Biskup katoličke crkve Engleske je izdao deset zapovijedi kako bi zaštitio ljude od potencijalne zloupotrebe Umjetne inteligencije

Oxfordski biskup Steven Croft, koji sjedi u Domu Lordova, organizirao je odbor za Umjetnu inteligenciju (AI) i pozvao Vladu i tehnološku industriju da ozbiljno shvate etičke implikacije napretka AI.

Iako je AI često pozdravljana kao budućnost gospodarskog razvoja, postoje mnogi koji su oprezniji u ovom unapređenju tehnologije.

Biskup Steven Croft je objavio je svoje “zapovijedi” za rješavanje takvih zabrinutosti u političkoj raspravi u Londonu prošlog tjedna.

Biskup Croft postao je zabrinut nakon što je saslušao činjenice moći tehnologije dok je sjedio u odboru Lordova, prethodno upozorivši da “svaki razvoj Umjetne inteligencije postavlja nova pitanja o tome što znači biti čovjek”.

Govoreći na kongresu ‘Umjetna inteligencija i robotika: inovacije, financiranje i prioritet politike’, biskup je stvorio svoje vlastite zapovijedi za AI. Croftove zapovijedi usredotočene su na zaštitu podataka, etiku, kriminalnu subverziju i ograničenja na snagu AI za “uništenjem”.

Zapovijedi sadrže opće savjete kao što su “AI bi trebao biti dizajniran za sve, i koristiti čovječanstvu”. “Primjena AI bi trebala služiti za smanjenje nejednakosti bogatstva, povećanje zdravlja i mogućnosti”, i AI ne bi trebao “potkopati vrijednosti naše demokracije”.

Umjesto da bude čimbenik ekonomskog dobitka, biskup smatra da bi AI trebao biti “… usmjeren prema najhitnijim problemima s kojima se suočava čovječanstvo”.

Popis sadrži neizbježnu referencu na revoluciju robota, upozoravajući: “Autonomna moć da se ozlijedi ili uništi nikad ne bi smjela biti osposobljena za umjetnu inteligenciju.” (RT)
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

U zadnje vrijeme se jako puno priča o automobilima bez vozača i njihovog potencijala da mogu promijeniti način na koji ljudi koriste ceste već jako dugo vremena

Međutim, u nadi da mogu promijeniti stvari na bolje, postoje i neki razlozi za bojazan i za vašu sigurnost dok ste u njima.

To je zaključak koji nam je Zach Aysan, kanadski znanstvenik i stručnjak za kibernetičku sigurnost htio naglasiti.

On je u članku „Samosudarajući automobili” naglasio da za njega vožnja automobila bez vozača može biti izvor nadahnuća i znak da velike stvari uskoro dolaze, no važno je biti svjestan nekih negativnih posljedica koje bi mogle zadesiti društvo u cjelini jer tehnologija koja stoji iza njih je napokon došla u masovnu uporabu.

Da bi se razumio njegov sveobuhvatni stav prema tome, prvo je važno znati točno što su to automobili bez vozača.

On je rekao da se autonomni automobili, ili automatizirani automobili ne bi trebali uopće zvati automobili.

Zbog jedne stvari, a to je da automobili bez vozača imaju jednu fundamentalnu razliku od običnih automobila. A to je činjenica da su oni zapravo ne trebaju vozača, jer, naravno, oni mogu sami voziti.

U stvari čovjek uopće nije potreban da sjedi u konvencionalnom vozačevom sjedalu. Jednostavno nije potrebno uopće da muškarac ili žena zauzimaju prostor unutar samovozećeg automobila da bi on funkcionirao.

A kako je to moguće? Pa, uglavnom zato što su automobili bez vozača zapravo samo visoko napredna vozila, povezana sa internetom, opremljena računalima i GPS-om na četiri kotača.

A to je, prema Aysanu, glavni srž problema – računalni automobili su jednako ranjiv na hakiranje kao i većina ostalih vrsta računala.

„Potrebno je samo jedna ulazna točke koja nije pravilno osigurana kako bi se omogućio javni pristup”, rekao je Aysan.

„Obrana svih ulaznih točaka i trajna sigurnost istih, unatoč promjeni organizacijskih zahtjeva, osoblja i beskrajnih računalnih ažuriranja softvera knjižnica, je skoro pa nemoguća.”

Po njegovom mišljenju, to bi moglo završiti kao jedan od uzroka velikih problema za automobile bez vozača.

Ako skupina sa zlim namjerama nekako uspije pridobiti pristup i daljinski kontrolirati samo jednu samostalnu vožnju vozilom, mogli bi ga jednostavno i učinkovito pretvoriti u samonavodeću bombu, upozorava Aysan.

„Potpuno napunjeni automobil Tesla putuje više od 200 kilometara na sat te se može zabiti u kemijsku tvornicu, električne podsustave ili benzinsku postaju te bi mogao napraviti veću štetu od bombe koje su napravili teroristi na Bliskom istoku”, rekao je.

