Njemačka vlada prisiljava tehnološke tvrtke da instaliraju skrivene digitalne „špijunske uredaje” u automobile, računala, telefone i druge uredaje, u skladu sa dopisom ministarstva unutarnjih poslova koji je procurio u medije

RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND) je izvijestio da je Thomas de Maiziere, federalni ministar unutarnjih poslova, napisao Nacrt prijedloga Zakona kojim ističe „pravnu obvezu za treće osobe kako bi im se omogućio tajni nadzor nad drugim osobama.”

Prema RND-u, prijedlog će „dramatično proširiti” državne ovlasti kojima ce špijunirati svoje građane, izvještava Thelocal.de.

Ministar unutarnjih poslova je motivirano predložio novi zakon zbog činjenice da tajnim službama postaje sve teže da probiju sigurnosne sustave koji štite privatnost na digitalnim uredajima.

Na primjer, moderni sustavi zaključavanja na automobilima su toliko inteligentni da čak upozoravaju vozača ako se njihov automobil malo trese. De Maiziere želi donijeti ovaj novi zakon kako bi se npr. osiguralo da upozorenja neće biti poslana vlasniku automobila, ako policija utvrdi da je to opravdano njihovom istragom.

Ali parametri predloženih zakona su navodno mnogo širi. De Maiziere želi da sigurnosne službe imaju sposobnost da špijuniraju bilo koji uređaj koji je povezan na internet. Tehnološke tvrtke će morati dati državi pristup kroz „stražnja vrata” do privatnih tableta i računala, pa čak i pametnih televizora i digitalnih kuhinjskih aparata.

Sigurnosne službe će trebati odobrenje suca da hakiraju bilo koji od tih uredaja.

Prijedlog je naišao na zaprepaštenje kod digitalnih aktivista i političara.

Nacrt zakona je „frontalni napad na digitalnu i fizičku sigurnosti svih gradana”, rekao je glasnogovornik kluba Chaos Computer Club (CCC) Frank Rieger za netzpolitik.org. „Pristup u informacijski sustav automobila znači opasnost za život i tijelo – to je doslovno prekidač za ubojstvo”.

„Planovi ministra unutarnjih poslova zvuče kao orvelijanska noćna mora. Uskoro će su svi stanovi u Njemačkoj biti opremljeni sa uredajima koji su potencijalni uredaji za prisluškivanje”, rekao je Konstantin von Notz, zamjenik frakcije vode Stranke zelenih, ta Spiegel.

„Moramo dobro razmisliti o tome da smo mi zemlja koja je imala dvije diktature u svojoj novijoj povijesti. Da li želimo živjeti u zemlji u kojoj ne postoji privatnost i gdje se država može miješati gdje god je to tehnološki moguće?” – rekao je. (Sean Adl-Tabatabai,YNW)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Putin je u Kremlju rekao kako je Novi svjetski poredak došao na genijalnu ideju da “prodaje klijentima uređaje koji će špijunirati njih i njihove obitelji”

“Pametna tehnologija je alat Novog svjetskog poretka za špijuniranje i moramo biti vrlo oprezni kada biramo u kojoj mjeri će pametna tehnologija biti zastupljena u našim životima”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, piše Yournewswire.

Putin je na sastanku s inozemnom turističkom grupom u Kremlju prošlog tjedna rekao kako je Novi svjetski poredak došao na genijalnu ideju da “prodaje klijentima uređaje koji će špijunirati njih i njihove obitelji”.

On je naveo da se prosječan američki dom danas prati bolje nego maksimalno osiguran zatvor.

Samsung je priznao da njihovi pametni televizori slušaju i snimaju razgovore svojih mušterija i da se takvi snimci šalju neimenovanoj trećoj strani.

Televizori i hladnjaci su najčešći kućanski uređaji u koje je sada inkorporirana Wi-Fi pametna tehnologija. Međutim, ima mnogo naizgled nevinih kućanskih uređaja koji se mogu koristiti za prisluškivanje. Tu spadaju mašina za pranje suđa, toster, aparat za kavu, perilica rublja, budilica itd.

