Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz “renesansu”, a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

“Ono što su je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište” – rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara.

Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je u četvrtak kako Peking i Moskva raspravljaju o načinima za povećanje bilateralne trgovine, osobito povećanjem uvoza ruske soje i drugih poljoprivrednih proizvoda

Ministar trgovine Zhong Shan sastao se ovog tjedna s ruskim ministrom za gospodarski razvoj Maximom Oreshkinom.

Složili su se “povećati trgovinu sojom” jer Kina želi diverzificirati zalihe i dobavljače svoje soje što dalje od Sjedinjenih Država.

Sporazum slijedi najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine da će Rusija povećati proizvodnju i izvoz soje u Kinu.

Putin je objasnio da će Rusija popuniti prazninu na tržištu Kine, koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat između Pekinga i Washingtona.

Kina je zaustavila uvoz soje od svojeg najvećeg dobavljača, SAD-a, nakon što je uvela 25-postotnu carinu na uvoz soje iz te iste Amerike.

Naknada je došla kao odmazda američkim tarifama na kinesku robu.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), “za razdoblje 2018-19 godine, prodaja i pošiljke amerčke soje u Kinu drastično su pale, ali se još uvijek trguje.”

U međuvremenu, trgovina između susjednih zemalja, Rusije i Kine, raste.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i hrane, obujam trgovine porastao je prošle godine za gotovo 30 posto na više od 5 milijardi dolara.

Ukupni trgovinski promet uvoza i izvoza između dviju zemalja bilježi povijesni rast od 108 milijardi dolara, što je nadmašilo sve prognoze.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Sjedinjene Države će izreći sankcije svakoj zemlji koja uvozi iransku naftu, a trenutno nema nikakvih izuzeća, izjavio je novinarima u Londonu posebni izaslanik SAD-a za Iran Brian Hook

Trumpovska ekonomska politika Trumpove administracije protiv Islamske Republike nastavlja se kao odgovor nakon što je Teheran srušio američki dron prošlog tjedna.

Nakon što je Trump u ponedjeljak objavio nove sankcije koje izravno ciljaju iransko vodstvo, SAD sada kaže kako će provesti kazne za one koji krše i prethodna ograničenja.

“Sankcionirat ćemo svaku zemlju u svijetu koja uvozi iransku naftu … U ovom trenutku nema nikakvih naftnih prekršitelja”, kazao je Hook na pitanje o daljnjoj prodaji iranske nafte u Aziji.

Odricanja su prethodno bila na snazi, što je omogućilo nekim zemljama, ovisno o uvozu iranske nafte, da ju i dalje kupuju unatoč sankcijama.

Hook je izričito spomenuo izvješća da je najveći iranski kupac, Kina, odustao od najmanje jedne pošiljke od trenutka ukidanja sankcija, ponavljajući: “Sankcionirat ćemo sve nezakonite kupovine iranske nafte.”

Peking je vrlo kritičan prema odluci o otkazivanju izuzeća Kine, a oni nisu jedini koji se protive upornim mjerama Washingtona u međunarodnoj zajednici.

EU nastavlja ulagati napore kako bi uvjerila Iran da se i dalje drži uvjeta nuklearnog sporazuma iz 2015., unatoč američkom nesvečanom povlačenju iz tog sporazuma.

Očekuje se kako će EU sljedeći tjedan najaviti višemilijunsku kreditnu liniju koja će olakšati trgovinu.

Iako je nedavno izbijanje neprijateljstava počelo sa Trumpovom odlukom da se povuče iz dogovora koji je dogovorio njegov prethodnik, Hook je novinarima rekao da je Iran “previše puta odbacio diplomaciju.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je obustavila uvoz svinjetine i govedine iz Kanade zbog lažiranih izvoznih certifikata, objavile su kanadske vlasti u utorak

Zabrana, koja je stupila na snagu od utorka navečer u Ottawi, uzrokovana je lažnim certifikatom o kakvoći svinjetine, poručili su iz Kanadskog vijeća za mesne proizvode.