Sada zamislite da hakiraju grupu automobila, stotine njih. Ili tisuću.

Postoji i bolja strana, na sreću. Aysan kaže da postoji u velikoj mjeri zbrka u industriji, više od bilo kojeg stvarnog straha ili nesigurnosti.

Ukratko, vrata su širom otvorena za preventivne mjerama koje bi mogle pomoći u zaštiti od potencijalne opasnosti koje bi mogle nastati ako grupa hakera počene ciljati autonomna vozila. (NN)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Čovjek poput Bill Gatesa ima dvije stvari na pameti – novac, koji je skupio tijekom godina kao tehnološki magnat, kojeg sada daruje u dobrotvorne svrhe, i ideje koje slobodno dijeli sa svima koji žele slušati

Osnivač – i bivši CEO kompanije Microsoft je sada podijelio svoje mišljenje o predstojećoj revoluciji umjetne inteligencije (AI) i što bi to moglo značiti za čovječanstvo u cjelini.

Gatesu nije strano gledati širu sliku kada su u pitanju inovacije. U intervjuu za Fox Business, rekao je da se prevlast robota, koja se očekuje da će biti glavna prekretnica za ljude iz cijelog svijeta, ne treba promatrati isključivo negativno.

U stvari, on to vidi kao priliku za rast. Po njegovom mišljenju, kada se to dogodi, ljudi će konačno biti učinkovitiji i biti će u mogućnosti uživati u višku slobodnog vremena.

„Pa,​svakako možemo gledati u budućnost na ideju da će nam godišnji odmori biti duži u nekom trenutku”, rekao je Gates. „Ako mi zapravo možemo proizvesti dvostruko više nego što ćemo napraviti danas s manje rada, svrha čovječanstva nije samo sjediti iza pulta i prodavati stvari, znate li?”

On se zapravo dotaknuo činjenice da mnogi testovi vezani za robotiku i AI koji se trenutno provode diljem SAD-a uključuju preuzimanje tradicionalnih maloprodajnih poslova kao što su oni na blagajnama.

Osoblje i radnici sa niskim plaćama će vjerojatno najviše patiti zbog automatizacije, prema većini stručnjaka u tom području, ali Gates tvrdi da oni zapravo od toga imaju koristi.

Prema Gatesu, sve predstojeće promjene treba shvatiti kao priliku da se donese puno odluka i istraže druge mogućnosti u budućnosti, što je dobra stvar „jer ćete samo tako biti mnogo produktivniji.”

U određenom smislu, on je naravno u pravu – automatizacija će osloboditi od posla dosta koncentrirane radne snage koja se tada može posvetiti drugim stvarima, iako one upravo ostaju nejasne.

Međutim, tu je i mogućnost da Gates gleda na stvari sa vrlo ograničene perspektive. To jest, on možda zaboravlja da nemaju svi ljudi sposobnost da vide sve mogućnosti kako ih on vidi.

Uostalom, ako bi drugi ljudi mogli vidjeti iste mogućnosti kao i on, i učiniti ih tijekom svog života, možda bi on tada imao puno teži put da postane jedan od najbogatijih ljudi u posvijesti.

Ali ostaju činjenice, AI i automatizacija putem robota će izbrisati poslove radnika. Bez odgovarajuće sigurnosne mreže, veliki gubitak ljudskih poslova može dovesti do masovnog siromaštva, ili još gore – masovnog beskućništva.

Revolucija robota može biti neizbježna, ali patnja milijuna ljudi može se spriječiti. Cijena viška slobodnog vremena za neke može biti veliki problem tijekom malo vremena koje će im ostati za život nakon gubitka radnog mjesta zbog strojeva i robota. Što će bogati biznismeni i filantropi tada reći?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Put budućnosti Anthony Levandowskog leži u singularnosti

Dokumenti otkriveni kao dio odvojenog sudskog postupka otkrili su da je elita iz najpoznatijeg kompjuterskog centra na svijetu, Silicijske doline, pokrenula religiju utemeljenu na konceptu štovanja umjetne inteligencije kao Boga.

Levandowski, koji je trenutno upleten u tužbu visokog profila sa Googleom zbog optužbi da je ukrao osjetljive podatke o vlastitom automobilskom programu i dao ih Uberu, osnovao je prije dvije godine vjersku organizaciju nazvanu “Put budućnosti”.

Cilj religije je “razvijati i promicati ostvarenje Boga koji se temelji na umjetnoj inteligenciji”, u skladu s vrstom koja doseže singularnost, točku u kojoj računala nadmašuju čovječanstvo u inteligenciji.