Putin, koji ima običaj se sastajati s inozemnim turističkim skupinama u Kremlju kada mu njegov raspored to dopusti, sreo se sa većinski američkom grupom u subotu i raspravljao s njima 15 minuta o raznim stvarima, od zimskih vremenskih prilika pa sve do prijetnje pametne tehnologije po naše živote.

Carolina Dibo iz Reylija u Sjevernoj Karolini, rekla je da je Putin bio vrlo ljubazan i ugodan i da je govorio engleski mnogo bolje nego što drugi tvrde. “Zamolila sam ga za jedan savjet, a on je rekao da se čuvam pametne tehnologije”, rekla je ona.

Možda trenutno nemate mnogo uređaja povezanih s internetom u vašem domu, ali ti uređaji dobivaju na popularnosti i uskoro biste mogli nabaviti neki pametni uređaj koji će vas špijunirati, a da toga niste ni svjesni.
 
(webtribune.rs/uredio:NSP)

Krenula je žestoka bitka koja će odlučiti o budućnost privatnosti na internetu

Zahuktava se okršaj Apple vs. FBI, koju je zviždač i bivši zaposlenik NSA Edward Snowden u tvitu okarakterizirao tech sporom desetljeća. Eskalacija spora između tehnološkog diva i američkih vlasti odnosi se na odbijanje šefa Applea Tim Cooka da udovolji zahtjevu američke vlade za pristup operativnom sustavu i svim podacima iPhonea koji je koristio napadač u krvoproliću u San Bernardinu.

Snowden je u istom tvitu prozvao Google zbog šutnje te kazao da je kompanija svojom šutnjom odabrala stranu.

Backdoor pristup

Nekoliko sati nakon objave pisma i Snowdenovog tvita oglasio se i izvršni direktor Googlea Sundar Pichai, koji je izjavio da bi “zahtjev američkih vlasti za hakiranjem uređaja i podataka na pametnom telefonu predstavljao problematičan presedan”. Apple je dobio i podršku izvršnog direktora Microsofta.

Snowden je upozorio i na ključni problem – FBI ne traži samo pristup konkretnom pametnom telefonu nego zahtijeva backdoor pristup kojim bi se omogućio uvid u enkriptirane podatke na svim Appleovim uređajima.

Tim Cook je u otvorenom pismu argumentirao zašto Apple zahtjev američke vlade smatra “nezapamćenim presedanom čije bi implikacije imale mnogo dalekosežnije posljedice od same pravne problematike koju udovoljavanje ovakvom zahtjevu podrazumijeva”. Objasnio je da bi se omogućavanjem ovakvog pristupa otvorio ogroman prostor za zloupotrebe te ugrozila sigurnost i privatnost svih korisnika Appleovih proizvoda.

U pismu se naglašava da softver kojim bi se premostile sigurnosne prepreke za pristup pametnom telefonu i svim podacima napadača ne postoji, no stručnjaci tvrde da ga tvrtka može napraviti.

Ponuda Johna McAffeeja

Jedan od njih, ekscentrični John McAfee, developer prvog komercijalnog antivirusnog programa i kandidat Libertarijanske stranke na predsjedničkim izborima, ponudio je FBI-ju da će on sa svojim timom stručnjaka otključati telefon napadača u San Bernardinu, kako Apple ne bi morao napraviti backdoor pristup.

McAfee tvrdi da bi “stvaranjem backdoor pristupa neprijatelji američke nacije više profitirali nego da vlasti jednostavno predaju Rusima i Kinezima kodove nuklearnog programa i ključeva za sve vojno naoružanje”.

