Bogoslužje je posvetio žrtvama trgovine ljudima i patnjama većinom ilegalnih migranata koji dolaze u EU

Papa Franjo predvodio je na Veliki petak bogoslužje posvećeno žrtvama trgovine ljudima i patnjama migranata, osudivši čelnike “kamenog srca” koji iskorištavaju njihova stradanja za političke dobitke.

Franjo je, označavajući svoj sedmi Uskrs kao čelnik rimokatolika predvodio Križni put u rimskom Koloseumu, mjestu mučeništva ranih kršćana u Rimskom carstvu, u kojem je sudjelovalo tisuće ljudi sa svijećama u rukama.

Meditacije čitane tijekom ’14 postaja Križnog puta’ koje obilježavaju posljednje sate Isusova života napisala je sestra Eugenia Bonetti, 80-godišnja talijanska redovnica koja je dobila više priznanja za svoj rad sa ženama i djecom žrtvama trgovine ljudima.

Na kraju procesije Franjo je pročitao molitvu u kojoj je govorio o siromašnima, gladnima, starima, zlostavljanoj djeci i okolišu. U njoj govorio o “križu migranata koji nailaze na zatvorena vrata zbog straha i srca koja su okamenjena političkim računima”.

ZAUZIMANJE ZA MIGRANTE KLJUČNI DIO PONTIFIKATA

Franjo je zauzimanje za migrante učinio ključnim dijelom svoga pontifikata i sukobljavao se zbog imigracije s političarima poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija koji predvodi protuimigrantsku Ligu i zatvorio je talijanske luke za brodove nevladinih organizacija koji po Sredozemlju kupe ilegalne migrante.

U jednoj od meditacija Bonetti je napisala: “Novi trgovci ljudskim životima kupuju i prodaju kao robove muškarce, žene i djecu. Koliko se ljudi bogati proždirući meso i krv siromašnih?” “Gospodine Isuse, pomozi nam da vidimo kroz tvoj križ sve križeve svijeta”, rekao je Franjo na kraju skoro 90-minutne svečanosti u antičkom rimskom amfiteatru.

‘NAPADI NA CRKVU IZNUTRA I IZVANA’

Papa je spomenuo i “križ Crkve, tvoje nevjeste, koja se osjeća neprekidno napadana iznutra i izvana”. Riječi se mogu shvatiti kao upućivanje na skandal s pedofilijom koji pogađa Katoličku crkvu desetljećima i koji je ojačao zadnjih godina.

Papa, 82-godišnji poglavar 1,3 milijarde rimokatolika u svijetu, predvodit će Vazmeno bdijenje u subotu a u nedjelju na Uskrs uputit će tradicionalnu poruku Urbi et orbi (Gradu i svijetu).

(telegram.hr)

Uskrs ili Vaskrs je najveći i najvažniji kršćanski praznik. Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće.

Na našim prostorima je Uskrs naziv za ovaj praznik kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.

Uskrs pada u nedjelju, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom. Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje.

Prema Kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa.

Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od židovskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki praznici počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.

Simbol Uskrsa je jaje, koje predstavlja rađanje.

Šta je to zapravo Uskrs, i da li znamo šta taj običaj znači?

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(wikipedia.com, youtube.com/uredio:nsp)