“Trenutno, nejasno je zašto su i proizvodi od govedine zabranjeni”, kazalo je Vijeće, dodajući da je kanadska vlada zatražila očitovanje kineskih službenika.

PRONAŠLI TRAGOVE ZABRANJENOG ADITIVA

Novinska agencija Xinhua objavila je 18. lipnja da su carinske službe u istočnom kineskom gradu Nanjingu pronašle tragove raktopamina, aditiva u hrani koji je zabranjen u mnogim zemljama svijeta, i to u svinjskim proizvodima iz kanadske kompanije Frigo Royal.

Glasnogovornik kineske ambasade u Kanadi u srijedu je rekao da je Kina, nakon pronalaska ostataka raktopamina, “hitno zabranila svinjske proizvode svih kompanija sudionica u poslovanju”, te stoga traže da Kanada provede istragu.

Raktopamin u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga mesa te smanjenjem količine masti no prema nekim podacima može imati štetne posljedice po zdravlje ljudi. U Europskoj uniji je zabranjena primjena svih tvari s anaboličkim učinkom na farmskim životinjama, a time i raktopamina, navodi Hrvatski veterinarski institut.

ODNOS KANADE I KINE VEĆ NEKO VRIJEME NIJE DOBAR

Zabrana mesnih proizvoda dolazi u vrijeme najlošijih odnosa Kanade i Kine, nakon što je Ottawa uhitila direktoricu Huaweija, Weng Wanzhou u prosincu zbog zahtjeva za izručenjem Sjedinjenih Američkih Država.

Kina je pritvorila Kanađane Michaela Kovriga i Michaela Spavora u navodnom osvetničkom potezu. Kina je Kanadi drugo najveće tržište za izvoz svinjskih proizvoda, te peto najveće tržište za govedinu.

(telegram.hr)

Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će nametnuti uvozne carine na robu vrijednu 11 milijardi dolara iz Europske unije nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela odluku da su subvencije Airbusu uzrokovale “negativne posljedice” za SAD

Ranije ovog tjedna Američki trgovinski predstavnik (USTR) izjavio je kako Washington razmišlja o carinskim tarifama za širok raspon europskih izvoznih proizvoda u SAD, uključujući velike komercijalne zrakoplove i dijelove za njih, kao i na proizvode poput vina, sira i mliječnih proizvoda.

Prijetnje SAD-a oštro su kritizirane od strane dužnosnika EU-a, koji su kazali kako je taj iznos od 11 milijardi dolara “uvelike pretjeran”.

Blok navodno već sada planira mjere odmazde protiv SAD-a zbog subvencija Boeingu. Kompanija Airbus je priopćila kako ne vidi pravnu osnovu za potez Washingtona i upozorila na produbljivanje transatlantskih trgovinskih napetosti.

SAD su podnijele svoju prvu tužbu WTO-u protiv ilegalnih subvencija koje je EU omogućila kompaniji Airbus prije 15 godina.

Washington je optužio europskog proizvođača zrakoplova da koristi državne potpore. Već više od desetljeća su obje strane uključene u parnice oko tog pitanja, a Bruxelles je objavio istu optužbu protiv američkih subvencija za Boeing.

Ovo je posljednje poglavlje u rastućim trgovinskim napetostima između Washingtona i Bruxellesa koje su započele ubrzo nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost početkom 2017. godine.

Nakon završetka pregovora o Transatlantskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji je predloženi trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, Trump je nametnuo velike carine na čelik i aluminij iz EU-a i niz drugih zemalja.

EU je “odredio” carinske tarife za 2,8 milijardi eura vrijednu američku robu, uključujući viskije, motocikle, traperice i sok od naranče.
 

The World Trade Organization finds that the European Union subsidies to Airbus has adversely impacted the United States, which will now put Tariffs on $11 Billion of EU products! The EU has taken advantage of the U.S. on trade for many years. It will soon stop!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 9, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

U potezu američke vlada koji je napadnut od strane kritičara, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ukinula je upozorenje o uvozu koje je spriječavalo da kontroverzni genetski modificirani losos uđe na američko tržište

Dugogodišnja bitka je došla do izražaja 2016. godine kada je Kongres blokirao pokušaj FDA da dopusti da se losos “AquaAdvantage” pojavi u trgovinama nakon što je služba za zaštitu potrošača proglasila proizvod, kojeg su kritičari nazvali “frankenfish” – sigurnim za jelo.