Mnogi stručnjaci upozoravaju da sukob između Applea i američkih vlasti treba gledati u mnogo širom kontekstu. Prisiljavajući jednu kompaniju da omogući backdoor pristup zbog jednog pametnog telefona (pa makar to bio i telefon terorista) na način da napravi softver kojim će zaobići sve sigurnosne funkcije uređaja, otvara se prostor da istu stvar mogu tražiti i od svih ostalih tech kompanija i dobiti pristup svim podacima svih korisnika interneta.

Ultimativno, snižavanje sigurnosnih postavki ne bi samo omogućilo vladinim agencijama pristup enkriptiranim podacima, nego bi se znatno olakšao posao hakerima i cyberkriminalcima.

Reakcije američkih vlasti

Na javno pismo šefa Applea reagiralo je američko ministarstvo pravosuđa, a prema njihovoj reakciji jasno je da vlasti nemaju namjeru odstupiti od svojeg zahtjeva. “Nažalost”, kažu u priopćenju koje je prenio New York Times, “Apple nastavlja odbijati suradnju i omogućiti pristup telefonu terorista odgovornog za jedan od većih terorističkih napada na američkom teritoriju”.

FBI je potvrdio da ima podršku Bijele kuće, a slučaj je ujedinio demokrate i republikance, koji su složni u kritiziranju Appleovog stava i traže jaču regulativu i dekripcijske ključeve za pristup enkriptiranim softverima. Donald Trump je, očekivano, prednjačio u napadima na Apple i prozvao kompaniju putem Fox Newsa: “Što si oni umišljaju, tko su oni?”

Senator Arkansasa Tom Cotton je pak izjavio kako “umjesto da zaštiti sigurnost američkih građana, Apple štiti mrtvog ISIS-ovog terorista”.

Pravni temelji FBI-jevog zahtjeva

Zahtjev FBI-ja odobrio je federalni sudac pozivajući se na All Writs Act iz 1789. godine, no Tim Cook tvrdi da je zahtjev vlasti daleko prekoračio pravne okvire spomenutog zakona.
 

The technical changes the @FBI demands would make it possible to break into an iPhone (5C or older) in a half hour. pic.twitter.com/v6GeFXXXBC

— Edward Snowden (@Snowden) Veljača 17, 2016

 
Prema pisanju New York Timesa, odvjetnici FBI-ja, ministarstva pravosuđa i Commerce Departmenta (američkog federalnog ureda za ekonomski rast) pripremaju regulativu kojom namjeravaju prisiliti internetske kompanije na podvrgavanje istim pravilima kao i telekomunikacijske kompanije, a koje su za vrijeme Clintonove administracije morale vladinim agencijama omogućiti prisluškivanje telefona. Regulativa bi se odnosila i na developere aplikacija poput WhatsAppa i kompanije poput Googlea i Applea, tvrde izvori uključeni u proces pripreme.

Naime, nije uopće sporno da putem sudskog naloga vlasti mogu dobiti uvid u tekstualne poruke i ostale podatke spremljene kao običan tekst. Međutim, daleko je problematičnije to što se tehnološke kompanije sada prisiljava na izradu novih softvera ili na prepravke postojećih i omogućavanje dekodiranja enkriptiranih podataka.

Prava bitka tek počinje

Apple sada ima još nekoliko dana za službeni odgovor na zahtjev suda. U slučaju da Apple ne odustane od negativnog odgovora, slučaj će se proslijediti Okružnom sudu. Ako ni na ovoj razini ne dođe do rješenja, stvar preuzima Prizivni sud. U slučaju da sud donese odluku u korist FBI-ja, a Apple ponovno odbije udovoljiti zahtjevu, predmet dolazi na američki Vrhovni sud, čija je odluka zadnja i koja će u tom slučaju predstavljati važan presedan u području cyber sigurnosti.

U svakom slučaju, spor bi mogao potrajati i nekoliko godina, no u konačnici, njegovo rješenje će, upozoravaju mnogi, odlučiti o sigurnosti i privatnosti svih korisnika interneta.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr,youtube.com/uredio:NSP)