Jasno je da država neće učiniti ništa da bi prevenirala buduće poplave. Bit će ovo aktualno idućih nekoliko dana, a tada će pasti u zaborav prazne državne blagajne. Ako očekujete da će vam vlada pomoći, varate se.

Posjetili smo jednu od žrtava kako bi cjelokupnoj javnosti dala koristan savjet – što da radi običan čovjek kada se voda povuče iz potopljenih područja, kada političari zaborave na katastrofom pogođeni narod?

Osjećam se jadno i žalosno. Kad gledam, čitam, pratim, naviru mi suze. Žao mi je ljudi, žao mi je svakoga jer sam to proživjela. Suosjećam s njima, nije im lako. A tek što ih čeka kad voda prođe. Onda je tek muka, onda ih čeka teška situacija. Daj Bože da im se to nikad više ne dogodi – priča nam Biljana. Naša sugovornica apostrofira nekoliko stvari koje bi Slavonci trebali znati kada se voda povuče. Naravno, uvažavajući regionalne specifičnosti.

Ostajete sami

Nitko ih neće ni posjetiti, kao što nije ni nas – kaže Biljana. Svi znamo kako politika funkcionira i za očekivati je da će potopljena Slavonija, nakon što se voda povuče, biti zaboravljena. Zato će, kao i sada, najveći teret pomoći morati snositi sami stradalnici i humani građani koji će biti spremni pomoći.

Financijska samoovisnost

Nevjerojatno, ali istinito – Biljanu smo zatekli kako još uvijek čisti kuću od poplave koja se dogodila u veljači. Njenoj obitelji nitko nije financijski pomogao u obnovi kuće. Pokazuje nam oštećene zidove, mjesto na kojem skida drvenariju sa zidova jer je istrulila. Vrata od dnevne sobe ne mogu se zatvoriti, iako su od kvalitetne hrastovine.

Vlaga se uvukla svugdje, njen smrad je sveprisurtan, voda na mjestima još uvijek probija. Biljana nam kaže kako i Slavonci moraju biti spremni svu ušteđevinu uložiti u obnovu kuće jer, ako će čekati da im netko drugi pomogne, od toga neće biti ništa. Stanovnici Čičke Poljane dizali su pločice, mijenjali knauf, bacali laminat, namještaj, elektroničke naprave.

Zdravstvena ispravnost vode

Biljana objašnjava kako do danas nitko nije provjerio je li voda u Čičkoj Poljani zdravstveno ispravna. Kako priča, ona je ne pije, ali nije joj jasno zašto nitko nakon poplava to nije ispitao.

Štakori, komarci i ostala gamad

Iako zvuči kao mala napast, komarci nam mogu zagorčati život. –Jučer nismo mogli večerati koliko ih je bilo – kaže Biljana. Pokazuje nam kako izgledaju kanali ispred njene kuće – kao malene bare. U kombinaciji sa toplom zimom i vrućinama koje slijede, lako je moguće je da i će stanovnici potopljenih slavonskih područja ovo ljeto zbog komaraca izludjeti. Uz komarce, opasnost je i druga gamad, poput štakora, no u Čičkoj Poljani za to se pobrinula velikogorička komunalna služba.

Veliki računi za struju

Biljana strahuje od sljedećeg obračuna struje. Nakon što se voda povukla, u prizemlju njene kuće dva su tjedna radila dva isušivača. Sumnja da će se itko u HEP-u kod idućeg obračuna sjećati da su ljudi bili prisiljeni trošiti veće količine struje jer su se oporavljali od poplave. Epidemija velikih računa za struju stoga bi mogla zahvatiti i Slavonce. Barem one kojima instalacije nisu u potpunosti uništene.

Prijevoz

Nakon što je tijekom poplava proveo osam dana u kući, jer nije mogao stići do posla, Biljanin suprug imao je isti problem i nakon što se voda povukla jer im je voda uništila automobil i kombi. Po njega je, stoga, svako jutro neko vrijeme dolazio – bager. U sličnim problemima bi se mogli naći i ljudi s potopljenih područja, koji o automobilu ovise. Nadajmo se kako će oni koji su zaposleni naići na razumijevanje poslodavaca dok svoje probleme ne riješe. Nažalost, javnog prijevoza nema svugdje.

