Smatra se da je to prvi tinejdžer u Velikoj Britaniji koji je ostao gluh i slijep zbog prehrane ‘Fast food’ hranom

Sedamnaestogodišnjak je ostao slijep i gluh zbog nedostatka vitamina i minerala nakon što je desetljeće živio od čipsa, pommes fritesa i prerađenog mesa i kobasica.

Njegova loša prehrana, što je rezultiralo nizom manjka vitamina, dovela je do to toga da je dječak razvio stanje koje se naziva prehrambena optička neuropatija (NON).

Češće se viđaju kod neuhranjene djece u zemljama u razvoju, no čisto prehrambeni uzroci NON-a rijetki su u zapadnom svijetu.

Manifestira se oštećenjem vidnog živca, što dovodi do gubitka vida, a ako nije dijagnosticirana na vrijeme, dolazi i do sljepoće.

Neimenovani pacijent iz Bristola također je razvio gubitak sluha i slabost kostiju.

Još od osnovne škole patio je od rijetkog poremećaja prehrane, izbjegavajuće-restriktivnog poremećaja unosa hrane (ARFID).

Oboljeli postaju osjetljivi na okus, teksturu, miris ili izgled određene hrane. Ranije je dječak liječnicima rekao kako ne voli “teksturu” voća i povrća.

Dr. Denize Atan iz Sveučilišne bolnice Bristol NHS Foundation Trust, koja je bila autor izvješća objavljenog u časopisu Annals of Internal Medicine i koja je liječila pacijenta, rekla je da postoji nedostatak svijesti između zdravstvenih radnika i javnosti o povezanosti loše prehrane i gubitak vida.

“Ono što je neobično u ovom slučaju je ekstremno izbirljiva prehrana i činjenica da se to događa već duže vrijeme, da se nije uspjelo dijagnosticirati i da je gubitak vida postao trajan” – rekao je dr. Atan za Daily Telegraph.

“Veza između loše prehrane i vida poznata je već dugo vremena, barem među stručnjacima neuro-oftalmologije. Problem je što svijest ostalih zdravstvenih djelatnika nije na tako visokoj razini.”

Znanstvenici su ranije izrazili zabrinutost što se većina britanske prehrane sve više sastoji od nekvalitetne i prerađene hrane.

Studija o 19 europskih zemalja sa Sveučilišta u Sao Paulu prošle godine otkrila je da obitelji u Velikoj Britaniji kupuju više ultraprerađene hrane od bilo koje druge u Europi, što iznosi 50,7 posto prehrane.

Dječak je prvi put odveden kod svog liječnika opće prakse sa 14 godina kada se žalio na umor. Označen je kao “probirljiv konzument hrane”, ali nije tada dobio lijekove i inače je bio zdrav.

Krvni testovi otkrili su da je anemičan zbog nedostatka B12, što uzrokuje umor, te se liječio injekcijama vitamina B12.

U dobi od 15 godina njegov se sluh počeo pogoršavati, pratio ga je vid, ali unatoč pretrazi MRI-ja nije ustanovljeno strukturno oštećenje sluha.

Nakon dvije godine progresivnog gubitka, vid mu je izmjeren 20/200, čime je postao pravno i zdravstvno slijep.

Uz 17 injekcija vitamina B12 koje su mu bile propisane, imao je i nisku razinu bakra i vitamina D, kao i slabu mineralnu gustoću kostiju.

Tada mu je dijagnosticiran NON, ali dr. Atan je rekao da mu je usprkos “stabiliziranju” središnjeg vidnog polja, vid uništen bez nade za oporavak.

Manjak vitamina B i bakra „vjerovatno je doprinio pacijentovom gubitku vida i sluha“, rekao je dr. Atan.

Iako je njegova slabost kosti vjerojatno bila uzrokovana ne konzumiranjem masne ribe, sira i jaja – koji sadrže vitamin D.

Nedostaci vitamina B1, B2, B3, B6, B9, B12, zajedno sa željezom, kalcijem, magnezijem i bakrom su poznati da uzrokuju NON.

Dječakova majka rekla je da mu je stanje “devastiralo život”, da je napustio srednju školu zbog svojih oštećenja i ona je odustala od posla kako bi se brinula o njemu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ako mislite da ste u posljednje vrijeme vidjeli mnogo više djece s naočalama nego što ste ih viđali u prošlosti, vrlo je vjerojatno da ste u pravu

Rekordan je broju mladih ljudi kojima se dijagnosticira kratkovidost – a pretjerano vrijeme na kompuuterskom zaslonu je izgleda pravi krivac.

Kratkovidost, ili miopija, trenutno pogađa 40 posto sjevernoameričkih Amerikanaca, s tim da se broj slučajeva udvostručio u periodu između 1972. i 2004. godine i nastavlja se povećavati po stopama koje se opisuju kao „epidemija“.

U Europi, stopa mijopije među onima u dobi od 25 do 29 godina je porasla za 42,2 posto, što je gotovo dvostruko više od stope dobne skupine od 55 do 59 godina starosti.

Možda je lijepo misliti da kratkovidost nije velika stvar i da se može lako korigirati naočalama, ali visok stupanj mijopije može značajno povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih poremećaja oka.

