Rusija i jedan od najvećih uvoznika njihovog oružja, Indija, odlučili su koristiti svoje nacionalne valute u trgovini oružjem kako bi se spriječile moguće američke sankcije, navodi Bloomberg

Moskva i New Delhi posljednjih su mjeseci pojačali trgovinu oružjem, a Rusija je prodala podmornice, brodove, tenkove i borbene zrakoplove svojim indijskim partnerima i namjeravala ih opskrbljivati sustavima protuzračne obrane S-400.

Indijska nabava raketnog sustava S-400s, s ugovorom vrijednim više od 5 milijardi dolara, izazvala je bijes SAD-a, jednog od svojih najvećih trgovinskih partnera Indije, koji je upozorio Indiju na moguće posljedice tog poteza.

Novi način plaćanja kroz rublju i rupiju, dogovoren je između središnjih banaka Rusije i Indije, može izbjeći prijetnju sankcijama Washingtona.

To bi omogućilo Indiji da izvrši prvu uplatu za dva ratna broda koje je izgradila Rusija, kazao je Bloomberg navodeći izvore.

Nije jasno o kojim plovilima se radi, ali prošle godine su dvije strane potpisale ugovor za četiri ruske raketne fregate za indijsku ratnu mornaricu, od kojih se dvije grade u ruskoj Kaliningradskoj regiji.

Više milijardi dolara indijskih sporazuma s Rusijom moglo staviti Indiju u opasnost da im Washington proglasi sankcije preko Zakona o sankcioniranju Američkih protivnika (CAATSA).

Zakonom su predviđene kazne protiv subjekata u SAD-u koje vrše transakcije sa ruskim tvrtkama u sektoru obrane, rekao je glavni službeni izvoznik oružja Rosoboronexport.

New Delhi nije jedini koji je spreman kupiti rusko oružje pod rizikom od američkih kaznenih mjera.

Washingtonski saveznik NATO-a Turska se suprotstavila prijetnjama američkih sankcija, kupnjom ruskog sustava zračne obrane S-400.

Ankara je već primila nekoliko serija komponenti S-400, a posljednji zrakoplov s dijelovima sletio je u ponedjeljak u Tursku.

Dok je Pentagon do sada šutio po tom pitanju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan vjeruje da će se SAD suzdržati od pogađanja Ankare sankcijama jer je predsjednik Trump “ovlašten odustati ili odgoditi CAATSA zakon”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Tijekom protekle dvije godine Bijela kuća je pokrenula trgovinske sporove, vrijeđala saveznike i neprijatelje, povukla se ili odbila ratificirati multinacionalne ugovore i sporazume

Također je proširila doseg svojih jednostrano nametnutih tarifa, prisiljavajući druge nacije da se povinuju njezinim zahtjevima ili se suoče s ekonomskim sankcijama.

Premda je namjera navedene Trumpove administracije bila ući u nove aranžmane koji će biti povoljniji za Sjedinjene Države, krajnji rezultat je bio sasvim drugačiji, stvarajući široki konsenzus unutar međunarodne zajednice u kojoj je Washington nestabilan, a ne pouzdan partner i da mu se ne može vjerovati.

To je pak rezultiralo razgovorima među stranim vladama o tome kako zaobići američki bankarski sustav, koji je primarno ofenzivno oružje Washingtona.

Slijedom toga, došlo je do značajnog povratnog udarca kampanje “Učinimo Ameriku ponovo velikom”. Jedina zemlja na svijetu koja trenutačno gleda “Ameriku velikom” je Izrael, koji svakako ima dobar razlog da to učini s obzirom na velikodušnost koja je došla iz Trumpove administracije. Svi ostali se žele izvući ispod američke čizme.

Čak i nemilosrdna premijerka Njemačke Angela Merkel sada shvaća da nacionalni interesi moraju prevladati kada Sjedinjene Države traže da se učini nešto neopisivo.

Na nedavnom sastanku G20 u Tokiju u Velikoj Britaniji, Francuska i Njemačka objavile su da se stvara poseban trgovinski mehanizam na kojem več rade u ovoj godini.

