 12 američkih saveznih država: Aljaska, Havaji, Idaho, Maine, Montana, New Hampshire, New Mexico, Sjeverna Dakota, Rhode Island, South Carolina, Vermont i Wyomingu” – tvrde analitičari.

Prema mapi, Irska trenutno troši procijenjenih 25 milijardi kilovat sati (kWh) električne energije godišnje, tako da globalna potrošnja “rudarenja” Bitcoina je čak 16 posto veća nego što ta zemlja troši. Potrošnja električne energije u Britaniji se procjenjuje na oko 309 milijardi kWh električne energije godišnje, pa je globalna potrošnja “rudarenja” Bitcoina ekvivalent samo 9,4 posto ukupne potrošnje u Velikoj Britaniji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bitcoin, najpoznatija virtualna valuta, našla se u središtu pozornosti nakon što je krajem studenog vrijednost jednog bitcoina premašila 1000 američkih dolara. Nekoliko dana nakon proboja te granice, njena vrijednost dosegnula je povijesno najvišu razinu od 1.242 dolara i približila se cijeni unce zlata, koja je oko 1.250 dolara.

Snažan rast bitcoina, koji je u siječnju vrijedio samo 13 dolara, potaknut je špekulacijama da bi ova virtualna valuta u budućnosti mogla postati globalno sredstvo plaćanja.

Cijenu je preko tisuću dolara lansirala snažna potražnja za ovom valutom u Kini, nakon što je vodeća kineska tražilica Baidu prihvatila bitcoin kao sredstvo plaćanja za pojedine usluge.

Povijest

I prije pojave Bitcoina javljalo se više ideja i pokušaja stvaranja virtualne valute, ali niti jedna nije u toj mjeri zaživjela. U studenom 2008. godine objavljen je rad pod nazivom “Bitcoin: Peer-to-Peer elektronski gotovinski sustav“ (.pdf) kojeg potpisuje Satoshi Nakamoto. U siječnju 2009. Bitcoin sustav je zaživio te je stvorena prva platforma za stvaranje Bitcoina. Nakon toga Satoshi Nakamoto stvara prvi blok od 50 jedinica nove valute i tako kreće cijela priča.

Tko ili što je Satoshi Nakamoto nikada nije otkriveno. Službena verzija je da se radi o skupini programera ali anonimnost na kojoj su inzistirali dobra je podloga za razne teorije zavjere. Naime, Satoshi se pojavio niotkuda 2008. godine, objavljujući rad o Bitcoinu, te je tada tvrdio da je na njegovom razvoju radio dvije godine, što je s obzirom na kompleksnost projekta zahtijevalo vrlo veliki angažman.

U početku, Satoshi je bio aktivan na forumu o bitcoinu, te je odgovarao na mailove. Iako se radi o open source projektu, u kojem svi programeri, koji to žele, mogu sudjelovati i dati svoj doprinos, u prvog godini većinu modifikacija Satoshi je napravio sam.

S obzirom da je do kraja 2009. godine stvoreno preko milijun i pol bitcoina, te da je samo četvrtina njih te godine promijenila vlasnika, procjenjuje se da bi Satoshi mogao posjedovati oko milijun bitcoina.

Satoshi je sredinom 2010. godine prestao raditi na projektu. U travnju 2011. Satoshi je u komunikaciji s jednim programerom navodno izjavio da se povukao sa projekta jer „radi na drugim stvarima“, te je u to vrijeme prestao odgovarati na mailove i potpuno nestao.

Popularnost bitcoina s vremenom raste, te se širi mreža organizacija i kompanija koje ovu digitalnu valutu prihvaćaju kao sredstvo plaćanja.

Kako do bitcoina?

Prvo što je potrebno za posjedovanje bitcoina je bitcoin novčanik. Ako želimo da bitcoin novčanik ima više funkcija od samog spremanja, te imamo računalo koje je stalno u pogonu, možemo instalirati bitcoin klijent program. Putem njega možemo, osim izvršavanja osobnih transakcija, doprinositi mreži provjeravanjem transakcija.