Na primjer, rizik od glaukoma je sada 40 puta veći, dok su rizici od katarakte i odljepljenje rožnice 21 puta veći.

To je zato što se oko proteže proporcionalno stupnju kratkovidnosti koju osoba ima, uzrokujući stanjenje mrežnice i potencijalno pucanje.

Dok genetika može biti velik čimbenik kod kratkovidnosti, okolina u kojoj dijete živi i igra se, igra još veću ulogu, i zato djeca provode puno vremena ispred ekrana ovih dana što može imati tako velik utjecaj na njihov vid.

Budući da su pametni telefoni uvedeni 2007. godine, problemi s vidom su počeli rasti, uglavnom zbog činjenice da korisnici moraju čitati svoje zaslone na maloj udaljenosti.

Kratke valne duljine plavog svjetla koje emitiraju takvi uređaji posebno su štetne za vid, a dulja uporaba uzrokuje veće probleme.

Povrh toga, mladi ljudi koji su zalijepljeni za svoje zaslone ne provode vrijeme vani, što znači da im nedostaje zaštitni učinak koji svjetlo ima na mijopiju.

Stručnjaci preporučuju da djeca dobiju barem 45 minuta dnevne svjetlosti svaki dan, bilo da se radi o sportu ili jednostavno izloženosti koju dobiju dok hodaju u školu.

Također bi trebali ograničiti vrijeme gledanja ekrana na sat vremena ili manje, uzimajući dvo-minutne pauze svakih pola sata. Oni mlađi od dvije godine uopće ne bi trebali koristiti elektroničke uređaje.

Uređaji štete dječjoj kreativnosti kao i njihovoj viziji

Naravno, postoji i druga vrsta kratkovidosti od koje djeca pate kada je riječ o korištenju elektroničkih uređaja, a to je intelektualna kratkovidost i nedostatak mašte koju takva tehnologija može potaknuti.

Kada djeca koriste tehnologiju, njihovi mozgovi su zauzeti, što znači da troše puno manje vremena za sanjarenje i maštanje. Upravo tijekom tih trenutaka zastoja i dosade naš mozak nastoji biti najkreativniji.

Djeca koja nikada nisu morala smisliti način da bi se zabavila ne mogu doseći svoj puni potencijal. Povrh toga, ona se hrene onime što im tehnološki divovi serviraju – i ne dolaze do vlastitih pitanja o životu.

Studija na 800 korisnika mobilnih telefona pokazala je da jednostavno posjedovanje pametnog telefona u njihovoj blizini može smanjiti kognitivni kapacitet osobe – čak i ako je telefon isključen! Istraživači su to usporedili sa “odljevom mozga”, a tek sada počinjemo shvaćati posljedice.

Iako je očigledno rješenje ovog problema oduzimanje uređaja djeci, taj savjet nije uvijek praktičan.

Međutim, možete uvesti “slobodan dan” za elektroniku jednom tjedno. Također je važno da se vrijeme koje vaša djeca provedu ispred ekrana ustabili.

Na primjer, ako ste odlučili da je pola sata dnevno prihvatljivo, neka koriste cijelih 30 minuta odjednom.

Ne dopustite da vaša djeca izgube vid i svoju kreativnost. Držite njihovo vrijeme na ekranu pod kontrolom, i pobrinite se da dobiju dovoljno vremena na otvorenom i spriječite ometanje njihove kreativnosti koja može rasti jedino ako nisu ipsred ekrana.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Cijene naočala i njihovih okvira u posljednje vrijeme dosegnule su astronomske iznose, a ljudi ih kupuju jer bez njih ne mogu

Prije nekoliko godina počela sam primjećivati da imam problema s vidom. Slova su mi postala sve nekako dalja i mutnija, a pogled na neonske reklame tijekom večernjih sati bio mi je neizdrživ.

Odgađala sam odlazak na pregled jer sam znala da mi trebaju naočale koje si nisam mogla priuštiti. Izbjegavala sam pogled u reklame, i ne brinući o borama, naučila škiljeći vidjeti sve što mi treba. Kad sam se konačno odvažila na taj korak i otišla kupiti naočale u optici u kvartu izašla sam lakša za 2500 kuna.

A imam malu dioptriju. Prijateljica koja ima dioptriju -8 za naočale daje više od pet tisuća kuna, pa mi je tako rekla, kako na prste jedne ruke može nabrojati koliko je naočala kupila tijekom svog života.

Naime, preskupe su da bi ih kupovala kad god joj neki okvir dosadi, a i ona i ja sad znamo da postoji puno jeftinija opcija, koja će sigurno zanimati sve one koji nose naočale. Temom se pozabavio LA Times, koji je na proste faktore rastavio industriju naočala.

Jeftini okviri sa skupocjenim logom

Charles Dahan iz vlastitog iskustva zna kako je ljude lako opljačkati prilikom kupovanja naočala. Nekoć je i sam bio glavni dobavljač okvira za naočale za LensCrafters, prije nego je kompaniju kupila Luxottica. Također izgradio je i strojeve koji su poboljšali proizvodnju leća.

Ovaj 70 godišnjak je dobro i detaljno upoznat sa cijelim postupkom izrade naočala, i zato posebno nije zadovoljan s onim što se sada događa.

“Nema konkurencije u industriji, ne više. Luxottica je sve pokupovala, i sami određuju cijene kako žele”, naglašava.