To se zove Instrument za podršku trgovinskim razmjenama (Instex) i omogućit će tvrtkama u Europi da posluju sa zemljama poput Irana, izbjegavajući američke sankcije trgovanjem izvan sustava SWIFT, koje je denominirano i de facto kontroliran od strane američke državne banke.

Značaj europskog poteza ne može se podcijeniti. To je prvi veliki korak u odmicanju od dominacije dolara kao svjetske trgovinske i rezervne valute. Kao što je često slučaj, šteta za američke interese je sama po sebi velika.

Godinama se razgovaralo o uspostavljanju trgovinskih mehanizama koji ne bi bili bazirani na dolarima, ali nisu dobili nikakav zamah dok se Trumpova administracija odjednom nije povukla iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) s Iranom prije više od godinu dana.

Bilo je i drugih potpisnika JCPOA-a, od kojih su svi bili ljuti zbog poteza Bijele kuće, jer su vjerovali ispravno da je to dobar sporazum, sprečavajući Iran u razvoju nuklearnog oružja, a istovremeno ublažavajući napetosti na Bliskom istoku.

Glavne europske sile Njemačka, Francuska i Velika Britanija, kao i Rusija i Kina, sve su bile potpisnice, a sporazum je odobren od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Povlačenje SAD-a u pokušaju da se uništi “plan djelovanja” su stoga svi ostali potpisnici izrazito negativno gledali, a njihov se bijes povećao kada je Washington izjavio da će ponovno uspostaviti sankcije protiv Irana i koristiti sekundarne sankcije da kazni bilo koju treću stranu državu koja ne poštuje ograničenja u trgovini koja je nametnula Amerika.

Instrument za podršku trgovinskim razmjenama (Instex) je nadogradnja prethodnog “sporazuma” koje su prije godinu dana postavili Europljani kako bi se omogućilo trgovanje s Iranom bez stvarnih novčanih transfera, nešto poput barter sustava koji se temelji na plaćanju uravnoteženja po vrijednosti.

Najava u svezi sa Instexom došla je kao rezultat nedavnog sastanka u Beču na kojem su se potpisnici JCPOA-a bez SAD-a sastali zajedno s glasnogovornikom iranskog ministarstva Abbasom Mousavijem, koji je skup nazvao “posljednjom šansom za preostale strane … kako bi se okupile i vidjele kako mogu ispuniti svoje obveze prema Iranu. “

Trump je već “prijetio kaznama protiv financijskog tijela koje su osnovale Njemačka, Velika Britanija i Francuska kako bi zaštitile trgovinu s Islamskom Republikom od sankcija Sjedinjenih Država”.

Podtajnik ministarstva financija izraelske vlade Sigal Mandelker upozorio je u pismu od 7. svibnja:

“Sve vas pozivam da pažljivo razmislite o mogućem izlaganju sankcija Instexu. Sudjelovanje u aktivnostima koje su u suprotnosti s američkim sankcijama mogu rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući gubitak pristupa američkom financijskom sustavu.”

Čini se da je Bijela kuća spremna sudjelovati u gospodarskom ratovanju s Europom oko pitanja kažnjavanja Irana.

Možda nije nerazumno poželjeti uspjeh Europljanima, jer oni podupiru slobodnu trgovinu, istodobno pokazujući svoje protivljenje taktici zlostavljanja u Bijeloj kući koja koristi svjetski financijski sustav.

A ako dolar prestane biti svjetska trgovinska i rezervna valuta, što će se tada dogoditi?

To bi značilo da bi američka riznica mogla prestati s printanjem viška dolara, a sposobnost SAD-a da uspostavi globalnu hegemoniju na razini kreditnih kartica mogla bi biti otežana.

To bi bio dobar ishod i mogli bi se nadati da će jednog dana uskoro Sjedinjene Države ponovno postati normalna zemlja koju bi Amerikanci s ponosom nazvali domom.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruska valuta zamijenit će dolar u transakcijama između dviju zemalja, izjavio je Tareck El Aissami, potpredsjednik ministarstva gospodarstva Venezuele na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu

“Jednostrane američke sankcije sprječavaju nas da koristimo američke dolara za ekonomske transakcije” – rekao je venezuelanski dužnosnik u subotu, na posljednjem danu godišnjeg poslovnog summita.