Iako grupa nije odgovorila na zahtjeve Agenciji za poreze (IRS) u svezi obrazaca koje mora svake godine podnijeti kako bi djelovala kao neprofitna vjerska korporacija, “Dokumenti podneseni sa zakonima u Kaliforniji pokazuju da je Levandowski predsjednik Uprave “Puta budućnostii” koji ima cilj štovanje Boga, koje će doprinijeti poboljšanju društva”, navodi Wired Magazine.

Kao što smo ranije dokumentirali, Singularnost je prihvaćena od strane mnogih elitista Silicijske doline kao dijela njihovog napora da postignu besmrtnost spajanjem čovjeka sa strojem.

Ray Kurzweilova knjiga iz 1999. godine “Doba duhovnih strojeva” opisuje plan tehnokratske elite da postanu super bića pojačavajući svoja tijela, eventualno do točke gdje se cijela svijest može prenijeti na računalo.

“Postat ćemo sve više i više nebiološki do točke u kojoj će dominirati nebiološki dio, a biološki dio više neće biti bitan”, rekao je Kurzweil 2013. godine.

“Zapravo, nebiološki dio – dio stroja – bit će toliko moćan da u potpunosti da može modelirati i razumjeti biološki dio. Pa čak i ako je taj biološki dio jako mali, tu ne bi bilo nikakve razlike.”

Međutim, Kurzweilova transhumanistička utopija vjerojatno neće biti dostupna cijelom čovječanstvu, već će biti domena bogate aristokracije, stvarajući još jedan klasni sustav.

Kurzweil je to priznao u svojoj knjizi, označavajući one koji odbijaju ili su nesposobni za kibernetsko pojačanje tijela kao MOSH – “Mostly Original Substrate Humans”.

Ljudi koji se odupiru pritisku da mijenjaju svoje tijelo postajući dio cyborg-a ili si ne mogu priuštiti takav postupak, ostat će odbačeni u društvu. “Ljudi koji ne koriste takve implantate ne mogu značajno sudjelovati u dijalozima s onima koji to rade”, piše Kurzweil.

Kao što Kurzweil piše u svojoj knjizi, to će neizbježno dovesti do situacije koju je opisivao nitko drugi nego Theodore Kaczynski – koji je citirao Kurzweila i njegovog kolegu futuristu Bill Joya – gdje će elita gledati masu čovječanstva kao bezvrijedne parazita i ili ih spriječiti da se razmnožavaju putem programa masovne sterilizacije ili ih jednostavno poslati izravno na klanje.

“Zbog poboljšanih tehnika, elita će imati veću kontrolu nad masama; i budući da ljudski rad više neće biti potreban, mase će biti suvišne, beskorisno opterećenje u sustavu. Ako elita bude nemilosrdna, jednostavno mogu odlučiti da istrijebe masu čovječanstva. Ako bi elita bila humana, oni mogu koristiti propagandu ili druge psihološke ili biološke tehnike kako bi se smanjila stopa nataliteta dok masa čovječanstva ne izumire, ostavljajući svijet eliti”, napisao je Kaczynski u svom manifestu, ključnom odlomku citiranom u Kurzweilovoj knjizi.

Sve to zvuči fantastično, ali to je ono što mnogi ultra bogati elitisti u Silicijskoj dolini čvrsto vjeruju i u nekim slučajevima rade.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da je Google na početku vladavine svijetom dok ovaj internet div usavršava svoju tehnologiju umjetne inteligencije

Govoreći prošli tjedan pred dvoranom punom studenata, Putin je rekao da se najveće svjetske tvrtke za umjetnu inteligenciju poput Google, Apple i Amazon, svi natječu da bi napravili savršenu umjetnu inteligenciju (AI) kako bi dominirali ljudskom rasom.

„AI (umjetna inteligencija) otvara kolosalne prilike i prijetnje koje je teško sada predvidjeti”, rekao je Putin grupi.

On je upozorio da „onaj tko postane lider u tom području će biti vladar svijeta”, izvijestio je NewsMax.com.

Putin je upozorio da „bi bilo jako nepoželjno, ako netko osvoji poziciju monopoliste” i obećao da će Rusija biti spremna podijeliti svoje znanje i iskustvo na području umjetne inteligencije i sa drugim narodima.

Ruski lider je predvidio da će se budući ratovi voditi pomoću bespilotnih letjelica, a „kada dronovi jedne zemlje unište dronove drug, neće imati drugog izbora nego da se predaju.”
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bi li kršćanstvo, najveća religija na svijetu, trebala u svoj zagrljaj prihvatiti sve inteligentne oblike života? Čak i svemirce? Papina poruka uključivosti za sobom povlači i drugo pitanje – ono hiperinteligentnih mašina”

U nedavnom članku za The Atlantic, kolumnist i vjerski autor Jonathan Merritt osvrnuo se na odnos umjetne inteligencije i kršćanstva. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njegove kolumne.