Cijene naočala i njihovih okvira u posljednje vrijeme dosegnule su astronomske iznose. Ljudi će ih kupovati jer moraju, ipak bez njih ne vide, uzimati na rate. Okvire će koristiti ako treba desetljećima.

U slučaju SAD-a većinom okviri potječu od kompanije Luxottica.Oni su vlasnici i nositelji licence za Armani, Brooks Brothers, Burberry, Chanel, Coach, DKNY, Dolce & Gabbana, Michael Kors, Oakley, Oliver Peoples, Persol, Polo Ralph Lauren, Ray-Ban, Tiffany, Valentino, Vogue i Versace.

Talijanska Luxottica uzela je još veći zalogaj nakon što se spojila sa francuskim Essilorom, vodećim proizvođačem leća i kontaktnih leća, pa se nazivaju EssilorLuxottica.

Dahan je svoju kompaniju Custom Optical utemeljio 1977. godine nakon što je dizajnirao stroj koji je imao mogućnost da leće učini tanjima. Dizajnirao je i plastične i metalne okvire i predložio LensCraftersu 1985. godine da bude njihov opskrbljivač.

“Kupili su moj stroj za leće, i uskoro sam im prodavao nekoliko modela okvira. To je bilo uspješno, pa su nastavili kupovati sve više i više”, naglašava.

Ubrzo ih je počeo opskrbljivati sa 20 posto svojih okvira.

“Nazivali su me svojim kraljevskim draguljem”, objašnjava. Iz tog razdoblja sjeća ga se i E. Dean Butler, osnivač LensCraftersa. “Bio je glavni dobavljač, sa dobrim proizvodima i razumnim cijenama”, rekao je 74-godišnji Butler.

Više nije povezan sa LensCrafters, već surađuje kao konzultant u optičkom poslovanju. I Butler i Dahan slažu se oko onoga što su pomislili i mnogi potrošači – cijene koje plaćamo za naočale nikako ne odgovaraju stvarnim troškovima izrade okvira i leća.

Kineska jeftina proizvodnja

Dok se time bavio tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, Dahan kaže kako je trošak izrade okvira, plastičnih ili metalnih, bio oko 10 do 16 dolara. Izrada leća mogla je koštati oko pet dolara, a uz neke malo skuplje navlake cijena bi se mogla popeti na 15 dolara. LensCrafters tako oko 99 dolara naplaćuje naočale čija izrada stoji zapravo od 20 do 30 dolara.

Cijena prikazana ovdje, kako znaju oni koji nose i kupuju naočale i leće, puno je viša od ovih spomenutih 99 dolara. I bliža je iznosu od nekoliko tisuća kuna, ovisno o dioptriji i dizajnerskim okvirima.

Butler je nedavno posjetio kineske tvornice gdje se proizvode naočale za američko tržište. Napredna tehnologija dovela je do još većeg smanjivanja cijena izrade koja su danas tako puno niža od onih kojih se Dahan sjeća.

“Možete nevjerojatno dobre okvire dobiti za cijenu od 4 do 8 dolara. Za 15 dolara možete dobiti okvire dizajnerske kvalitete, s potpisom npr. Prade”, naglašava Butler.

Leće tako možete dobiti za 1,25 dolara po komadu.

“Znam, to je smiješno i potpuna krađa”, rekao je Butler. Preko interneta do takvih jeftinijih naočala došao je i Višeslav iz Zagreba.

“Sve svoje naočale kupujem na internetu i ne pada mi na pamet plaćati po nekoliko tisuća kuna u bilo kojoj optici u Hrvatskoj. Kod prve kupovine je bio problem što nisam mogao isprobati okvire prije kupovine, ali sada već znam i točne dimenzije okvira koji mi odgovaraju. Za 400 kuna na internetu kupim naočale kakve bi me koštale barem dvije ili čak i tri tisuće kuna u optici. Meni je jedina razlika što ove jeftine nemaju zalijepljeni logo neke luksuzne marke, a funkcionalno su identične”, naglašava.

Potreba za regulacijom

1995. godine Luxottica je za 1,4 milijarde dolara kupila U.S. Shoe Corp, ali ne kako bi se počeli baviti biznisom s cipelama, već preuzeti kontrolu nad stotinu trgovina diljem svijeta. I tada je situacija za Dahana krenula nizbrdo, Luxottica je gurala svoje okvire iznad onih ostalih dobavljača, pa je i njegova prodaja počela rapidno opadati. Svoje je poslovanje ugasio 2001. godine.

“Nije se to dogodilo samo meni, već i nizu drugih kompanija, poput Oakleyja”, naglašava.

Kalifornijski proizvođač sunčanih naočala poslovanje je proširio i na skijaške i ostale naočale. Na inicijalnoj javnoj ponudi dionica prikupili su 230 milijuna dolara. Njihov najveći kupac bio je Sunglass Hut, koji je imao trgovine u trgovačkim centrima diljem zemlje.

Nakon nekoliko mjeseci Oakley je priznao dioničarima da razgovori nisu baš bili uspješni i da Luxottica smanjuje svoje narudžbe. Dionice su odmah izgubile više od trećine svoje vrijednosti. Luxottica je Oakley prisvojila nekoliko godina kasnije, dodala ih Ray Banu, koje su uključili u svoje poslovanje 1999. godine.

