Postoje niz načina na koje vaši Facebook ili Twitter računi mogu pridonijeti povećanju anksioznosti. Nadalje, društveni mediji su navodno zarazniji od cigareta i mnogo teža navika iz koje se može izaći

Da li društveni mediji zapravo privlače ljude, ili je to sve iluzija s mnogo tamnijom svrhom?

Jaron Lanier, jedan od utemeljitelja virtualne stvarnosti, vjeruje da su društveni mediji toksični prostor koji služi tome da se ljudi osjećaju tužniji, ljuti i sami.

U svojoj novoj knjizi, “Ten Arguments for Deleting Your Social Media Accounts Right Now”, Lanier iznosi nekoliko najvažnijih aspekata društvenih medija.

Nije tajna da mladi danas provode više vremena zalijepljeni za ekrane njihovih mobitela, pregledavajući Facebook i Twitter, slikajući i šaljući selfije, nego što provode u “stvarnom svijetu”.

Može se tvrditi da je društvena mreža “virtualna stvarnost” sama po sebi: To je prostor u kojem korisnici mogu stvoriti i kontrolirati sliku koju njihovi prijatelji vide.

Facebook profil (ili Twitter, Instagram ili što imate) je u biti, avatar. Isto tako, odabirom onoga što vam je dopušteno vidjeti, Facebook i slične mreže mogu utjecati na vašu percepciju i ponašanje.

Društveni mediji su dizajnirani da njihovi korisnici postanu ovisnici

U članku za The Guardian, Lanier je napomenuo da je Facebook osmišljen da oduzme što više vremena i pažnje. Društveni mediji su stvoreni da njihovi korisnici postanu ovisnici – i kroz tu ovisnost, ta stalna potreba za pristupom, bihevioralna manipulacija ne samo da je moguća, već je možda i neizbježna.

U priopćenju za vijest Kanala 4, Lanier je navodno objasnio da web stranice društvenih medija ljude “privlače kroz shemu nagrađivanja i kažnjavanja, i nagrada je kada ponovo podjelite nešto na društvenoj mreži, a kazna je kada ih netko drugi tretira loše.”

“To je vrlo skriveno manipuliranje stanovništvom”, tvrdi on.

Psiholozi su također govorili o tome kako “Facebook lajkovi” manipuliraju ljudskom psihom putem pozitivnog pojačanja. “Lajkovi” i “shareovi” pogađaju centar za nagradu u vašem mozgu, što je sličan način na koji funkcioniraju droge.

Lanier je nadalje opisao zamršenost učinaka društvenih medija na ljude u svojoj knjizi:

“Algoritam pokušava uhvatiti savršene parametre za manipulaciju mozga, dok mozak, kako bi se pronašao dublji smisao, mijenja odgovor na algoritamske eksperimente … Budući da podražaji iz algoritma ne znače ništa, jer su oni proizvoljni, mozak ne reagira na bilo što stvarno, već na fikciju. Taj proces – uključivanja u nedostižnu fatamorganu – je ovisnost.”

Osim što vas drži u kotaču poput hrčka, web stranice društvenih medija su dizajnirane da izazivaju emocije u vama. Ovi korporativni giganti ne samo da vas čine nesretnim i tužnim – oni to čine namjerno.

Društveni mediji predstavljaju alat za društveno inženjerstvo

Lanier tvrdi tijekom cijele knjige da su društveni mediji postali modifikator ponašanja – i ima dosta dokaza koji podupiru njegove tvrdnje.

Ne tražite dalje od dobro dokumentiranih veza između društvenih medija i anksioznosti kao dokaz. Kao što Anxiety.org objašnjava, postoje niz načina na koje vaši Facebook ili Twitter računi mogu pridonijeti povećanju anksioznosti. Nadalje, društveni mediji su navodno zarazniji od cigareta i mnogo teža navika iz koje se može izaći.

U intervjuu je Lanier objasnio da su mnoge negativne emocije koje ljudi doživljavaju dizajnirane kroz ruke društvenih medija.