Te je godine Kongres usvojio zakon kojim je američko ministarstvo poljoprivrede odredilo nacionalni obvezni standard za otkrivanje genetski modificirane hrane.

USDA je konačno izdala smjernice u prosincu 2018. Ona koristi izraz „bioinženjerski“ umjesto uobičajenije korištenih izraza „genetski modificiran“ ili „genetski proizveden“, te je dopustila da se „bioinžinjerski“ sastojci objavljuju na nekoliko različitih načina: u tekstu, uz pomoć simbola, u digitalnoj vezi tiskanom na pakiranju ili u tekstualnoj poruci.

U novoj izjavi o genetski modificiranom lososu, FDA-jev povjerenik Scott Gottlieb rekao je da zbog zakona iz 2016. i novog USDA standarda, FDA “više nema ovlasti za izdavanje smjernica za označavanje GMO hrane.”

Međutim, njihova administracija je uvjerena da je losos ispunio kriterije i da je opravdao ukidanje upozorenje o uvozu, dopuštajući da se jaja lososa “AquaAdvantage” uvoze u objekt tvrtke u Indiani i uzgaja losos za prehranu ljudi.

Senatorica Lisa Murkowski izjavila je kako je “izrazito razočarana” odlukom FDA, nazvavši je “kratkovidnom” i “jako opasnom”.

Republikanci sa Aljaske tvrde da su nove smjernice USDA-e zbunjujuće i ne daju potrošačima jasne informacije o tome odakle dolazi njihova hrana.

“I dalje imam ozbiljnu zabrinutost zbog spajanja DNA dvije životinje kako bi se proizvela nova riba koja se može prodati, što zapravo stvara novu vrstu ribe. Američki potrošači zaslužuju znati što kupuju i što na kraju jedu” – rekla je.

“AquaAdvantage” losos raste brže od lososa uzgojenog na farmi i može se uzgajati tijekom cijele godine. Proizvode ga uz pomoć “AquaBounty” tehnologije, a tvrtka iz Massachusettsa je specijalizirana za genetski modificiranu ribu.

NoviSvjetskiPoredak.com

Obujam međudržavne trgovine između Rusije i Kine konačno je dosegao 100 milijardi dolara po prvi put u povijesti, prema riječima glasnogovornika kineskog ministarstva trgovine Gao Fenga

Dužnosnik je kazao da je trgovinski promet dostigao najvišu razinu sredinom prosinca 2018. godine.

Feng je dodao da je Rusija bila glavni partner Kine kada je riječ o dinamici rasta trgovine.

Rusija je navodno rangirana kao deseti najveći trgovinski partner Kine, dok je Kina i dalje glavni uvoznik ruskih proizvoda, s udjelom od 15 posto u međunarodnoj trgovini zemlje od 2017. godine.

Feng je istaknuo kako je Peking spreman uložiti napore za još veće jačanje veza između država.

Prema posljednjim podacima kineske carinske uprave, promet trgovine između susjednih država porastao je za 27,8 posto u razdoblju od siječnja do studenog 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je iznosio 97,23 milijarde dolara.

Izvoz kineske robe u Rusiju porastao je za 12 posto i iznosio je 43,45 milijardi dolara, dok je ruski izvoz u Kinu porastao 44,3 posto na 53,78 milijardi dolara.

U studenom je glavni izvršni direktor ruskog Centra za izvoz Andrey Slepnev rekao da bi se predviđeni iznos od 100 milijardi dolara vrijedne međusobne rusko-kineske trgovine mogao udvostručiti u narednim godinama.