Osim toga, postoje i softverski novčanici za računala sa manjim mogućnostima ali koji nam također omogućuju potpunu kontrolu nad novcem. Također, postoje i mobilni novčanici, koji se instaliraju na mobilne uređaje te putem njih možemo vršiti plaćanja i putem QR koda, na fizičkim prodajnim mjestima koja prihvaćaju bitcoine. Četvrta opcija su internet novčanici gdje svoje bitcoine povjeravate na čuvanje trećoj strani. U ovom slučaju treba biti oprezan kod odabira mjesta na koje pohranjujete svoje bitcoine, jer ako treća strana iz nekog razloga izgubi podatke, nitko vam neće nadoknaditi štetu.

Do bitcoina može se doći na više načina: rudarenjem, kupnjom na tržištu i razmjenom dobara ili usluga u zamjenu za Bitcoine.

Rudarenje (bitcoin mining) je zapravo korištenje posebnog softvera kojim se vrše provjere postojećih transakcija te se kao nagrada za izvršenu uslugu dobiva određeni broj bitcoina. Proces rudarenja se u kratko vrijeme drastično promijenio. Iako je u početku za rudarenje bilo dovoljno imati obično računalo, te se za obradu podataka koristio običan procesor, uskoro to više nije bilo dovoljno. Kako se opseg posla povećavao a konkurencija rasla, za obradu podataka počele su se koristiti jake grafičke kartice. Na kraju je i ta opcija postala preslaba te su stvoreni posebni uređaji za rudarenje bitcoina, čije cijene se, ovisno o brzini kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara. Jasno je da će se zbog skupog hardvera samo manji dio ljudi odlučiti na ovu opciju.

Uređaj za “rudarenje” bitcoina

Druga opcija je kupnja bitcoina. Bitcoine možemo kupiti direktno od neke osobe u našoj blizini (lokalna kupnja) ili putem burze bitcoina. Lokalna kupnja može se izvršiti putem stranice Localbitcoins, koja funkcionira poput bilo kojeg oglasnika. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji veći broj prodavatelja, nekolicina njih ipak nudi bitcoine na prodaju po cijeni sličnoj burzovnoj.

Kupnja putem burze bitcoina funkcionira kao i svaka druga burzovna trgovina. Na internet stranici burze bitcoina (ima ih nekoliko desetaka, a najpoznatija je MtGox), možete vidjeti odnos kupovne i prodajne cijene, te po želji zadajete nalog za kupnju. Ukoliko zadate nalog koji je veći ili jednak trenutačnoj prodajnoj cijeni on se izvršava i postajete vlasnik bitcoina. Ako ste zadali nalog ispod prodajne cijene, tada će vaš nalog biti izložen, i čekati podudarnu prodajnu cijenu.

Ukoliko prodajtete svoje proizvode i usluge te želite omogućiti bitcoin kao sredstvo plaćanja također, kao i u prethodnim slučajevima, morate otvoriti bitcoin „novčanik“,  te se registrirati na nekoj od internet stranica kao prodajno mjesto koje prihvaća bitcoin. Jedna od stranica koja nudi takvu uslugu je Acceptbit.

Trenutno oko 1700 tvrtki diljem svijeta, iz različitih branši za svoju robu ili usluge prima bitcoin kao sredstvo plaćanja. U Kanadi je nedavno otvoren prvi bankomat na kojem se bitcoini mogu pretvoriti u gotovinu i obrnuto.

Mjesta gdje prihvaćaju bitcoin za plaćanje Izvor: http://coinmap.org/

Rizici

Bitcoin je u posljednje vrijeme izuzetno volatilan te se njegova vrijednost kolebala od oko 300 do 1200 dolara, što je nekima donijelo brzu zaradu ali mnogima i gubitak. Čak se oglasila i Europska bankarska agencija i upozorila na rizike pri korištenju virtualne valute, odnosno volatilnost, mogućnost hakiranja digitalnih novčanika te nedostatnu pravnu zaštitu.

Kakva je budućnost bitcoina i ostalih virtualnih valuta, koje su došle u središte pozornosti, za sada je neizvjesno. Bitcoin ne priznaje većina centralnih banaka, a čak se javljaju zahtjevi za zabranom ovakvih valuta, zbog mogućnosti pranja novca i financiranja nelegalnih aktivnosti.
 

 
 
prenio: index.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16212"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]