“Možete postati ovisnik tako što ćete tijekom vremena izbacivati malo pozitivnih i negativnih emocija … Ako radite ono što želimo, dajemo vam neke pozitivne povratne informacije. Ako ne radite ono što mi želimo, osjećat ćete se loše” – izjavio je.

Lanier je dodao da su negativne emocije, poput straha, tjeskobe ili tuge, zapravo jeftinije i jednostavnije za poticanje od strane društvenih medija – a društvo je u cjelini postalo malo tamnije i paranoičnije zbog toga.

Među ostalim, Lanierova knjiga opisuje kako socijalni mediji čine ljude manje suosjećajnima, nesretnijima i općenito smanjuju značenje i kvalitetu ljudskih interakcija.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ljudska rasa zbog toga bi se mogla pretvoriti u nezaposlenu gomilu bez ikakvog cilja koja će dane kratiti pijući lijekove i noseći kacige za virtualnu stvarnost

Bill Gates nedavno je preporučio pet knjiga koje bi trebali pročitati tijekom ljeta, a na tom popisu nalazi se i knjiga ‘Sapiens: A Brief History of Humankind’ povjesničara Yuval Noah Hararija za koju je osnivač Microsofta i najbogatiji čovjek na svijetu napisao kako je njega i Melindu potaknula na brojne rasprave za stolom.

Ova preporuka odlična je reklama za sljedeću Hararijevu knjigu koja bi se u prodaji trebala pojaviti tijekom rujna, ali su se neki njeni dijelovi već pojavili u javnosti.

Najzanimljiviji dio odnosi se na kontroverznu temu o kojoj već dugo vremena raspravljaju brojni znanstvenici, tehnološki novinari i futurolozi poput Raya Kurzweila – uspon robota i umjetne inteligencije te možemo samo pretpostavljati što će se dogoditi u trenutku kada umjetna inteligencija dosegne (i premaši) nivo ljudske inteligencije.

Neki vjeruju kako će to biti pozitivna stvar jer, dok će umjetna inteligencija i roboti raditi stvari koje danas rade ljudi, mi ćemo imati više vremena ‘za sebe’ (ovo bi se zaista moglo dogoditi, ali samo za onu malu skupinu najbogatijih ljudi na svijetu), dok drugi strahuju od masovne nezaposlenosti pa čak i prijetnje cijelom čovječanstvu jer bi nas umjetna inteligencija mogla doživjeti kao prijetnju pa bi nas roboti mogli pokušati uništiti.

Harari u novoj knjizi, kao jednu od mogućih teorija što bi se moglo dogoditi s razvojem umjetne inteligencije i robota, spominje stvaranje ‘klase beskorisnih ljudi’, što je za njega jedna od najvećih prijetnji u 21. stoljeću.

To su ljudi koji će zbog robota i umjetne inteligencije ostati bez posla (ili se nikada neće moći zaposliti), a s obzirom na dinamične promjene na tržištu rada i tehnologije te sve veći napredak AI i robota, nitko neće znati koje su vještine koje bi trebali stjecati tijekom života jer bi stvari koje ljudi uče i za koje se obrazuju kroz školu i fakultet mogle postati nevažne dok oni navrše 30-40 godina.

Harari kaže kako je namjerno upotrijebio riječ beskorisni misleći pri tome na njihovu ‘beskorisnost u političkom i ekonomskom, a ne moralnom smislu’.

Ako ljudi budu nezaposleni i ne budu imali nikakvu perspektivu (što bi se i sada moglo reći i za brojne mlade u Hrvatskoj), ljudi će se osjećati beznačajno i više neće imati razlog za ustajanje iz kreveta, smatra Harari idodaje kako bi država taj problem mogla riješiti kontrolirajući sreću i zadovoljstvo ljudi putem lijekova i virtualnih svjetova.