Partneri promoviraju trgovinu u rubljima i juanima u pokušaju zaobići američki dolar i ostale zapadne valute zbog brojnih antiratskih sankcija i ustrajnog pritiska na trgovinu kojeg je Washington postavio Pekingu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Obim trgovine između Rusije i Europske unije (EU) stalno raste od početka 2017. unatoč međusobnim sankcijama uvedenim prije gotovo pet godina, izjavio je ruski veleposlanik pri EU Vladimir Chizhov

“Od početka 2017. međusobna trgovina između Rusije i zemalja Europske unije pokazala je tendenciju prema dinamičnom rastu, koja se ove godine učvrstila” – rekao je izaslanik vlade za novine Izvestia.

On je naveo statistiku da je u prva tri tromjesečja 2018. godine promet između Rusije i EU porastao za 21,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ruski izvoz u zemlje EU porastao je za gotovo 30 posto, dok je uvoz veći za 7,4 posto.

Prema veleposlaniku, obujam trgovine već je premašio brojke iz 2014. kada su uvedene zapadne anti-ruske sankcije.

“Trenutni rast pokazuje veliki oporavak. U međuvremenu, ruska trgovina sa nizom zemalja članica EU, kao što su Portugal, Belgija, Irska, Cipar, Danska, Rumunjska, već je premašila brojke iz 2012. godine” – kazao je Chizhov.

Diplomat je napomenuo da su rastuće cijene energenata, koje čine osnovu ruskog izvoza u EU, kao i fluktuacije valuta, među glavnim čimbenicima pozitivne dinamike trgovine.

“Međutim, glavni preduvjet, po mom mišljenju, je prirodan povratak trgovine Rusije i EU na razinu koja odgovara stupnju suradnje naših gospodarstava, u skladu s uobičajenom komercijalnom logikom i usprkos nepromišljenim političkim igrama Zapada” – zaključuje Chizhov.

Rusija je treći najveći izvoznik u EU i peti najveći uvoznik iz EU.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će njegova zemlja nastaviti politiku otvaranja svijetu dok je veličao ekonomsku politiku koja je pretvorila Kinu iz jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta u drugo najveće svjetsko gospodarstvo u samo 40 godina

Kina je kazala kako će zauzvrat suspendirati dodatne 25-postotne carine na američka vozila koje je uvela ove godine. Xi se u svom govoru u Pekingu nije osvrnuo na trgovinski rat i umjesto toga slavio je put zemlje iz siromaštva.

Xi je u utorak održao govor na skupu kojim je obilježena 40. godišnjica kineskih “reformi i otvaranja”, pojma koji opisuje politiku koja je uvela neke dijelove tržišne ekonomije uz zadržavanje jednostranačke vlasti u zemlji.

Ono što je sada poznato kao “kapitalizam s kineskim karakteristikama” uveo je u prosincu 1978. bivši kineski komunistički vođa Deng Xiaoping.

Deng je poznat po otvaranju Kine stranim ulaganjima i izvođenju zemlje iz dubokog siromaštva koje je rezultat katastrofalne politike Mao Ce Tunga.

“Drug Deng istaknuo je da siromaštvo nije socijalizam”, rekao je Xi dok je slavio reforme i otvaranje kao “konačni oblik i najupečatljiviji pothvat suvremene Kine”.

U trenutku dok je Kina u trgovinskom ratu sa SAD-om koji ostavlja traga na kinesku ekonomiju Xi je više puta ponovio obećanje da će se nastaviti otvaranje kineskog gospodarstva.

“Proveli smo povijesnu preobrazbu iz zatvorene i poluzatvorene zemlje u zemlju koja prihvaća potpuno otvaranje”, rekao je Xi.

On je dodao da nitko nije u poziciji “diktirati kineskom narodu što bi se trebalo ili se ne bi trebalo uraditi”.

Kritičari ipak navode da se Xi udaljava od Dengove ostavštine jačanjem kontrole Komunističke partije nad ekonomijom i jačanjem neučinkovitih tvrtki u državnom vlasništvu.

“U nedostatku ekonomskih i vanjskopolitičkih uspjeha mogao bi izgubiti potporu unutar partije”, kaže Kristin Shi-Kupfer, znanstvenica iz instituta Merics u Berlinu.