“Tako smo razvili mehanizam kako bismo mogli ispuniti svoje obveze prema Rusiji, a on će se provoditi u rubljama.”

Prema priopćenju ruskog predsjednika Vladimira Putina na istom događaju, Caracas duguje Moskvi 3,5 milijarde dolara i do sada je uspio servisirati svoj dug.

Zaobilazno rješenje trebalo bi dopustiti Venezueli da zaobiđe financijske i industrijske sankcije koje je nametnula sadašnja administracija Bijele kuće, a istovremeno da štiti rusku stranu od dodatnih kazni iz Washingtona.

Mehanizam za plaćanje rubljama prvi je put objavljen prošlog mjeseca, ali njegovi operativni detalji i vrijeme uvođenja ostali su nedorečeni, a El Aissami, koji je do prošle godine bio potpredsjednik zemlje, i koji se smatra jednim od najvećih dužnosnika predsjednika Nicolasa Madura, nije otkrio dodatne pojedinosti.

El Aissami, koji je ujedno i međunarodni direktor za državni naftni gigant PDVSA, izjavio je kako će tvrtka tražiti produbljivanje veza s ruskim naftnom kompanijom.

Te dvije kompanije vode pola tuceta zajedničkih naftnih i plinskih projekata unutar južnoameričke zemlje, a ruska korporacija je pozajmila milijarde dolara kompaniji PDVSA, koja otplaćuje svoje obveze u opskrbi sirovom naftom.

“Razvijamo odnose s Rosneftom i promatramo sve mogućnosti suradnje s tom ruskom tvrtkom” – kazao je El Aissami.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Rusija i Kina su napravile još jedan korak dalje od američkog dolara nakon što su se dvije zemlje složile razvijati bilateralnu trgovinu koristeći valute – rublju i juan

To je bio samo jedan od glavnih dogovora postignutih nakon što su predsjednici dviju zemalja, Vladimir Putin i Xi Jinping, održali razgovore u srijedu u Moskvi.

“Rusija i Kina namjeravaju razviti praksu ekonomskog poravnanja u nacionalnim valutama” – rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare nakon razgovora. Dodao je kako su države potpisale međuvladine sporazume o proširenju korištenja juana i rublje u bilateralnim financijskim operacijama.

Nacrt vladine uredbe o trgovini nacionalnim valutama objavljen je ranije tijekom dana. Dokument predviđa da će Moskva i Peking surađivati na razvoju nacionalnih platnih sustava, kao i na olakšavanju prekograničnih plaćanja u nacionalnim i drugim valutama.

Tijekom ceremonije potpisivanja postignuti su i drugi važni sporazumi. Ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom i kineska tvrtka China National Nuclear Power (CNNP) potpisali su opći ugovor o izgradnji treće i četvrte jedinice u nuklearnoj elektrani Xudapu u sjeveroistočnoj Kini.

Ranije su izvijestili da je posao vrijedan 1,7 milijardi dolara, a izgradnja bi trebala početi u listopadu 2021. i kolovozu 2022. godine.

U drugom važnom sporazumu, potpisanom nakon razgovora na visokoj razini, ruski Fond za izravna ulaganja (RDIF), kineski Alibaba i ruska Mail.Ru grupa pristali su uložiti ukupno 382 milijuna dolara u zajedničko ulaganje u e-trgovinu. Alibaba Group će osigurati oko 100 milijuna dolara, dok će ostatak financirati ruska strana.

RDIF je također potpisao ugovor s Kineskom investicijskom korporacijom (CIC) za stvaranje zajedničkog fonda za znanstvene inovacije i ulaganje milijardu dolara u njega.

“Očekujemo da će njegove aktivnosti značajno doprinijeti razvoju i implementaciji najnaprednijih tehnologija i rješenja za razvoj gospodarstva naših zemalja i daljnjem jačanju našeg partnerstva” – izjavio je glavni izvršni direktor RDIF-a Kirill Dmitriev.

Nakon razgovora u Moskvi, predsjednici Putin i Xi Jinping otputovat će u Sankt Peterburg kako bi sudjelovali u ključnom godišnjem poslovnom događaju Rusije.

