Riječ je većinom o muslimanskim muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja, bez žena, djece i staraca

u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je, prema službenim podatcima državne službe za poslove sa strancima, ušlo oko 10 tisuća ilegalnih migranata što je skoro dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je registrirano 5.130 migranata, prenosi u srijedu sarajevski portal Vijesti.ba.

Najveći broj ilegalnih migranata ove godine dolazi iz Pakistana, Bangladeša, Sirije, Iraka, Afganistana, Alžira, Maroka i Indije. Iranaca je manje u odnosu na prošlu godinu, budući da je Srbija ponovo uvela vize državljanima te zemlje, koji su je ranije koristili za dolazak u regiju i ilegalno kretanje prema zemljama EU-a, koristeći i teritorij BiH.

Kako pišu Vijesti.ba u posljednje tri godine došlo je do promjene strukture migranata, tako da u odnosu na primarna kretanja migranata 2015. i 2016., danas u najvećem broju slučajeva u BiH dolaze „ekonomski migranti“.

Riječ je o muškarcima mlađe životne dobi, koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni ne žele ostati u BiH nego nastaviti kretanje prema zemljama EU kao svojim krajnjim destinacijama, a kao razlog navode lošu ekonomsku situaciju, nezaposlanost i loše prihode u matičnim zemljama, iako ih se u destinacijskim zemljama vrlo malo zaposli i počne raditi.

Zamjenik direktora službe za poslove sa strancima BiH Mirsad Buzar je potvrdio kako migranti u pravilu kod nadležnih tijela BIH izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite. No, u velikom broju slučajeva, sustavno se zloupotrebljava mehanizam azila u BiH.

“Često se događa zlouporaba ovog mehanizma na način da migranti izražavaju namjeru za traženje međunarodne zaštite kako ih nadležne institucije ne bi sankcionirale zbog nezakonitog ulaska u BiH. U biti ogromna većina ne želi azil u BiH”, pojasnio je u razgovoru za Vijesti.ba Buzar.

Prema njegovim riječima BiH je uspjela na temelju asistiranog dragoovoljnoga povratka u 2018. godini vratiti 324 migranta u matične države, a njih 251 u prvih pet mjeseci ove godine. Povratak migranata vrši se i na temelju saporazuma o readmisiji koje BiH ima sa susjednim zemljama.

“Tokom 2018., od Hrvatske smo prihvatili 652 migranta, za koje je Hrvatska utvrdila da su ilegalno ušli u njihovu zemlju s teritorije BiH. Taj broj od početka 2019. iznosi 347 migranata”, otkrio je Buzar.

Na osnovi sporazuma o readmisiji, BiH vraća migrante u Srbiju i Crnu Goru, ovisno odakle su migranti ušli u BiH.

Služba za poslove sa strancima udaljila je iz BiH prošle godine u istočne susjedne države 670 migranata, a od početka ove godine 169.

Migranti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosnu prijetnju BiH stavljaju se pod nadzor u imigracijski centar u Istočnom Sarajevu kojim upravlja Služba za poslove sa strancima. To je jedini objekt zatvorenog tipa.

Da bi se strani migrant stavio pod nadzor i da bi mu kretanje izvan imigracijskoga centra bilo onemogućeno, preduvjet je da mu je prethodno izrečena mjera kojom se nalaže napuštanje teritorije BiH.

Kada se procijeni da on ne želi dragovoljno napustiti teritorij BiH, pribjegava se stavljanju pod nadzor.

Buzar kaže da je tijekom 2018. 948 stranaca bilo smješteno pod nadzor, a od početka ove godine njih 374 pod nadzorom je sigurnosnih služba BiH.

“Služba za poslove sa strancima do sada je više od 120 migranata sa područja Unskosanske županije, gdje se nalazi preko pet tisuća migranata, stavila pod nadzor u imigracijski centar i radila na njihovu udaljenju s teritorija BiH”, rekao je Buzar.

(vecernji.hr)

Njemačka kancelarka Angela Merkel odgovarala je jučer 90 minuta besprekidno na novinarka pitanja o unutarnjoj politici, odnosima sa SAD-om i Rusijom, migrantima… te je dala do znanja kako nema namjeru odstupiti

Tijekom tradicionalnog godišnjeg susreta s novinarima uoči ljetnih praznika, Merkel je na pitanje s kime bi otišla na ljetovanje kada bi birala između Trumpa, Putina i Seehofera jednostavno odgovrila kako je odmor – odmor.

Nakon što je potvrdila središnjost transatlanskih odnosa i prijateljstvo Njemačke i SAD-a Merkel je kazala da je američki predsjednik Donald Trump odnose stavio pod pritisak.

Usprotivila se Trumpovim optužbama da je Njemačka ustrajala na održavanju velikog suficita u trgovini sa SAD-om, ustvrdivši kako je trgovinska razmjena uravnotežena ako se u nju uračuna i uslužna djelatnost.

Citirala je nedavna zbivanja u ekonomiji kako bi pokazala da je trumpovski protekcionizam negativan. Financijska kriza nastala 2007. prevladane je multinacionalnom akcijom, onom G20, ali je i Kina dala veliki prilog.

Glede mogućih američkih povećanja carina na uvoz njemačkih automobila, Merkel je naglasila međunarodni karakter te industrije naglasivši da se najveći pogon BMW-a nalazi u Spartanburgu u Južnoj Kaliforniji.

“Moguće povećanje američkih carina krši međunarodna pravila i ugrožava mnogo radnih mjesta”, kazala je Merkel.

Iznijela je Merkel viziju multietničke Europe spremne emancipirati se u sjedinjene države i preuzeti snažniju ulogu u svijetu. Postoje sukobi pokraj našeg praga i moramo imati važniju ullogu u njihovu rješavanju, kazala je Merkel.

To bi značilo i povećanje troškova za obranu.

Zapadni Balkan kao primjer

Merkel je branila i svoju dosadašnju politiku prema izbjegličkoj krizi, ali je ustvrdila i da se potencijalnim migrantima “ne smiju viš davati lažne nade” jer njedna država ne može primiti sve ljude koji žele u nju doći.

Tunis, Maroko i Alžir su sigurne zemlje i nema razloga da ljudi iz tih prostora dolaze u Europu. Njemačka traži veći red i nadzor nad migracijama.

Nudi zaštitu onima koji su proganjani, ali danas većinu čine ekonomski migranti. Stoga je Merkel kazala da je prioritet nove vlade donošenje useljeničkog zakona.

Njemačka i kad su u pitanju jednostavnija radna mjesta trpi velik manjak radne snage. Zato je i planirani useljenički koncept od presudne važnosti – rekla je kancelarka. Ona je ukazala na to da bi regulirani pritok radne snage smanjio ilegalno useljavanje što je, kako je rekla, već pokazao i primjer zemalja zapadnog Balkana.

Kod zemalja zapadnog Balkana drastično se smanjio broj podnositelja zahtjeva za azilom ali se istodobno, nakon sklapanja ugovora o zapošljavanju za građane ovih zemalja, povećala migracija kvalificiranog kadra u Njemačku.

Novi useljenički zakon bi regulirao useljavanje radne snage iz zemalja koje nisu članice Europske unije.
 

(vecernji.hr)