“Ako ne napravite ono što oni žele, izbace te. I tako su preuzeli kontrolu nad brendovima”, naglašava.

Industrija online prodaje naočala i leća ima potencijala da bude prava konkurencija onima koji naočale prodaju u standardnim trgovima, no dug je put pred njima prije nego postanu ozbiljna prijetnja kompaniji poput EssilorLuxottica. Mnogi zaziru od takve kupnje jer ne mogu isprobati naočale.

Dok se taj dio ne izmijenio Dahan i Butler naglašavaju kako bi se regulativama moglo spriječiti porast cijena naočala, kao što se to učinilo u slučaju nekih zdravstvenih proizvoda i sl. Na takav način mogao bi se zaustaviti i monopol kojeg ova kompanija ima.

(express.hr)

Da li vaš mobitel oštećuje vaše oči?

Nova istraživanja su potvrdila još jednu zamku suvremene tehnologije: polako vas čini slijepima.

Studija koja je upravo objavljena u znanstvenim izvješćima otkrila je zlokobnu istinu: stalna izloženost plavom svjetlu ljubljenih mobitela i drugih uređaja dovodi do makularne degeneracije povezane sa starošću, jednog od vodećih uzroka sljepoće u svijetu.

Stručnjaci se slažu da plavo svjetlo može biti loše za vaše oči, ali kako se to događa, upravo je otkriveno.

Istraživači sa Sveučilišta Toledo upravo su otkrili kako plavo svjetlo pogađa zdravlje oka.

Dr. Ajith Karunarathne, pomoćni profesor odsjeka za kemiju i biokemiju, komentirao je: “Nije nikakva tajna da plavo svjetlo nanosi našem vidu oštećenje mrežnice oka. Naši pokusi objašnjavaju kako se to događa, i nadamo se da će se stvoriti terapije da se uspori makularna degeneracija, poput nove vrste kapi za oči”.

Prema dr. Karunarathneu, rožnica i leća oka nisu u stanju blokirati ili reflektirati plavo svjetlo. Ova nesposobnost, u kombinaciji s velikim razinama izloženosti, zasigurno je recept za još jednu veliku zdravstvenu katastrofu.

Plava svjetlost i loš vid

Plavo svjetlo se emitira od sunca, kao i od mnogih naših najdražih suvremenih uređaja i naprava – prijenosnih računala, mobitela i tableta, da spomenemo samo nekoliko.

Sve više vremena provedenog ispred zaslona ne dolazi do kao iznenađenje da plavo svjetlo polako, ali sigurno utječe na vid ljudi.

Makularna degeneracija je u porastu, a plavo svjetlo može igrati važnu ulogu u onome što se događa. Trenutno, oko 11 milijuna ljudi u SAD-u ima makularnu degeneraciju – no taj će se broj očekivano​dvostruko povećati do 2050. godine.

Makularna degeneracija uzrokovana je smrću fotoreceptorskih stanica u oku, no kako plavo svjetlo utječe na taj proces, bilo je nepoznato – sve dok dr. Karunarathne i njegov tim nisu otkrili.

Znanstvenici su otkrili da “izloženost plavoj svjetlosti uzrokuje kod mrežnice reakcije koje stvaraju otrovne kemijske molekule u fotoreceptorskim stanicama.”

Retinal je molekula kod fotoreceptora koja prima svjetlost i šalje signale u mozak.

“Trebate stalnu opskrbu molekulama retinala ako želite imati zdravi vid. Fotoreceptori su beskorisni bez retinala, koji se proizvodi u oku” – kaže dr. Karunarathne.

Kasun Ratnayake, iz Karunarathneovog laboratorija, objašnjava da kada se plavo svjetlo i retina susreću, te dolazi do toksične reakcije. “Ako obasjate plavim svjetlom mrežnicu, ono ubija fotoreceptorske stanice dok se signalna molekula na membrani otapa” – kaže Ranayake.

“Fotoreceptorske stanice se ne regeneriraju u oku. Kad su mrtve, one su zauvijek mrtve” – dodao je.

Tim je otkrio da toksičnost plave svjetlosti može ubiti gotovo bilo koju stanicu u tijelu. No postoji nada – vitamin E zapravo može pomoći u zaštiti očiju od loših učinaka plavog svjetla.

Kao što znanstvenici objašnjavaju, otkrili su nešto pozitivno: Alfa tokoferol, oblik vitamina E, prirodni je antioksidans u tijelu i zapravo sprječava umirenje fotoreceptorskih stanica – čak i kada su izložene plavom svjetlu.

NoviSvjetskiPoredak.com

Ljudi više ne napuštaju dom bez pametnih telefona, a mnogi od nas koriste računala na poslu tako da je napor očiju vezan za digitalne uređaje postao glavni problem vezan za posao

Oslanjanjamo se na naš vizualni sustav kako bi pomogli percipirati svijet oko nas kroz vizualne znakove koji se zatim šalju u mozak za obradu.

Ti znakovi uključuju boju, oblike, veličinu, udaljenost, dubinu, kretanje i temperaturu. Oči dnevno obrađuju tone informacija, a ove informacije uglavnom dolaze sa digitalnih zaslona kod kuće ili na poslu.