Očekuje se da će na desetine ugovora vrijednih više milijardi dolara vezanih uz energiju, industriju i financije biti potpisano tijekom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, koji traje od 6. lipnja do 8. lipnja.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Caracas je trenutno u pregovorima s Moskvom o mogućnosti korištenja ruske rublje u međusobnim trgovinskim sporazumima i napuštanja transakcija u dolarima, izjavio je venecuelanski predstavnik u uredu UN-a u Ženevi Jorge Valero

Veleposlanik je dodao da zemlje također razgovaraju o korištenju venezuelanske kriptovalute pod nazivom El Petro koja ima temelj u nafti, koja je pokrenute prošle godine.

Caracas je vrijednost petro-a uračunao u cijenu barela venecuelanske nafte.

Vlada je također prošlog ljeta fiksirala venezuelansku nacionalnu valutu, bolivar, za kriptovalutu El Petru.

Brojne sankcije koje su SAD uvele protiv Venezuele prisilile su Bolivarsku Republiku da prestane koristiti dolar za svoje međunarodne transakcije.

U listopadu prošle godine je Venezuela prešla na euro. Osim toga, zemlja je počela robnu zamjenu sirove nafte za uvozne proizvode.

Venecuela trenutno pokušava premostiti jednu od najgorih gospodarskih kriza u povijesti sa hiperinflacijom koja je ove godine iznosila 10.000.000 posto, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda.

Valero je dodao kako Caracas računa na potporu Kremlja u restrukturiranju vanjskog duga Venezuele.

Diplomat je naglasio kako su kazne SAD-a protiv venecuelanskog naftnog sektora, uz zamrzavanje njihovim računa u dolarima, imale ogroman negativan utjecaj na gospodarstvo zemlje.

Mjere su latinoameričkom narodu uskratile slobodan pristup međunarodnoj financijskoj potpori i ulaganjima u svoj naftni sektor.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrio je da su kriptovalute poput Bitcoina zapravo alat za porobljavanje čovječanstva u ime Novog svjetskog poretka

Od 2009. godine javnost je prihvatila očiglednu “decentraliziranu i anonimnu monetarnu revoluciju” bez preispitivanja tko stoji iza toga.

Sumnja u priču o kriptovalutama je rasla još od 2009. godine, kada su se prvi put pojavili ljudi koji su tvrdili da su “predstavnici” Bitcoin-a i zatražili da postanu promoteri te tehnologije.

Nakon postavljanja nekoliko vrlo jednostavnih pitanja i bez zadovoljavajućih odgovora, ljudi su se odbijali pridružiti toj grupi ili djelovati kao vođa pokreta koji promiče Bitcoin.

“Valuta” nije bila potpomognuta ničim opipljivim (naravno, matematika nije opipljiv resurs). Svatko je mogao stvoriti kriptovalutu iz zraka, stoga nije postojala intrinzična vrijednost tehnologije i ništa što bi zaustavilo stvaranje tisuća sličnih valutnih sustava, što je na kraju učinilo Bitcoin bezvrijednim.

Argument o nedostatku kriptovaluta bio je lažan. A u slučaju nestanka interneta ili scenarija “zaključavanja” na internetu (kao što se dogodilo u prošlosti u zemljama pod krizom), kriptovaluta bi bila beskorisna jer baza kriptovaluta više ne bi bila dostupna.

Plaćanje virtualnim novčanicima nije imalo smisla. Koliko je vjerojatno da ćete naći ljude u svojoj zajednici sa Bitcoin novčanikom? Količina vremena i energije potrebne za akumuliranje tih digitalnih valuta činila se kontraproduktivnom u svjetlu činjenice da one možda ne bi bile tamo kad bi ih zapravo trebali.

Jedini atributi koji su zaista bitcoin učinili bitcoiniom bili su njegov branding i količina euforije koja je nastala oko njega.

No, brendiranje i euforija nisu dovoljni za održavanje valutne revolucije. Postoji još jedna vrijedna osobina – navodna anonimnost.