Psihofizičko zdravlje

Poplave su trauma koju nikako ne treba podcijeniti. Uostalom, dvoje je ljudi i poginulo. No, najgora stvar za zdravlje ljudi nije proživljena trauma nego pitanje – što ako se ovo ponovi? Jasno je da država neće učiniti ništa da bi prevenirala buduće poplave. Bit će ovo aktualno idućih nekoliko dana, a tada će pasti u zaborav prazne državne blagajne. To najbolje znaju stanovnici Čičke Poljane, koji ne broje godišnja doba nego poplave. A u razdoblju između žive iščekujući ih. Kako onda ne oboljeti kada je, sve što vidiš u budućnosti, samo – voda?

PET SAVJETA ZA ŽIVOT NAKON POPLAVE Najveća opasnost je…

PITKA VODA Najveća opasnost tijekom i nakon poplava dolazi od konzumiranja onečišćene vode koje dovodi do crijevnih i kožnih zaraznih te parazitarnih bolesti. Ni u kojem slučaju ne smije se koristiti bunarska voda, a treba pomno pratiti informacije o kvaliteti vodovodne vode. Preporučuje se prokuhavanje vode – ne samo za piće, već i za pranje suđa, zuba, ruku i lica. Ako je voda zamućena, ne smije se konzumirati ni prokuhana. Za djecu, trudnice, kronične bolesnike i starije najbolje bi bilo da konzumiraju samo flaširanu vodu.

ZAŠTITA OZLJEDA Iznimno je važno paziti da rane i otvorene ozljede ne dođu u dodir s onečišćenom vodom. Treba ih dezinficirati i pokriti zavojem.

ELEKTRIČNI VODOVI I PLINSKI UREĐAJI Nakon povlačenja vode treba dobro provjeriti električne i plinske vodove te prijaviti svaki, i najmanji kvar prije upotrebe takvih uređaja. Poplavljene podove i zidove treba dezinficirati i oprati vrućom vodom.

LEŠINE ŽIVOTINJA Nakon povlačenja vode po okolišu će ostati najraznovrsniji otpad, koji treba očistiti uz pomoć stručnih službi. Lešine uginulih životinja treba prijaviti posebnim komunalnim i veterinarskim službama koje će ih ukloniti na siguran način.

KOMARCI Uz stajaće vode stvaraju se ogromne količine larvi komaraca, kojima treba desetak dana da se razviju. Stručne službe već sada trebaju donijeti planove za suzbijanje ličinki i larvicidne tretmane. Nakon što se pojave komarci, koristit će se klasične metode zaprašivanja i zamagljivanja.

Kuće će se sušiti i do osam mjeseci

U Slavoniji je trenutačno najveća potražnja za velikim, industrijskim pokretnim ventilatorima koji će ubrzati proces isušivanja stanova i spriječiti namnožavanje gljivica i drugih mikrorganizama štetnih za zdravlje. Također, građevinari preporučuju da se posebnim uređajima izmjeri količina vlage u zidovima i tek onda pristupi isušivanju i sanaciji. Osim ventilatora, postoje i posebni odvlaživači prostora za koje proizvođači navode da automatski sprječavaju proces stvaranja plijesni, ustajalog mirisa, hrđe i kondenzata.

Stanovi se ne smiju grijati

Građevinari upozoravaju građane da potopljene stanove ne zagrijavaju prije nego se dezifinciraju zidovi jer grijanje ubrzava razvoj štetnih mikroorganizama. Upozorava se i da se razni organizmi u zidovima i na njima, kao i ispod parketa razmnožavaju velikom brzinom, a kod ljudi uzrokuju infekcije, astmu, alergijske reakcije.

Upozoravaju i da se u stanovima i kućama ne smije živjeti prije nego se dezifinciraju i osuše, a to može trajati od nekoliko tjedana pa do čak osam mjeseci. Naime, postupak isušivanja profesionalnom opremom traje tri do četiri tjedna, a provjetravanje kuće osušit će zidove tek za 3 do 8 mjeseci, sve ovisno o godišnjem dobu.

Najprije treba ukloniti tepihe, madrace i sve prostirke. Najbolje ih je baciti jer se u natopljenim tepisima i drugim tekstilnim materijalima razvijaju i najopasniji mikroorganizmi. Odjeću treba odmah oprati i dobro osušiti. Nakon pranja i sušenja treba je odložiti što dalje od poplavljenog prostora. Komadi namještaja od punog drva-masiva mogu se spasiti. Namještaj odvojiti od mokrog poda aluminijskom folijom, plastična folija ne dopušta isparavanje vlage.

Nečistoće treba oprati sredstvima za čišćenje drva ili parketa i dobro osušiti krpom ili papirnim ubrusima. Izbjegavati sredstva na bazi klora jer se tako uništava površina drva. Namještaj od iverice uglavnom je uništen nakon poplave i mora ga se baciti što prije jer se natopljena iverica ne može popraviti ili je popravak skup i ne isplati se.