Ljudi više ne napuštaju dom bez pametnih telefona, a mnogi od nas koriste računala na poslu tako da je napor očiju vezan za digitalne uređaje postao glavni problem vezan za posao. Kada vaš vid postane progresivno zamagljen, može utjecati na većinu vaših aktivnosti.

Ako cijeli dan gledate u zaslon, možete razviti bolesti povezane s vidom, kao što su umor očiju, suhe oči, oštećene oči i dvostruka slika.

Dugi periodi izloženosti zaslonu ne utječu samo na vid, već i na druge dijelove vašeg tijela. Na primjer, glavobolje mogu biti uzrokovane mutnim vidom.

Zaštitite oči od naprezanja sa sljedećim savjetima:

Prakticirajte dobre navike vezane za telefone i računala – Danas nećete naći nikoga tko ne gleda u neku vrstu zaslona, bilo da je riječ o prijenosnom računalu, tabletu ili pametnom telefonu.

Znatna količina vremena provedenog ispred ekrana izlažu vaše oči umjetnom plavom svjetlu koji je glavni razlog zamagljenog ili oštećenog vida.

Važno je često prekinuti gledanje u ekran trepćući što češće i gledati u daljinu dvije do tri minute na svakih 15 do 20 minuta provedenih ispred zaslona. Osim toga, možete podesiti svjetlinu, veličinu teksta i temperaturu boje vašeg telefona ili prijenosnog računala kako bi slika postala manje intenzivna i preintenzivna za oči. Također možete nadograditi zaslon na jasnu razlučivost kako biste izbjegli naprezanje očiju.

Prilagodite životne navike – Učinite to svakodnevno svojim očima, i na kraju će to utjecati na njihove performanse. Kada ste vani, vaše oči mogu biti izložene štetnim zračenjima sunčeve svjetlosti.

Zaštitite oči nosivši sunčane naočale, ili možete odabrati naočale sa lećama protiv zasljepljivanja. Kada se nalazite u zatvorenom prostoru, budite sigurni da imate odgovarajuću rasvjetu za čitanje ili pisanje.

Jedite hranu koja je dobra za oči – Karotenoidi kao što su zeaksantin, lutein i astaksantin su spojevi koji promiču zdravlje očiju i vida. Mogu se mogu naći u zelenom lisnatom povrću kao što je špinat, kelj i brokula, kao i u crvenom, žutom ili narančastom povrću poput mrkve, paprike, rajčice i kukuruza. Astaksantin je prirodni crveni pigment koji se može naći čak i u nekim plodovima mora kao što su losos i škampi.

Odite na sveobuhvatan pregled očiju – baš kao što morate rutinski posjetiti svog stomatologa kako bi zubi bili zdravi, važno je provoditi rutinski pregled oka, osobito ako imate posao koji zahtijeva da gledate u zaslon računala satima, da bi utvrdili da li su vaše oči još uvijek optimalnog zdravlja.

Također možete pitati svog liječnika o tome kako dalje možete voditi brigu o svojim očima.

Jeste li znali da je i pušenje loše za oči? Pušenjem cigarete proizvodi se cijanid koji može oštetiti oči.

Oči su naši prozori u svijet.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Većina roditelja inzistira na tome da njihova djeca nose sunčane naočale po danu na plaži, a vrlo malo daju značaja i razmišljanja o mogućem oštećenju vida pomoću elektroničkih uređaja

Zapravo, neki stručnjaci kažu da upotreba mobitela, TV-a i tableta nije mnogo drugačija od gledanja u sunce kad je u pitanju šteta koju može prouzročiti vašim očima.

Plava svjetlost koja se emitira sa zaslona ovih uređaja može biti upravo u području koje može uzrokovati najveću štetu: oko 430 do 440 nanometara.

Ona ima kratku valnu duljinu, ali njezina visoka energija prodire kroz leće oka i rožnice do mrežnice u stražnjem dijelu očiju. To može uzrokovati makularnu degeneraciju i na kraju sljepoću.

Liječnici upozoravaju da “milenijalci”, koji tijekom cijelog dana provode mnogo sati pregledavajući zaslone svojim mobilnih uređaja, riskiraju da će ostati slijepi kada budu imali 50 godina.

Mnogi ljudi doživljavaju česte glavobolje kao rezultat digitalnog naprezanja oka, a nije neobično da njihov vid postane nejasan neko vrijeme. Prema oftamologu dr. Alanu Mendelsohnu, gledanje zaslona dulje od pola sata dnevno je rizično.

Dr. Mendelsohn je priopćio o jednostavnom načinu smanjenja rizika: udaljite se od zaslona. Kaže da je ste samo izloženi jednoj četvrtini štetne izloženosti kada držite uređaj pola metra od vas, u usporedbi kada držite uređaj samo 25 centimetara od vaših očiju.

Međutim, kaže da djeca trebaju gledati prema zaslonu na udaljenosti od najmanje tri metra kako bi izbjegli oštećenje njihovog vida.

Američka optometrijska udruga izvještava da 80 posto djece doživljava umor, svrbež ili upaljene oči nakon dugotrajnog korištenja elektroničkih uređaja. To je zato što ljudi rjeđe trepću kada zure u elektroničke zaslone. Treptanje podmazuje oči i smanjuje naprezanje očiju.