SAD optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu poput nejednakih uvjeta za strane i domaće tvrtke, nasilno preuzimanje tehnologije i krađu intelektualnog vlasništva. Kao kaznu SAD je uveo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara na što je Kina odgovorila nametima na američki uvoz vrijedan 110 milijarda dolara.

Carine na kinesku robu već su rezultirale usporavanjem kineskog gospodarstva i očekuje se da će se odraziti na globalni ekonomski rast. Xi i američki predsjednik Donald Trump početkom mjeseca postigli su dogovor o 90-dnevnom primirju u trgovinskom ratu koji bi trebao omogućiti njihovim timovima da pregovaraju o trajnijem rješenju.

Kina je kazala kako će zauzvrat suspendirati dodatne 25-postotne carine na američka vozila koje je uvela ove godine. Xi se u svom govoru u Pekingu nije osvrnuo na trgovinski rat i umjesto toga slavio je put zemlje iz siromaštva.

Prije 40 godina Kina je predstavljala samo 1,8 posto svjetskog BDP-a, a danas je to 15,2 posto.

“U samo nekoliko desetljeća dovršili smo proces industrijalizacije za koji je razvijenim zemljama trebalo nekoliko stotina godina”, rekao je.

“Kineski narod postigao je nešto što je nekad bilo nemoguće. Nevjerojatno smo ponosni na naše sugrađane i sugrađanke koji su radom ostvarili čudo bez presedana”.

(vecernji.hr)

New Delhi i Abu Dhabi su potpisali ugovor o deviznom dogovoru kako bi potaknuli trgovinu i investicije bez uključivanja treće valute poput američkog dolara

Zamjena će se odnositi na iznos od dvije milijarde dirhama, valute Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) ili 35 milijardi indijskih rupija (495 milijuna američkih dolara), prema indijskom veleposlanstvu u Abu Dhabiju.

“Bilateralni ugovor o zamjeni valuta između Indije i UAE-a se očekuje da će smanjiti ovisnost o valutama poput američkog dolara”, izjavilo je veleposlanstvo.

“Također se očekuje da će potaknuti jačanje nacionalnih valuta dviju država i smanjiti utjecaj volatilnosti u tečaju koji proizlazi iz ovisnosti o trećoj valuti (dolaru). Također se očekuje da će smanjiti troškove prijenosa koji proizlaze iz tečajnog rizika” – dodalo je veleposlanstvo.

Ove dvije države su također razgovarale o suradnji na području energetike, sigurnosti, trgovine, investicija, istraživanja svemira, obrane itd.

Sa više od 50 milijardi dolara u bilateralnoj trgovini, ove dvije zemlje su jedna drugoj najveći trgovinski partneri.

Inozemna izravna ulaganja Indije u UAE iznosila su 6,6 milijardi dolara 2017. godine, dok je ulaganje UAE-a u Indiju iznosilo 5,8 milijardi dolara.

Ujedinjeni Arapski Emirati su šesti po veličini izvoznik nafte Indiji, s tim da trgovina bez nafte između njih iznosi 34 milijarde dolara.

Ranije ove godine, kompanija Abu Dhabi National Oil Company (Adnoc) i indijski konzorcij na čelu sa tvrtkom Oil and Natural Gas (ONGC) potpisali su 10-postotnu “offshore” koncesiju, a indijske tvrtke imaju priliku istražiti naftna polja oko Abu Dhabija koja proizvode oko 1,4 milijun barela nafte dnevno.

Adnoc također ulaže 44 milijarde dolara u indijski petrokemijski kompleks Ratnagiri u suradnji sa saudijskom kompanijom Aramco.
 

Institutional mechanisms guiding the multifaceted cooperation

Two documents signed during the visit of EAM @SushmaSwaraj to #UAE : Agreement on Currency Swap and MoU for Development Cooperation in Africa. Details available at: https://t.co/1PIQwoRqRi pic.twitter.com/Ldq6D19vsc

— Raveesh Kumar (@MEAIndia) December 4, 2018

 
Novi-Svjetski-Poredak.com