Ljudska rasa zbog toga bi se mogla pretvoriti u nezaposlenu gomilu bez ikakvog cilja koja će dane kratiti pijući lijekove i noseći kacige za virtualnu stvarnost (zanimljivo, o tome se pisalo nedavno nakon što je objavljena fotografija sa Samsungove konferencije na kojoj je Zuckerberg okružen gomilom ljudi koji su nosili VR naočale te su mnogi tada govorili da bi tako mogla izgledati budućnost), napisali su na The Guardianu uz sarkastičnu napomenu: ‘Dobrodošli u novu revoluciju’.

Što vi mislite, jesu li ova razmišljanja samo dio Hararijeve mašte i scenarij za neki SF film ili nam, s daljnjim razvojem tehnologije i eksperimentiranjem s umjetnom inteligencijom, zaista prijeti ovakav scenarij?
 
(vecernji.hr)

UKLJUČENE STOTINE STRUČNJAKA – UTJECAT ĆE I NA NOVE “BESPILOTNE AUTOMOBILE”

Američka kompanja Apple formirala je tajnu skupinu za “razvoj virtualne realnosti”.

Utjecajni i dobro obaviješteni Financial Times tvrdi da su u skupinu uključene stotine stručnjaka različitih profila.

Isti list navodi da je ta tajna skupina dobila oznaku VR / AR i da su se u njoj našli stručnjaci koji su već dosad radili na razvoju tehnologija virtualne realnosti za Microsoft i startap Lytra.

Apple već nekoliko mjeseci radi na “prototipovima mogućih konfiguracija garnitura”.

Nejasno je kada će Apple izaći na tržište sa svojim novim “aparatima”.

Još je nejasnije: da li će biti u stanju konkurirati sa Cardboard korporacije Google i Gear VR tvrtke Samsung, Oculus Rift tvrtke Facebook ili Microsoft-ovom Hololens-u u području mobilne virtualne realnosti.

Apple je nedavno kupio startap Flyby Media koj radi na tehologijama “dodatne realnosti”.

Ono na čemu će raditi tajna skupina moći će se – kako se pretpostavlja – koristi i razvoj “bespilotnih automobila”.
 
(fakti.org/uredio:NSP)


Napredak je brži negoli ikad u povijesti, a tome je “pomogla” kriza .Sve više ljudi počinju shvaćati da popularna znanost zapravo ide u krivom smjeru i da postaje “loša znanost”! Glad u svijetu još nije riješena, slobodna energija postoji, ali se ne želi se koristiti

Očito je da “blagostanje” kojem znanost teži je zapravo lažno blagostanje u korist elite, ali pogledajmo što nas čeka u budućnosti…

Kontroverzno, no ipak logično, pokazalo se da do najvećih otkrića dolazi nakon velikih kriza. U američkom je građanskom ratu željeznica doživjela procvat koji je nakon tog rata kulminirao spajanjem dviju američkih obala.

Općenito, ratovi su donijeli značajan napredak u razvoju raznih tehnologija koje su kasnije korištene u mirnodopska vremena. Ekonomske, pak, krize tjeraju čovječanstvo na izume koji će donijeti nove prihode, štedjeti i bolje iskorištavati resurse…

Nikad nije bilo više ideja pretočenih u konkretne izume, jer živimo u vremenu iznimnog napretka tehnologije. Kako će svijet izgledati sutra, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti. No može se nabrojiti koji će izumi doista doživjeti primjenu, nadamo se ne uvijek komercijalnu. Recimo, jedna od ideja koja je danas praktično već u upotrebi jest virtualna stvarnost.

Ta tehnologija replicira okolinu u kojoj je moguće simulirati fizičku prisutnost u nekim stvarnim ili izmišljenim mjestima, ali i omogućiti korisniku interakciju u tako umjetno stvorenu svijetu, i to uključujući vid, sluh, dodir, miris i okus.