U 2009. godini nije bilo jasno da li su kriptovalute legitimne. Danas znamo da se svaka kripto valuta koja se temelji na blockchainu može pratiti. Nema anonimnih digitalnih transakcija bez obzira koliko pametni ljudi misle da jesu.

Također su ljudi bili sumnjičavi prema ponašanju nekih promotora Bitcoina na web forumima. Svatko tko je iznio konkretnu kritiku tehnologije naišao je na agresivne napade u stilu Alinskoga.

Bili su optuženi da su “neuki barbarski ulagači u zlato” koji su bili previše glupi da bi razumjeli “genijalnost” blockchaina i kako on djeluje. Dezinformacija je bila neobuzdana. Tvrdnje o anonimnosti koje su odavno bile razotkrivene iznesene su iznova i iznova u javnosti.

Vrijednost bitcoin-a je izgovorena kao krajnji argument i razlog zašto su kritičari pogriješili. Cijena Bitcoina je skočila; dakle, bitcoin je prema njima bio ozakonjen.

To su bile vrste taktika koje su u prošlosti koristili agenti za širenje lažnih informacija… da se ljudi se zalažu za federalne rezerve ili globalizam općenito, ili da se zalažu za to da je globalno zagrijavanje koje je stvorio čovjek – “očito”.

To nije bilo ponašanje koje sam očekivao od aktivista za slobodu, koji su se u to vrijeme usredotočili na činjenice i dokaze za osvajanje informacijskog rata, a ne za nepoštene igre uma i laži.

Zaključak – postojala je zajednička kampanja koja je poticala aktiviste da više “pritisak na vrišnjake” kako bi usvojili pro-kripto-stav. Ali tko zapravo ima koristi od toga?

Neki investitori u kriptovalute su neko vrijeme ostvarili značajnu zaradu na bitcoinu i drugim digitalnim valutama, ali danas mnogi od njih gube svoje živce jer bitcoin i većina kriptovaluta pada na vrijednosti.

Možda nije slučajnost da kripto valute djeluju kao da su usidrene na tehnološkom balonu na tržištima dionica. Kako su dionice u tehnološkom sektoru padale, tako su i padale kriptovalute. Mnogi od nas koji su bili nespremni na bitcoin euforiju često su koristili nizozemsku analogiju tulipana zbog toga što su procjene krptovaluta bile apsurdne i očito ta analogija nije bila daleko od istine.

Kriptovalute su također bile djelotvorna na odvlačenju pažnje od ljudi koji su pokušavali izgraditi alternativne vrijednosti na bazi plemenitih metala u sadašnjem ekonomskom okruženju.

Bitcoin je isisao aktivističku energiju i preusmjerio je u nešto beskorisno, a ne u sustav koji bi doista mogao ugroziti establišment središnjeg bankarskog sustava.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Protekla godina bila je puna događaja koji su neizbježno podijelili globalni geopolitički prostor u dva tabora: oni koji još uvijek podupiru korištenje američke valute kao univerzalnog financijskog alata i one koji okreću leđa ovim zelenim novčanicama

Globalne napetosti uzrokovane ekonomskim sankcijama i trgovinskim sukobima koje je pokrenuo Washington prisilile su ciljane zemlje na novi pogled na alternativne platne sustave kojima trenutačno dominira američki dolar.

Dublja analiza nedavne pojave de-dolarizacije sumirala je koje su zemlje poduzele korake prema uklanjanju njihove ovisnosti o dolaru i razloge za njihovu odluku.

Kina

Tekući trgovinski sukob između Sjedinjenih Država i Kine, kao i sankcije protiv najvećih trgovačkih partnera Pekinga, prisilili su Kinu da poduzme korake prema ublažavanju dolarske ovisnosti druge najveće svjetske ekonomije.

U stilu Pekinga, sa mekom silom, vlada nije dala glasna priopćenja po tom pitanju. Međutim, Narodna banka Kine redovito smanjuje udio američkih obveznica u vlasništvu Kine. I dalje kao zemlja koja posjeduje najveći broj američkih obveznica, Kina je smanjila svoj udio na najnižu razinu od svibnja 2017. godine.