Također, krevete i tapacirani namještaj najbolje je baciti. Gotovo ih je nemoguće potpuno očistiti i dezinficirati, a poplavljeni tapecirani namještaj mogući je izvor bolesti. Jastuke i prekrivače također treba baciti – upozorili su građevinari i liječnici stanovnike potopljenih mjesta, a njihove savjete i te kako mogu koristiti i Slavonci.

Čišćenje pod maskama

Stručnjaci ističu da prilikom čišćenja treba koristiti zaštitne rukavice, obuću i maske.

Parni čistači su odlični za čišćenje i dezinfekciju nakon poplava, profesionalni se teško nabavljaju pa će i manji kućni poslužiti uz više truda i vremena. Ako se nema parni čistač, zidove i podove čistiti četkom i otopinom za dezinfekciju. Treba oprezno koristiti kućna sredstva na bazi klora! Profesionalna sredstva za dezinfekciju treba potražiti u ljekarni. Zidovi i podovi se nakon čišćenja četkom i vodom mogu poprskati sredstvom za dezinfekciju.

Zidovi se ne smiju gletati i bojiti prije potpunog isušivanja. Razne glet mase i boje zatvaraju pore pa se zidovi sporije suše. Dobro je rješenje da se već za vrijeme čišćenja ostruže što više boje sa zida! Sve što bubri i odvaja se treba što prije ukloniti jer time se ubrzava sušenje.

Za vrijeme sušenja pojavljivat će se kristali minerala na površini. Ove kristale skidajte struganjem i odlažite što dalje od kuće. Na mjestima gdje su oštećenja žbuke dublja, najbolje je ukloniti svu žbuku do zida, pričekati isušivanje i sanirati posebnim materijalima za sanaciju vlažnih zidova. Zidove treba obojiti tek kada su potpuno suhi!

Laminate bacite! Laminate odmah treba ukloniti. Ako je poplava trajala nekoliko sati, parketi će početi bubriti pa je bolje što prije ih ukloniti da se omogući čišćenje i sušenje podne glazure. Podignute i valovite parkete nemoguće je ispraviti, takvi parketi vade se i bacaju.

Knjige i dokumente stavite u zamrzivač! Vrijedne knjige i dokumenta treba zamrznuti u zamrzivaču. Smrzavanjem dehidriramo – isušujemo vlagu iz papira, listovi se lakše odvajaju i zaustavlja se propadanje štampe na papiru! Knjige i dokumente treba ostaviti u zamrzivaču nekoliko dana do nekoliko tjedana. Smrzavanjem isto tako sprječavamo pojavu plijesni i gljivica u celuloznim materijalima.

U NEW ORLEANSU: Nakon uragana Katrina trostruko više srčanih udara

Iako su srčani udari češći u prijepodnevnim satima i radnim danom, a najčešće ponedjeljkom na početku radnog tjedna, razorni uragan Katrina promijenio je taj obrazac u New Orleansu, gradu koji je 2005. najviše stradao u njezinu naletu, pokazalo je američko istraživanje po kojem se od 2005. broj srčanih udara u tom gradu utrostručio

‘Činjenica da se radi o takvoj promjeni obrasca doista je iznenađujuća’, kazao je voditelj istraživanja Matthew Peters sa sveučilišta Tulane u New Orleansu.

Znanstvenici smatraju da se broj srčanih udara uvišestručio zbog toga što se broj pušača povećao. Utvrdili su da su nakon Katrine infarkti učestali radnim danom navečer i preko vikenda, prema podacima objavljenima u časopisu American Journal of Cardiology.

Prije uragana 23 posto svih srčanih udara zbivao se ponedjeljkom što je u skladu s nacionalnim prosjekom no nakon Katrine broj infarkta ponedjeljkom pao je na deset posto što je manje nego bilo koji drugi dan u tjednu.

Srčane udare ponedjeljkom i u prijepodnevnim satima znanstvenici pripisuju radnom stresu.

Kao moguće objašnjenje promjene obrasca srčanih udara u New Orleansu znanstvenici su ponudili tezu da su se nakon razaranja grada izvori stresa promijenili, primjerice, ljudi koji su ostali bez posla više nisu bili izloženi pojačanom stresu na početku radnog tjedna. Za one koji su još imali posao odlazak na radno mjesto postao je dobrodošli predah od posljedica uragana na dom.

Katrina je bez domova ukupno ostavila oko 1,3 milijuna Amerikanaca.
 

 
 
tportal,dnevno,slobodnadalmacija, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17629"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]