Hologrami se već naveliko koriste u različite svrhe pa su danas kompanije kojima se procjenjuje najveći potencijal upravo one iz područja razvijanja virtualne realnosti. Da je Japan umjesto Katara dobio organizaciju Svjetskog prvenstva u nogometu, vjerojatno bismo gledali utakmice kao da smo na licu mjesta – putem holograma. No, zato smo na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Brazilu vidjeli budućnost koja je već ovdje. Početni udarac na utakmici otvaranja između brazilske i naše reprezentacije izveo je jedan paraplegičar koji se nalazio upravo u eksoskeletonu, “odijelu” koje očito može zaobići tjelesna ograničenja i kod tako teških bolesnika.

Sasvim je sigurno da takve bolesnike čeka jedna druga budućnost, i to vrlo uskoro. Iako je autoindustrija u dosta dubokoj i sada već poduljoj krizi, ipak dosta novotarija dolazi upravo odande. Prije svega, treba reći kako u toj industriji ništa više neće biti kao prije jer najvažnija dostignuća ne dolaze više iz nekadašnjeg centra svjetske autoindustrije, Detroita, već iz Silicijske doline. Najdalje je u razvoju bespilotnog automobila došao upravo Google iako ga u stopu prate proizvođači konvencionalnih automobila poput Audija kojima više nije strano pojaviti se u podjednakom svjetlu na lasvegaškom CES-u, najvećoj izložbi potrošačke elektronike u svijetu kao i na tradicionalnom salonu automobila u Ženevi.

Jedan čovjek iz Silicijske doline pogotovo je zastupljen u novitetima. Elon Musk ne samo da je postavio Teslu kao mjernu vrijednost za automobil potpuno pogonjen električnom energijom nego je dokazao i kako nositelj napretka u svemirskim letovima ne mora uvijek biti NASA ni kakva velika država.

U ne tako dalekoj budućnosti očekuje se da će njegov koncept Hyperloop biti pretočen u stvarnost, dio koje će biti scene čak iz nedavno snimljenih znanstveno-fantastičnih filmova. Pitanje je samo na koje će točno gorivo ići automobil budućnosti te tko će njime upravljati. Ako uopće itko i bude upravljao.

Medicina je još jedno područje koje donosi brojne nove ideje i izume. Da čovjek bez nogu može do Olimpijskih igara u sprintu, dokazao je Oscar Pistorius, eksoskeleton smo spomenuli, no područje liječenja ono je u kojem će čovječanstvo ostvariti možda i ponajveći napredak.

Manipulacija genima postavila je pitanje je li moralno “dizajnirati” bebe. U svijetu već postoje neke klinike koje zainteresiranima nude uslugu da roditeljima, ako već ne žele “naručiti” osobine za svoje dijete, “pročitaju” kakvo će im ono biti, od čega bi moglo bolovati, čemu bi moglo biti sklono… No, ako uspije plan o povezivanju živaca u leđnoj moždini, to ne znači samo “presađivanje” glave već nitko nakon teških nesreća neće biti paraliziran do kraja života.

Zaista, ako ste mislili da je ono što ste gledali u Zvjezdanim stazama tek plod briljantna uma Genea Roddenberryja, ozbiljno ste se prevarili.

10 izuma koji će u doglednoj budćnosti promijeniti život na Zemlji

1. Već sljedeće godine pokušat će presaditi ljudsku glavu

Dr. Sergio Canavero, talijanski neurokirurg, vjeruje da će doista ubrzo moći presaditi ljudsku glavu na drugo tijelo. Stvar je u povezivanju živaca u leđnoj moždini. “Frankenstein” iz susjedne nam države tvrdi kako je to moguće postići novom smjesom, polietilen glikolom, koja može pomoći rastu živaca leđne moždine. No, dosad takav eksperiment na životinjama nije uspio.

2. Talog popijene kave pretvoren u biogorivo davat će jeftinu energiju

Samo u Londonu svake godine ostane 200.000 tona taloga popijene kave. No, taj talog ne mora se baciti, već se doista može pretvoriti u energiju. Tako kaže engleski poduzetnik Arthur Kay, a ni veliki Nescafe nije daleko. I jedni i drugi prepoznali su visoku toplinsku iskoristivost taloga bilo skuhane bilo instant-kave koja se može pretvoriti u biogorivo.