Štoviše, umjesto da odmah odbaci dolar, Kina pokušava internacionalizirati vlastitu valutu, juan, koja je uključena u valutnu košaricu MMF-a uz američki dolar, japanski jen, euro i britansku funtu.

Peking je nedavno napravio nekoliko koraka prema jačanju juana, uključujući akumuliranje zlatnih rezervi, pokretanje trgovine sirovom naftom u juanima i korištenje valute u trgovini s međunarodnim partnerima.

Indija

Indija je jedna od najvećih uvoznika robe koja se nalazi na šestom mjestu po veličini u svijetu. Nije iznenađujuće da je ova zemlja izravno pogođena većinom globalnih geopolitičkih sukoba te je značajno pogođena sankcijama koje se primjenjuju na njezine trgovinske partnere.

Ranije ove godine, Delhi se prebacio na plaćanja u rubljama za isporuku ruskih sustava zračne obrane S-400 kao rezultat američkih ekonomskih kazni uvedenih protiv Moskve.

Zemlja se također morala prebaciti na rupije u kupovini iranske nafte nakon što je Washington obnovio sankcije protiv Teherana.

U prosincu su Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali ugovor o trgovini u svojim valutama kako bi potaknuli trgovinu i ulaganja bez uključivanja treće valute.

Uzimajući u obzir činjenicu da je Indija treća zemlja po veličini pariteta kupovne moći, ovakvi koraci mogli bi znatno umanjiti ulogu dolara u globalnom trgovanju.

Turska

Ranije ove godine turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan priopćio je kako planira okončati monopol američkog dolara novom politikom koja je usmjerena na trgovinu bez dolara sa inozemnim partnerima.

Kasnije je turski čelnik priopćio kako se Ankara priprema za trgovinu putem nacionalnih valuta s Kinom, Rusijom i Ukrajinom. Turska je također razgovarala o mogućoj zamjeni američkog dolara sa nacionalnim valutama u trgovinskim transakcijama s Iranom.

Taj potez potaknut je političkim i ekonomskim razlozima. Odnosi između Ankare i Washingtona pogoršali su se nakon neuspjelog vojnog udara u zemlji koji je htio smijeniti Erdogana u 2016. godini.

Tursko gospodarstvo potonulo je nakon što je Washington uveo ekonomske sankcije zbog uhićenja američkog evanđeoskog pastora Andrewa Brunsona zbog optužbi za terorizam us vezi s ustankom 2016. godine.

Erdogan je u više navrata oštro kritizirao Washington zbog pokretanja globalnog trgovinskog rata, sankcioniranja Turske i pokušaja izolacije Irana. Odluka članice NATO-a da kupi ruske raketne sustave S-400 dodala je dodatno ulje na vatru.

Štoviše, Turska pokušava odbaciti dolar u pokušaju da podrži svoju nacionalnu valutu. Lira je izgubila gotovo polovicu svoje vrijednosti u odnosu na dolar tijekom protekle godine. Valutni pad je pogoršan rastućom inflacijom i rastom cijena roba i usluga.

Iran

Pobjednički povratak Irana na globalnu trgovinsku arenu nije dugo trajao. Ubrzo nakon pobjede na predsjedničkim izborima u SAD-u, Donald Trump se odlučio povući iz nuklearnog sporazuma iz 2015. kojeg su potpisali Teheran i skupina zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Francusku, Njemačku, Rusiju, Kinu i EU.

Zemlja bogata naftom ponovno je postala metom ozbiljnih sankcija koje je nastavio provoditi Washington, koji je također zaprijetio uvođenjem kazni protiv svih zemalja koje bi prekršile embargo.

Kaznene mjere zabranile su poslovne odnose sa Islamskom Republikom Iran i slomile naftnu industriju u zemlji.

Sankcije su prisilile Teheran da potraži alternativne velute američkom dolaru za izvoz nafte. Iran je dogovorio nagodbu za trgovinu naftom s Indijom kroz indijsku rupiju.

Također je pregovarao o barter sporazumu sa susjednim Irakom. Partneri također planiraju koristiti irački dinar za međusobne transakcije kako bi se smanjilo oslanjanje na američki dolar zbog bankarskih problema povezanih s američkim sankcijama.