“Otkako je postao papa, Franjo se intenzivno trudi privući Crkvi što više onih koji tragaju za duhovnošću. Odbio je osuditi LGBT ljude, pokušao je integrirati razvedene parove te proširiti ovlasti svećenika, tako da one uključuju mogućnost oprosta abortusa. No, Franjin široki zagrljaj nikad nije bio otvoreniji nego 2014. godine, kada je Papa kazao kako će Crkva krstiti Marsovce.

“Kad bi, na primjer, sutra na Zemlju sletjela ekspedicija Marsovaca, a jedan od njih zatražio krštenje, što bi se dogodilo? Kada nam Gospodin pokaže put, tko smo mi da kažemo: ‘Ne, to nije mudro!’ Napravit ćemo to”, poručio je.

Iako se radi tek o zamišljenom scenariju, on za sobom povlači pitanja o tome na koga i na što se Crkvin blagoslov može protegnuti. Bi li kršćanstvo, najveća religija na svijetu, trebala u svoj zagrljaj prihvatiti sve inteligentne oblike života? Čak i svemirce? Papina poruka uključivosti za sobom povlači i drugo pitanje – ono hiperinteligentnih mašina”.

Kralj ljudske vrste?

“I dok većina teologa ne obraća pozornost na to pitanje, stručnjaci iz područja tehnologije uvjereni su kako je umjetna inteligencija na dobrom putu da postane autonomna. Iako postoje neslaganja oko toga kad će kucnuti trenutak autonomnosti umjetne tehnologije, konsenzus neminovnosti tog trenutka je dosta raširen.

Takav razvoj događaja utjecat će na kršćanstvo, ali i na religije u širem smislu. Smatram kako je umjetna inteligencija najveća prijetnja kršćanskoj teologiji od ‘Podrijetla vrsta’ Charlesa Darwina.

Umjetna inteligencija desetljećima se razvija nevjerojatnom brzinom. Računala danas mogu upravljati zrakoplovima, tumačiti X-zrake i pregledavati forenzičke dokaze. Algoritmi su u stanju slikati umjetnička remek-djela te komponirati simfonije u stilu Bacha. Google razvija ‘umjetno moralno rezoniranje’, tako da samovozeći automobili te kompanije mogu donositi odluke u slučaju prometnih nesreća.

Usprkos velikom potencijalu koji umjetna inteligencija nudi, dio intelektualaca zabrinut je oko vremena u kojemu će strojevi postati svjesni i racionalni akteri – bića s emocijama, sviješću i samosviješću.

“Razvoj potpune umjetne inteligencije mogao bi značiti kraj ljudske vrste”, kazao je slavni fizičar Stephen Hawking za BBC 2014. godine.

“Jednom kada ljudi razviju umjetnu inteligenciju, ona će početi djelovati samostalno te će sama sebe nadograđivati sve brže i brže. Ljudi, koji su ograničeni sporom biološkom evolucijom, neće se moći nositi s time te će u konačnici biti zbačeni s pozicije moći”, dodao je.

Upozorenje intelektualaca

“Mogućnost bilo kakve prijetnje čovječanstvu od strane umjetne inteligencije očigledno je dovoljno velika da zabrine neke od vodećih mislioca na Zemlji. Preko 8000 osoba, uključujući Hawkinga, Noama Chomskog i Elona Muska, potpisalo je otvoreno pismo putem kojega su upozorili na opasnosti razvoja umjetne inteligencije.

I dok se većina kritičara umjetne inteligencije bavi njezinim učinkom na ekonomiju, vlast i etiku, postoji i duhovna dimenzija koju valja proučiti. Ukoliko stvorimo stvari koje će biti u stanju razmišljati samostalno i same za sebe, doći će do ozbiljne teološke debate.

Povijest je puna primjera toga kako velika znanstvena dostignuća imaju i značajan utjecaj na religiju. Kada je Galileo zagovarao heliocentrizam u 17. stoljeću, to je utjecalo i na način na koji je kršćanstvo tumačilo određene dijelove Biblije. Nakon što je Charles Darwin popularizirao teoriju prirodne selekcije u 19. stoljeću, to je promijenilo tradicionalna kršćanska uvjerenja o porijeklu života. Ovaj je trend utjecaja vidljiv i u modernoj genetici te klimatologiji.

Kada bi ljudi stvorili autonomne robote, to bi uvelike utjecalo na religiju – i to kao ništa od ranije navedenih promjena. Neki smatraju kako bi to dovelo u pitanje svaki pojedini element tradicionalne teologije te kako bi jako puno toga trebalo biti ponovno interpretirano.

Dobar primjer navedenog je – duša. Kršćani dušu uglavnom smatraju jedinstveno ljudskim svojstvom, unutarnjim i vječnim dijelom čovjeka. Kršćani vjeruju kako su svi ljudi ikada stvoreni na sliku Božju te da imaju dušu”.

Mogu li strojevi imati dušu?