Kako možete zaštititi svoje oči od štetnog svjetla?

Stručnjaci preporučuju da korisnici koriste aplikacije koje filtriraju plavo svjetlo. U stvari, neki uređaji imaju ovu značajku tvornički ugrađenu, a korisnici ju trebaju samo aktivirati da bi iskoristili sve njezine prednosti.

Aplikacija Night Shift na Apple uređajima, primjerice, omogućuje vam da se plavo svjetlo automatski filtrirate noću, kada je štetnije i može ometati spavanje, ili ju možete ostaviti cijeli dan upaljenu.

Još jedna dobra opcija jest da nosite naočale koje filtriraju loše dijelove plavog spektra svjetla, a propuštajući neštetni dio spektra. Takve naočale su vrlo pristupačne i nije teško pronaći par za produžene periode koje provedemo ispred zaslona.

Ljudske oči također pate od manjka vremena na otvorenom, a djeca su posebno teško pogođena. Doista, studija Sveučilišta Ulster pokazala je da je stopa kratkovidnosti među mladim ljudima udvostručena tijekom proteklih 50 godina, pri čemu je gotovo četvrtina britanskih tinejdžera kratkovidna.

U istočnoazijskim zemljama ta je brojka 90%. Kineska studija otkrila je da je samo dodatnih 40 minuta provednih vani dovoljno da se smanji kratkovidnost.

Djeca u dobi od 8 do 11 godina potroše 4,5 sati dnevno ispred zaslona – 6,5 sati kod tinejdžera – i izgleda da je ta generacija na putu do nekih ozbiljnih oštećenja vida.

Kada ova dobna skupina dosegne 50 godina starosti, mogla bi doživjeti neočekivani val sljepoće ako se ne poduzmu mjere predostrožnosti – a roditelji trebaju obavezno zaštititi vid i oči svoje djece.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako ste ikad bili budni u cik zore ili još uvijek vani kada je sumrak, možda ste primijetili da je vaš vid oštriji nego inače

Njemački studija kaže to je zato što vaš mozak mijenja način na koji on interpretira vizualne signale vremena izlaska i zalaska sunca, u skladu sa člankom u časopisu New Scientist.

Autor studije Christian Kell objasnio je da naš mozak uvijek radi u pozadini. Ali kada dođu zora ili sumrak, ova kontinuirana pozadinska aktivnost seli se u vizualni korteks, dio mozga koji interpretira vizualne informacije.

Zahvaljujući ovom smanjenju šuma u omjeru signala i pozadine, ljudski vizualni korteks može se usredotočiti na percepciju loše osvijetljene okoline i objekata. Zato bismo mogli vidjeti bolje unatoč niskoj razini svjetlosti u to vrijeme.

“Vaš mozak postaje odjetljiviji. Dolazi slab signal koji koji će imati veći omjer signala i šuma” – objasnio je Kell, neuroznanstvenik na Sveučilištu Goethe.

On i njegovi kolege su to odredili eksperimentom sa 14 muškaraca. Zamolili su sudionike da gledaju blago blistavo narančasti križ na crnoj pozadini u različitom dobu dana. Oni su izvijestili da su sudionici najviše uspjeli u svom zadatku u 8.00 i 20.00 sati.

Drevni ljudi su trebali poboljšati svoj vid tijekom zore i sumraka kako bi izbjegli grabežljivce

Istraživački tim sveučilišta Goethe skenirao je mozgove sudionika šest puta od 8.00 do 23.00 sata. Otkrili su da mozak isključuje pozadinsku aktivnost u vizualnom korteksu tijekom dana u vremenskom razdoblju u 8.00 i 20.00 sati

Kell je rekao da ovaj mehanizam koji mijenja percepciju olakšava vožnju automobila tijekom zore i sumraka. Ali su ga naši preci razvili kako bi uočili potencijalne grabežljivce, kao što su lavovi, koji su lovili tijekom ovih sati smanjenog svjetla.

“Sigurno bi nas čuvao u kritičnim vremenima kada su se pojavili noćni grabežljivci. Mozak također potiskuje aktivnost prema sluhovnoj regiji mozga, što bi moglo objasniti zašto je i sluh bolji u ovim vremenima” – rekao je Kell.

Sudionici su sigurno bili bolji u vizualnom testu u onim vremenima kada je pozadinska aktivnost u mozgu pala. Od njih je zatraženo da pritisnu gumb kada uoče slabo vidljivi narančasti križ. Prosječno su pogađali 32 od 33 puta tijekom u vremenima od 8.00 i 20.00 sati

U ostalim vremenima, sudionici su uspjeli doći do pogotka 30 puta od 33. Njihov se vid pokazao najslabijim u 14.00 sati, tj. u vrijeme kada postoji obilje prirodnog svjetla.

Ljudski mozak poboljšava vid u doba dana s malo prirodnog svjetla

Kell je rekao da je cirkadijanski ritam – 24-satni ciklus koji služi kao unutarnji sat našeg tijela – vrlo dobro dokumentiran i istražen.

Međutim, prethodna istraživanja još nisu utvrdila koji biološki mehanizam poboljšava vid u doba dana kada ima vrlo malo svjetla.