Rusija

Tu je sve očito i svi znamo zašto Rusija odbacuje američki dolar, no da ponovimo…

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako SAD “čine ogromnu stratešku pogrešku” tako što “podrivaju povjerenje u dolar”. Putin nikada nije tražio ograničavanje na dolarske transakcije ili zabranu korištenja američke valute.

Međutim, ruski ministar financija Anton Siluanov izjavio je ranije ove godine kako zemlja mora deponirati svoje udjele u američkim obveznicama u sigurnija sredstva kao što su rublja, euro i plemeniti metali.

Zemlja je već poduzela nekoliko koraka prema de-dolariziranju gospodarstva zbog stalno rastućeg tereta ilegalnih (koje UN nije odobrio) sankcija koje su uvedene od 2014. godine.

Rusija je razvila nacionalni platni sustav kao alternativa SWIFT-u, Visi i Mastercard-u nakon što su SAD zaprijetile oštrijim novim sankcijama koje bi bile usmjerene na ruski financijski sustav.

Do sada je Moskva uspjela djelomično ukloniti dolar iz svog izvoza, potpisujući trgovinske ugovore u nacionalnim valutama svojih trgovinskih partnera, uključujući Kinu, Indiju i Iran. Rusija je nedavno predložila korištenje eura umjesto američkog dolara u trgovini s Europskom unijom.

Nekada vodeća zemlja vlasnica američkih obveznica, Rusija je gotovo eliminirala svoje udjele u američkim obveznicama. Moskva je taj novac iskoristila za jačanje deviznih rezervi zemlje i izgradnju zlatnih rezervi kako bi stabilizirala rublju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

EUropska komisija je pozvala da se aktivnije koristi eUro u strateškim sektorima ekonomije, navodi se u objavi organizacije

„Bez obzira na stav velikih kupaca, kao i važnih proizvođača, europski biznis kao i prije trguje u američkim dolarima na ključnim strateškim tržištima, čak i među sobom“, navodi se u izvješću.

To podvrgava tržište političkim i valutnim rizicima i stavlja ih u ovisnost o jednostranim odlukama koje direktno dotiču sporazume u dolarima.

„U tom kontekstu, Europska komisija je donijela preporuku o širem korištenju eura u međunarodnim energetskim sporazumima i transakcijama“, navodi se u dokumentu.

Lideri država EU su predložili da se u prosincu razgovara o međunarodnoj ulozi eura.

Osim toga, Europska komisija namjerava izvršiti konzultacije o većem korištenju europske valute u sporazumima o nafti i plinu.

O rezultatima će biti izviješćeno na ljeto 2019. godine.

(sputniknews.com)

Bilateralni ugovor o deviznom ‘swapu’ vrijedan 28,81 milijardi dolara zaključen je između Kine i Indonezije, priopćila je u ponedjeljak središnja banka Kine

Prema Narodnoj banci Kine (PBOC), trogodišnji ugovor ima za cilj olakšavanje bilateralne trgovine, jačanje međusobnih investicija i održavanje stabilnosti financijskog tržišta.

Navodno će dopustiti partnerima da razmijene ukupno 200 milijardi juana za 440 bilijuna indonezijske rupije, i obrnuto – bez ovisnosti o dolaru.

Sporazum je potpisan na godišnjem sastanku čelnika APEC-a, i dolazi kao produžetak prethodno zapečaćenog ugovora i udvostručuje iznos nacionalne valute razmijenjen između središnjih banaka dviju zemalja.

“Sporazum odražava jačanje monetarne suradnje između banke Indonezije i PBOC, a istodobno pokazuje i predanost dviju središnjih banaka za očuvanje financijske stabilnosti uslijed neprekidne neizvjesnosti na svjetskom financijskom tržištu” – izjavio je guverner banke Indonezija Perry Warjiyo.

Valutni “swap” je ekonomski alat koji omogućuje da dvije institucije razmijene plaćanja ili zajmove s partnerima koji posuđuju isti iznos u međusobnim valutama i obavljaju trgovinu koristeći te valute.

Mjera može pomoći ovim zemljama da suzbiju pritisak indonezijskog tečaja prema američkom dolaru i da ga se potencijalno riješi.