“No, što je točno duša? I bi li umjetna inteligencija dovela u pitanje kršćansku definiciju duše? Bi li strojevi također imali dušu?

Ako vam se to čini kao apsurdno pitanje, samo se sjetite tehnologija kao što je in vitro oplodnja ili genetsko kloniranje. U oba slučaja ljudi stvaraju inteligentna bića, i većina kršćana bi se vjerojatno složila da ona imaju dušu.

Krenimo od te pretpostavke. Ukoliko imaš dušu i stvoriš vjernu biološku kopiju sebe, pretpostavka je da i ta kopija ima dušu. No, ako naučimo kako digitalno pohraniti našu svijest u računalne sustave, onda ćemo biti u stanju stvoriti umjetnu inteligenciju koja će biti digitalna kopija nas samih. Iz perspektive kršćana, hoće li i te digitalne kopije nas imati duše?

Takva pitanja za sobom povlače niz teoloških izazova.

Ukoliko umjetno inteligentne mašine imaju duše, bi li one mogle uspostaviti odnos s Bogom? Prema Bibliji, Isusova smrt je iskupila “sva stvorenja”. No, je li Isus umro i za iskupljenje umjetne inteligencije? Može li se i ona “spasiti”?

A što je s grijehom? Bi li umjetno inteligentna računala koja bi se vodila načelom toga da nikada ne čine zlo ujedno bila i bolji kršćani od ljudi? Sva ta pitanja su veoma složena, a teologija na njih još uvijek nema odgovore”, zaključuje Merritt.

<<>> NA RUBU PAMETI: Angela Merkel rekla da roboti imaju ‘ista prava kao ljudi’
 
(index.hr)

Angela Merkel i njezini zastupnici EU palamenta pozivaju na novi zakon koji bi klasificirao robote kao “elektroničke osobe”, te im dao ista prava kao i ljudskim bićima

Novi zakon bi značio da će sve vrste umjetne inteligencije (AI) biti zakonski odgovorne za svoje “postupke ili propuste”.

Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta je prvi put u povijesti glasovao za prvo izvješće o robotima u petak.

Nacrt zakona je predložila Mady Delvaux-Stehres, socijalistička europarlamentarka iz Luksemburga koja tvrdi da su trenutni zakoni “nedovoljni” za predstojeću “tehnološku revoluciju”, te predlaže da EU treba utvrditi “osnovna etička načela”.

Zakonodavstvo također predlaže davanje svim robotima sa umjetnom inteligencijom “prekidač za gašenje” u pokušaju da se osigura da roboti “slušaju naredbe dane od strane ljudi”, piše YN.

EU kaže da treba zakone za robotiku i umjetnu inteligenciju koji bi na razini cijele Europske unije regulirali pitanja u rasponu od etičkih standarda do odgovornosti za nesreće koje bi, primjerice, izazvali automobili bez vozača, zaključili su u četvrtak zastupnici Odbora Europskog parlamenta za pravna pitanja.

Zastupnici ističu kako su potrebna pravila za cijelu Europsku uniju kako bi se u potpunosti iskoristili gospodarski potencijali robotike i umjetne inteligencije i zajamčili standardi sigurnosti.

EU treba preuzeti vodstvo u pitanju regulatornih standarda kako ne bi bio primoran slijediti pravila koja postavljaju treće zemlje, upozorava se u izvješću luksemburške zastupnice Mady Delvaux (S&D).

Izvješće u kojemu se razmatraju pitanja povezana s robotikom, poput odgovornosti, sigurnosti i promjena na tržištu rada, prihvaćeno je u Odboru EP-a za pravna pitanja sa 17 glasova za, dva protiv i dva suzdržana.

“Na rastući broj područja naše svakodnevice sve više utječe robotika. Kako bi odgovorili na tu stvarnost i osigurali da roboti ostanu u službi ljudi, žurno moramo stvoriti čvrst europski zakonodavni okvir”, kaže Delvaux.

Zastupnici su zatražili od Komisije da razmotri osnivanje europske agencije za robotiku i umjetnu inteligenciju koja bi vlastima pružala stručnu tehničku, etičku i regulatornu pomoć.

Također predlažu etički kodeks koji bi regulirao odgovornost za utjecaje robotike na društvo, okoliš i zdravlje ljudi i osiguravao njenu primjenu u skladu s pravnim, sigurnosnim i etičkim standardima.

Kodeks bi, primjerice, trebao sugerirati da dizajneri robota uključuje prekidače za prestanak rada kako bi se roboti mogli isključiti u izvanrednim situacijama.

Zastupnici napominju da su usklađena pravila posebice žurno potrebna za samovozeće automobile i traže obvezno osiguranje koje bi jamčilo da će žrtve biti u potpunosti obeštećene u slučaju nesreće koje uzrokuju takvi automobili.

Dugoročno bi trebalo razmotriti i mogućnost stvaranja posebnog pravnog statusa “elektroničkih osoba” za većinu sofisticiranih autonomnih robota, kažu zastupnici.