Istraživači su objavili svoje nalaze u časopisu Nature Communications. Njihov rad opisuje ljude kao dnevno aktivnu vrstu koja se uglavnom oslanja na osjećaj vida kada se orijentiraju.

Unatoč tomu, ljudi su skloni ostati aktivni u jutarnjim i večernjim satima tijekom sumraka, u vremenima kada su prirodni izvori svjetlosti najslabiji. To se odnosi na ljude koji imaju nepouzdani pristup umjetnom svjetlu, poput vatre ili električnog svjetla u današnje doba.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Vid je moguće ispraviti, samo to možemo jedino vježbanjem, no puno ljudi ne mari za vježbe mišića očiju, u današnje vrijeme. Mišići u tijelu slabe ako se ne koriste redovito. Zato je potrebno raditi vježbe za sve mišiće u tijelu

Ovo se može vidjeti na jednostavnom primjeru – prijelom kosti na nozi zahtjeva korištenje kolica tijekom određenog razdoblja kako bi kost zarasla. Međutim, tada mišići nogu nisu aktivni, čime postaju slabiji.

Ista stvar se događa s očnim mišićima koji okružuju leće, piše healthyfoodteam.com

Ako nosite naočale, a ne radite redovite vježbe za oči, vaš vid će se postupno pogoršavati. To znači da vašim očnim mišićima treba onoliko vježbe koliko i svakom drugom mišiću.

Japan prednjači u lošem vidu

Kratkovidnost, na primjer, nastaje kod dugotrajnog gledanja na blizinu. 1900. godine svega je 6% populacije bilo kratkovidno, a danas prosječno 60% ljudi ima problema s nekom vrstom miopije (kratkovidnosti).

U Japanu taj postotak za djecu srednjoškolske dobi je nevjerojatnih 90%.

Dakle, kratkovidnost je u velikom postotku stečena nepravilnom upotrebom očiju. Kod kratkovidnosti mišići se oka naviknu na jedan položaju kome predugo i prečesto ostaju i na taj način drže oko u obliku u kojem može vidjeti u blizinu, ali ne i na daljinu.

Smjernice će vam pomoći da poboljšate svoj vid:

1. Zatvorite oči na nekoliko minuta svaka 2-3 sata i dok žmurite ne stišćite oči previše.

2. Radite gimnastiku oka koja obuhvaća 16 vježbi (očima pratite linije, vidi sliku).

3. Ne koristite svoje naočale.

4. Pritisnite očne jabučice lagano koristeći kažiprst i srednji prst istovremeno, i to tako da ne osjećate nikakvu bol. Zatim pritisnite očne jabučice samo kažiprstom, dva puta.

5. Uvijek gledajte u daljinu kada ste vani.

6. Pijte sok od mrkve s nekoliko kapi maslinovog ulja.

7. Koristite mlaku vode kad perete oči.

8. Izbjegavajte sjedenje ispred računala najmanje 2 sata prije spavanja.

9. Vježbajte indijsku tehniku ​​Trataka (praksa promatranja u vanjski objekt) u cilju poboljšanja vida. Ova metoda meditacije koja podrazumijeva koncentriranje na jednu točku, kao što je mali objekt, crna točka ili plamen svijeće, jača oko.

10.Radite svakodnevnu masažu prema prvoj slici gore.

Kada prvi put počnete s ovom aktivnošću, trebalo bi da se fokusirate na sliku ili na neki predmet neko vrijeme, obraćajući pažnju na svaku misao i osjećanje koje se tada javlja, tako da um postane u potpunosti zaokupljen objektom posmartanja. Poanta ove vježbe je da izdržite što više možete, prije nego što vam pogled padne na drugi predmet.

Što kvari vid?

Više manje svaki 2. građanin visokorazvijene zemlje u kojoj trenutno živite ima problema sa vidom. Bilo manjih ili većih. Sigurno ste se zapitali, oni koji nose naočale, zašto se vid kvari i zašto se on ne može povratiti nazad.

Oftomolozi već desetljećima šire ideologiju da se vid ne može ispraviti, jer njihova industrija optičarskih pomagala leži na milijardama eura/dolara vrijednoj demagogiji. Pogledajmo samo u prirodi. Ukoliko neka životinja izgubi vid i postane kratkovidna, njezin opstanak se dovodi u pitanje, i time je ona izložena smrti. Da je ipak evolucija nas odlučila istrijebiti jer smo svi kratkovidni?

Vid kvari tehnologija i način života. Ljudi ne bi smjeli čitati i gledati na blizu, bliže od 50 cm. Ukoliko čitaju nešto na udaljenosti manjoj od 50 cm, njohov vid se pogoršava. Kompjutorska rasvjeta, neonska rasvjeta također kvari vid, i dolazi do pojave astigmatizma, koji se popularno naziva “cilindar”.

Da li je loš vid ireverzibilan? Odgovor je da nije! Vid se može ispraviti, no dužim nošenjem naočala kroz dugi niz godina zahtijeva više truda i viježbe kroz duže vremensko razdoblje. Netko popravi vid za mjesec dana, a netko za nekoliko godina. Ukoliko je to vaš san, zdrav i čisti vid, pogledajte tablice dolje. (tablice su prenesene iz knjige “Pogled bez naočala”, Viktor Medvedev, www.pogledbeznaocala.com)

Ove tri tablice su srž vježbi za popravljanje vida koje je razvio Viktor Medvedev.