Prošlog mjeseca, središnja banka Kine potpisala je sličan sporazum sa Bankom Japana. Neprekidni trgovinski sporovi s Washingtonom prisilili su Peking da posljednjih mjeseci okrene leđa zelenom petrodolaru.

Uklanjanje uloge dolara u trgovini postao je uobičajeni trend diljem svijeta tijekom protekle godine.

U kolovozu su Katar i Turska potpisali ugovor o deviznom swapu kako bi potaknuli likvidnost i pružili financijsku stabilnost zbog neprijateljske američke politike prema Ankari, te ekonomske blokade Dohe koju vodi američki saveznik Saudijska Arabija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Coca-Cola se koristi kao pitka voda, također i kao valuta i sredstvo razmjene, pa čak i u vjerskim obredima

Meksički grad koji se nalazi pokraj tvornice Coca-Cole je toliko ostao bez vode da su se mještani okrenuli prema ovom slatkom piću kao alternativi.

To piće se čak koristi i u vjerskim obredima, pa čak i kao valuta. Dok dijabetes i pretilost preuzimaju stanovništvo u obliku epidemije.

Grad Cristobal de las Casas, u meksičkoj pokrajini Chiapas, već je godinama uhvaćen između lokalne uprave i multinacionalne korporacije koja isušuje lokalne izvore vode u najgorem primjeru kako funkcionira kapitalizam.

Coca-Cola se proizvodi lokalno u tvornici FEMSA, koja puni boce i prodaje piće diljem Meksika. Pod dugogodišnjim ugovorom sa meksičkom vladom, tvornica posjeduje prava na izvlačenje – više od 300.000 galona (oko 1.135.623 litara) vode dnevno.

Očajni mještani prosječno piju više od dvije litre ovog gaziranog pića dnevno, jer je često pristupačnije od vode u bocama i gotovo jeftinije. 1,5-litarska Coca-Cola košta oko 18 meksičkih pesosa (0,88 dolara), u usporedbi s vodom, koja 10 meksičkih pesosa (0,48 dolara) po boci.

Pokrajna Chiapas se suočila sa 30-postotnim povećanjem smrtnosti od dijabetesa između 2013. i 2016. godine.

Autohtona populacija naroda Tzotzil je najgore pogođena, sa pet od deset ljudi koji konzumiraju slatko, kofeinsko bezalkoholno piće na dnevnoj bazi.

Coca-Cola je sada sveprisutna u gradu pa čak ukrašava i lokalne ljekarne, restorane i ulične prolaze, pa se čak koristi i u vjerskim obredima.

Coca-Cola često čak zamjenjuje i stvarnu valutu unutar zajednice.

“Kada ljudi moraju dati miraz za neku mladu osobu, oni moraju platiti u gotovini ili u ekvivalentu u obliku boce Coca-Cole” – rekao je za RT Rigoberto Alfaro, učitelj na društvenom fakultetu Sveučilišta Chiapas.

“I tvrtka je napravila vrlo zanimljivu komercijalnu strategiju – u gradu cijena Coca-Cole ima vrijednost, ali u ruralnim područjima je jeftinija. Ako osoba nema novca, može koristiti bezalkoholno piće kao oblik valute.”

Lokalni se stanovnici često pojavljuju u bolnici sa simptomima “pretilosti, pothranjenosti, hipertenzije i dijabetesa” – kaže Luis Alberto Ferrera, šef Odjela za prehranu u bolnici Cultures.

“Radimo s njima već gotovo deset godina kako bismo napravili zajedničke spremnike za vodu, kolektore za kišnicu i projekte očuvanja vode kako bismo pomogli u rješavanju ovog problema” – izjavila je kompanija Coca-Cola u priopćenju za javnost u srpnju 2018. godine.

Coca-Cola je sa svoje strane odbila optužbe, stavljajući krivnju za kronični manjak vode na lokalnu samoupravu, nedostatak državnih investicija, loše planiranje i propadanje infrastrukture, i ne prihvaćajući nikakvu odgovornost za stvaranje javne zdravstvene krize u ovom gradu.

Novi-Svjetski-Poredak.com