Razvoj robotike mogao bi dovesti i do velikih društvenih promjena, uključujući i stvaranje i gubitak radnih mjesta na određenim područjima, napominje izvješće te poziva Komisiju da pozorno prati te trendove i razmatra nove modele zapošljavanja i poreznih i društvenih sustava za robotiku.

Zastupnici stoga traže od Komisije da iznese zakonodavne prijedloge za to područje. Prijedlog će biti iznesen na glasovanje u parlamentu u veljači, a kako bi bio prihvaćen za njega se, u skladu s procedurom za zakonodavne inicijative, mora izjasniti apsolutna većina zastupnika.

Izvjestiteljica Mady Delvaux je u razgovoru za portal Europskog parlamenta istaknula kako Europska unija mora pratiti razvoj robotike i biti spremna odgovoriti na različite scenarije.

“Imamo priliku postaviti zajedničke europske principe i zajednički okvir prije nego što svaka država članica donese svoje, različite, zakone. Standardizacija je u interesu tržišta, a Europa je dobra u robotici i želimo li ostati lider na tržištu trebamo zajednička pravila za europsku industriju. Što se tiče odgovornosti, potrošači trebaju biti osigurani ako nastane šteta.

Velika su pitanja sigurnost i zaštita podataka. Robot ne može funkcionirati bez razmjene podataka, prema tome pitanje je također tko sve ima pristup tim podacima”, odgovorila je zastupnica na pitanje zašto je to pitanje tako žurno i kako to da Europski parlament u ovom slučaju prvi traži zakonodavstvo.

“S usponom samoučećih robota, različita rješenja postat će neophodna, stoga tražimo Komisiju da istraži koje su mogućnosti. Jedna je da robotima izdajemo potvrdu o e-osobnosti, makar gdje su u pitanju naknade štete. Slično danas već imamo za tvrtke, ali to nije za hitno rješavanje. Što danas trebamo je stvoriti pravni okvir za robote koji su već na tržištu ili koji će biti na tržištu narednih 10 do 15 godina”, kaže Delvaux.

Delvaux ističe kako vjeruje da je pitanje straha od gubitka radnih mjesta uslijed razvoja robota “najveći izazov našeg društva i našeg obrazovnog sustava”. “Ne znamo što će se dogoditi. Vjerujem da će uvijek biti poslova za nisko kvalificirane ljude i da roboti neće zamijeniti ljude, već će postojati suradnja.

Tražimo Komisiju da sagleda razvoj i kakve zadatke će preuzeti roboti (primjerice teške poslove (kod požara, pod vodom). Trebamo pratiti što se događa i biti spremni za različite scenarije”, smatra izvjestiteljica.

Luksemburška zastupnica se u razgovoru osvrnula i na moguću emotivnu dimenziju odnosa ljudi i robota. “Trebamo reći ljudima kako roboti nisu ljudi. Robot može pokazati empatiju, ali je ne može osjećati.

Ne želimo robote koji izgledaju kao ljudi. Predložili smo povelju prema kojoj se traži da roboti ne smiju stvarati emotivnu vezanost kod ljudi. Možete biti ovisni o robotu fizički, ali ne možete misliti da vas robot voli ili je tužan zbog vas”, rekla je Delvaux.
 
(Hina,dnevnik.hr)

Ljudska rasa zbog toga bi se mogla pretvoriti u nezaposlenu gomilu bez ikakvog cilja koja će dane kratiti pijući lijekove i noseći kacige za virtualnu stvarnost

Bill Gates nedavno je preporučio pet knjiga koje bi trebali pročitati tijekom ljeta, a na tom popisu nalazi se i knjiga ‘Sapiens: A Brief History of Humankind’ povjesničara Yuval Noah Hararija za koju je osnivač Microsofta i najbogatiji čovjek na svijetu napisao kako je njega i Melindu potaknula na brojne rasprave za stolom.

Ova preporuka odlična je reklama za sljedeću Hararijevu knjigu koja bi se u prodaji trebala pojaviti tijekom rujna, ali su se neki njeni dijelovi već pojavili u javnosti.

Najzanimljiviji dio odnosi se na kontroverznu temu o kojoj već dugo vremena raspravljaju brojni znanstvenici, tehnološki novinari i futurolozi poput Raya Kurzweila – uspon robota i umjetne inteligencije te možemo samo pretpostavljati što će se dogoditi u trenutku kada umjetna inteligencija dosegne (i premaši) nivo ljudske inteligencije.

Neki vjeruju kako će to biti pozitivna stvar jer, dok će umjetna inteligencija i roboti raditi stvari koje danas rade ljudi, mi ćemo imati više vremena ‘za sebe’ (ovo bi se zaista moglo dogoditi, ali samo za onu malu skupinu najbogatijih ljudi na svijetu), dok drugi strahuju od masovne nezaposlenosti pa čak i prijetnje cijelom čovječanstvu jer bi nas umjetna inteligencija mogla doživjeti kao prijetnju pa bi nas roboti mogli pokušati uništiti.