Prenosimo vam neka svjedočanstva

“Postovani Viktore! Hvala vam na odgovoru , i evo mogu ovdje ispricati moju pricu i moje svjedocanstvo mozete objaviti : Imam 43 god. i nosio sam naocale od osmog razreda osnovne skole, i to sam koliko se sjecam kroz sve ove godine imao dioptriju od – 2,5 pa do +2, (neznam ako je to bilo tocno), ali znam da sam stalno i cijeli zivot nosio naocale, zadnje mjerenje prije nego sto sam poceo sa ovim programom bilo je +1,75 na lijevom i +2 na desnom oku.Kad sam poceo sa programom prije 5 mjeseci , odmah sam bacio naocale i pokusao bez njih i u pocetku je bilo malo tesko i neobicno ali sam uspio ,redovno sam vjezbao svaki dan prema programu , (cak kad sam bio i u Londonu na putovanju 5 dana nasao sam vremena za vjezbanje, a i na skijanju prosli mjesec takodjer,) zena mi se cesto puta cudila , kako mogu to raditi svaki dan , odakle mi volja, ali vjerujte mi pa to nije nista, pola sata ili malo vise dnevno , nije nista kad znate da ce rezultati doci.Uporno sam vjezbao i osjecao s vremenom da mi naocale ne trebaju i da vidim sve bolje, testirao sam se posle 5 mjeseci na vasem optotipu i vidio sam sva slova savrseno na lijevom oku , a na desnom osjecam jos mi samo malo fali do savrsenstva, ,osjetio sam isto vec i posle mjesec dva veliko poboljsanje ali se tada nisam testirao.Sve ovo je super i jako sam zahvalan na ovom programu i ljudima koji su sve ovo omogucili , osjecam se sjajno HVALA”
— D.R., Švedska

“Hvala, hvala, hvala, ja jednostavno nemam dovoljno riječi da vam se zahvalim. To može razumjeti samo onaj tko je trebao sve veću i veću dioptriju a sada treba sve manju i manju…..”
— M.K., Dubrovnik

Jedan od urednika portala uredno svakodnevno vježba već godinu i pol dana vid koji se počeo kvariti prije par godina, zbog učestalog sjedenja pred kompjutorom. Napradak je spor ali motivirajuć. Najvažnije da je rast dioptrije STAO! Svakim danom sve bolje i bolje vidi. Isplati se, KRENITE VEĆ DANAS!
 
(preveo:mag.A.B./uredio:NSP)

Nova bionička leća koja je u fazi izrade će omogućit ljudima tri puta bolji vid u bilo kojoj starosnoj dobi

Leću nazvanu Ocumetics Bionic Lens, razvio je dr Garth Webb, oftalmolog iz Britanske Kolumbije, Kanada, koji je tražio način poboljšati vid neovisno od zdravlja ili starosti osobe, prenosi collective-evolution.com

Uz ova nevjerojatna leće, ljudi će imati savršen vid bez potrebe da nose naočale ili kontaktne leće, koji će postati povijest.

Još je bolje to što ljudi koji kirurški ugrade ova leće neće nikada dobiti kataraktu jer leća u potpunosti mijenja prirodno oko, koje neizbježno propada vremenom.

Webb kaže da je najbolje ugraditi ova leće poslije 25. godine, pošto je tada oko potpuno razvijeno.

“U pitanju je poboljšanje vida kakvo svijet nikada ranije nije vidio”, kaže on. “Ukoliko jedva možete vidjeti sat na 3 metra, s Bionic lećama ćete ga moći vidjeti i na 9 metara”.

Ručno napravljeno leća se savija na polovici i stavlja u špricu sa fiziološkom otopinom kojom se zatim postavlja u oko, gdje se otvara u roku od 10 sekundi.

Operacije je brza i bezbolna

Webb kaže da će operacija trajati najviše 8 minuta i da će momentalno poboljšati vid osobe.

Na ovom projektu se radi posljednjih 8 godina, rekao je Webb, a koštao je ukupno 3 milijuna dolara. Njegov podvig se temelji na “opsesiji” koju ima otkad je morao nositi naočale u 2. razredu i kasnije kontaktne leće.

“Moji heroji su bili kauboji pošto kauboji ne nose naočale”, rekao je Webb.

Webbovi napori su konačno priznati kada je predstavio leća vrhunskim oftalmolozima u San Diegu na summitu Američkog društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju. Kirurzi diljem svijeta su zaintrigirani ovim “domišljatim” dizajnom, navodi Webb.

“Mislim da će ovo otkriće da nas približi cilju savršenog vida”, rekao je dr Vincent DeLuise, oftalmolog koji predaje kao profesor na Yale sveučilištu i medicinskom fakultetu Vejl Cornell u New Yorku.

Testovi

U tijeku su klinički testovi na životinjama, a bionička leće bi mogla postati dostupna u Kanadi i ostalim dijelovima svijeta za dvije godine, ovisno od regulatornih procesa u različitim državama, kaže Webb.

Webb se nada da će ova leće izbaciti potrebu za laserskim operacijama oka, koje još uvijek nisu dovoljno učinkovite.

“Savršen vid bi trebao biti ljudsko pravo”, kaže on.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)