3. Crispar – stanice dizajnirane kako bi uništile bolesti i infekcije

Genetičke modifikacije kontroverzne su, no izgleda ipak neizbježne. I dok se pitanja postavljaju treba li to raditi na ljudskom tijelu radi pukog produljivanja života, kad je riječ o eliminaciji bolesti, razmišljanja su drukčija. Crispar su modificirane stanice koje “ciljaju” nezdrave DNK sekvencije eliminirajući na taj način bolesti i infekcije, kamo spadaju i HIV pa čak i karcinomi.

4. Hyperloop je Muskova ideja koja je zaintrigirala mnoge

Jedan od trenutačno najpopularnijih koncepata zbog kojih se pokreće na desetke startupova svakako jest Hyperloop. Ova u pravom smislu vizija Elona Muska, šefa Tesle, u potpunosti preoblikuje civilni transport. Riječ je o cijevi u kojoj je vakuum kroz koji se vlakovi mogu kretati puno brže – čak do tisuću kilometara na sat. Uskoro će početi i testiranje koncepta.

5. Opet taj Musk – satelitska mreža koja će internet omogućiti svima 

Svi govore o internetu za sve, a samo jedan čovjek ima suvislu ideju kako internet doista omogućiti baš svakome. Opet je to Elon Musk, a smislio je kako bi iznad Zemlje morala lebdjeti mreža satelita putem koje će internet biti dostupan u svakom kutku planeta. Satelita bi bilo četiri tisuće, a da se Musk ne šali, govori i činjenica kako je isplanirao lansiranje prvog satelita 2016. godine.

6. Naljepnice na hrani davat će informacije o roku trajanja

Provjerite i sami koliko hrane bacate u jednom mjesecu pa razmislite zašto to činite. Rok trajanja je obično glavni razlog, ali upitno je i je li datum označen na etiketi doista prava informacija. Bump Mark zove se izum koji će dati maksimalno točan podatak o tome jer će se kod te naljepnice, koja je prvo bila osmišljena za slijepe, mijenjati osjećaj na dodir kako hrana bude starjela.

7. Mislite da se tetovaža ne može skinuti? Može! I to čak vrlo jeftino

Čini se kako nemali broj ljudi u nekom trenutku svog života ipak zažali za tetovažom koju je dao napraviti u nekom (ludom?) trenutku u mladosti. Kako je skinuti? Skupim laserom? No, američki student Alec Falkenham tvrdi da je osmislio bezbolan i brz način – kremom. Kada se utrlja u kožu, ta će krema dati bijelim krvnim zrncima lijek koji će iz kože istisnuti tintu.

8. Jeftin vodik konačno bi mogao pokretati automobile

Osnovne su prepreke šireg korištenja vodika cijena njegova dobivanja te njegovo skladištenje. Znanstvenici s britanskog STFC-a pronašli su način kako da vodik dobiju iz amonijaka. Amonijak se lako skladišti, nije preskup, nisu potrebni spremnici pod visokim tlakom, a tek dvije litre dale bi dovoljno vodika za jednodnevno korištenje prosječnog obiteljskog automobila.

9. Zaboravite kanadere, požare ćemo uskoro gasiti zvukom

S velikim požarima nažalost smo itekako upoznati kao i s metodama njihova gašenja. Istraživači sveučilišta George Mason izumili su originalan način kako gasiti požar efikasno i puno jednostavnije – zvukom. Kako su zvuk zapravo valovi, on se tako može iskoristiti da uskovitla zrak oko vatre i tako joj prekine dovod kisika.

10. Četverodnevni radni tjedan znači i više obavljena posla

Noćna mora poslodavaca pokazala se puno boljim rješenjem od povećanja broja radnih sati. Više studija pokazalo je kako se s manje vremena namijenjenog za rad manje izostaje s posla, a u najviše slučajeva čak i raste produktivnost. Kraći radni tjedan također stimulira zaposlenike da ostanu dulje vezani uz istu tvrtku.
 
(vecernji.hr/uredio:nsp)