Harari u novoj knjizi, kao jednu od mogućih teorija što bi se moglo dogoditi s razvojem umjetne inteligencije i robota, spominje stvaranje ‘klase beskorisnih ljudi’, što je za njega jedna od najvećih prijetnji u 21. stoljeću.

To su ljudi koji će zbog robota i umjetne inteligencije ostati bez posla (ili se nikada neće moći zaposliti), a s obzirom na dinamične promjene na tržištu rada i tehnologije te sve veći napredak AI i robota, nitko neće znati koje su vještine koje bi trebali stjecati tijekom života jer bi stvari koje ljudi uče i za koje se obrazuju kroz školu i fakultet mogle postati nevažne dok oni navrše 30-40 godina.

Harari kaže kako je namjerno upotrijebio riječ beskorisni misleći pri tome na njihovu ‘beskorisnost u političkom i ekonomskom, a ne moralnom smislu’.

Ako ljudi budu nezaposleni i ne budu imali nikakvu perspektivu (što bi se i sada moglo reći i za brojne mlade u Hrvatskoj), ljudi će se osjećati beznačajno i više neće imati razlog za ustajanje iz kreveta, smatra Harari idodaje kako bi država taj problem mogla riješiti kontrolirajući sreću i zadovoljstvo ljudi putem lijekova i virtualnih svjetova.

Ljudska rasa zbog toga bi se mogla pretvoriti u nezaposlenu gomilu bez ikakvog cilja koja će dane kratiti pijući lijekove i noseći kacige za virtualnu stvarnost (zanimljivo, o tome se pisalo nedavno nakon što je objavljena fotografija sa Samsungove konferencije na kojoj je Zuckerberg okružen gomilom ljudi koji su nosili VR naočale te su mnogi tada govorili da bi tako mogla izgledati budućnost), napisali su na The Guardianu uz sarkastičnu napomenu: ‘Dobrodošli u novu revoluciju’.

Što vi mislite, jesu li ova razmišljanja samo dio Hararijeve mašte i scenarij za neki SF film ili nam, s daljnjim razvojem tehnologije i eksperimentiranjem s umjetnom inteligencijom, zaista prijeti ovakav scenarij?
 
(vecernji.hr)

Musk i druge tehnološki divovi su udružili snage u financiranju istraživanja koja će zaustaviti umjetnu inteligenciju od preuzimanja čovječanstva

Doprinosi Elon Muska društvu ne poznaju granice: njegov najnoviji plan ima za cilj spasiti čovječanstvo od toga da bude uništeno od strane umjetne inteligencije (AI).

Milijarder, poznat po masivnoj količini bogatstva i pažnje kroz svoje revolucionarne projekte PayPal, Tesla i SpaceX, dosljedno je upozorio svijet protiv umjetne inteligencije, koju je nedavno prozvao kao najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu.

Njegovo uvjerenje o štetnosti AI ga je ponukalo da udruži snage s drugim poznatim tehnološkim poduzetnicima i uspostavi investicijski fond namijenjen istraživanjima koji će nastaviti sa otkrićima pozitivnim po društvo. Fond od 1 milijarde dolara je osnovan i trebao bi pomoći ljudima da ostanu barem jedan korak ispred tehnologije.

Prema priopćenju objavljenom od strane skupine ulagača, iznenađujuća povijest umjetne inteligencije otežava “predvidviđanje kada bi umjetna inteligencija ljudske razine mogla doći na dohvat ruke”.

Izjava je nastavila savjetovati: “Kad se to dogodi, biti će važno imati vodeću istraživačku instituciju koja može stvoriti prioritet dobrog ishoda za sve one koji rade iznad vlastitog osobnog interesa.”

Rasprava o svijetu tehnologije preko prijetnji i pogodnosti koju nudi brzi napredak u računalnoj inteligenciji se već vodi dugi niz godina, sa pitanjima da li ili ne se zakonodavstvo treba provesti kako bi djelovalo kao zaštitna mjera protiv umjetne inteligencije.

Ukupni moratorij na istraživanja AI-a je također proveden, pogotovo kada su znanstveni i tehnološki svjetovi nedvojbeno sposobni napredovati do točke kada će AI zamjeniti ljude. Vrlo vjerojatno je moguće da će ljudi postati suvišni, nepotrebni, i time postati potrošna roba.

Znanstvenici pretpostavljaju da bi na polijetku AI sustavi bili u mogućnosti komunicirati ekskluzivno među sobom, kontrolirati cijele prometne mreže, pa čak i nacionalna gospodarstava.

Poznati teoretski fizičar Stephen Hawking izjavio je za BBC prošle godine da tehnologija može biti ukleta za cijelu ljudsku rasu, upozoravajući da takva vrsta sustava, tako usavršena može “redizajnirati samu sebe na još veću razinu, čime bi eksponencijalno nadmašila ljudska poboljšanja.”

Na nedavnom simpoziju održanom na Massachusetts Institute of Technology (MIT), Musk je govorio o opasnostima od AI, navodeći da “moramo biti vrlo oprezni s umjetnom inteligencijom. S umjetnom inteligencijom smo dozvali demone”.

Suosnivač PayPala Peter Thiel, zajedno s tehnološkim divom Infosys i Amazon Web Services, su doprinijeli pokretanju OpenAI.

Ta neprofitna organizacija će raditi na istraživanju novih uporaba umjetne inteligencije i dijeliti rezultate i pristup tom znanju.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Umjetna inteligencija suptilno ulazi u naše živote, a možda i preuzima poslove

Najveća kineska internet tražilica Baidu, u suradnji s KFC-om ovog tjedna je najavila lansiranje koncept storea nazvanog KFC Original+ u Šangaju.

Trgovina će funkcionirati tako da će goste posluživati Baiduov robot umjetne inteligencije nazvan Duer, koji može vršiti glasovnu interakciju, a od kojeg će gosti naručivati hranu.

Zanimljivo je i to da će gosti, ako to budu htjeli, moći zamoliti Duera za hologramski prikaz hrane. Duer, koji je javnosti predstavljen 2015. godine na Baidu svjetskom kongresu, sakupljat će podatke o ponašanju kupaca kako bi se bolje shvatile potrebe korisnika te poboljšala poslovna efikasnost, piše All China Tech.

Prvi korak u komercijalizaciji robota

Gosti koji budu posjećivali ovaj restoran brze hrane, naručivat će i plaćati robotu, a ako se projekt pokaže uspješnim, to je prvi korak u komercijalizaciji robota umjetne inteligencije koji će mijenjati ljude u obavljanju pojedinih poslova.

No, Duer nikako nije prvi robot umjetne inteligencije koji je zamijenio čovjeka na njegovom radnom mjestu. Još prije godinu dana Aiko Chihira, robot iz Japana, počela je raditi na recepciji jedne trgovine u Tokiju. Za razliku od Duera, Aiko je čovjekolikog izgleda, a njezin posao je da dočekuje klijente te ih upućuje kamo trebaju ići.

Roboti se razvijaju diljem svijeta

Örebro sveučilište iz Švedske je pak dizajniralo robota koji će pomagati putnicima na aerodromima da lakše dođu do svojih terminala. Robot Spencer je tijekom studenog proveo nekoliko dana na amsterdamskom aerodromu Schipol u sklopu njegovog testiranja te bi uskoro trebao početi raditi.

Početkom ove godine, u Kini je robot po imenu Xiaoice počeo raditi kao TV voditelj na postaji Shangai Dragon te najavljuje vremensku prognozu. Robot Xiaoice dio je softvera koji je razvijen pomoću Microsoftove SmartCloud tehnologije, a ima sposobnost čitanja teksta koji je najsličniji čovjekovom dosad.

Musk, Wozniak te Hawking traže zabranu razvoja UI

Stoga ni ne čudi što stručnjaci, poput računalnog eksperta Moshe Vardija, upozoravaju da umjetna inteligancija prijeti ljudskim radnim mjestima te samoj ekonomiji na globalnoj razini. Ne samo da to tvrdi Vardi, već su i Elon Musk, Steve Wozniak i Stephen Hawking tražili da se zabrani razvoj vojne umjetne inteligencije i robota ubojica jer su uvjereni da nam roboti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju.

Forbesov analitičar Bernard Marr je pak nedavno naveo 10 područja u kojima će ljudska radna mjesta biti ugrožena kompjuterizacijom i automatizacijom u idućih nekoliko desetljeća.

Roboti u zdravstvu

Jedna tvrtka lansirala je aparat koji nadzire razinu anestetika tijekom operacija, a u zdravstvu već neko vrijeme postoje roboti koji liječnicima pomažu tijekom kompliciranih operacija.

Početkom ove godine kirurzi s University of Pittsburgh Medical Center bili su prvi koji su upotrijebili robota za operacije glave i vrata. Kažu da će to operacije učiniti manje invazivnima pa će i oporavak biti brži i lakši.

Roboti u pravu

Danas već postoje statističke baze koje na temlju skupljenih podataka predviđaju ishod pojedinih pravnih slučajeva. Marr vjeruje da, kad bi se svi spisi u velikim parnicama i suđenjima digitalizirali, njima bi se lako moglo upravljati (i vjerojatno na temelju toga odlučivati o konačnoj presudi).

Roboti u osiguranju

Ono što rade agenti osiguranja i brokeri (računanje rizika te izračunavanje raznih statističkih podataka) vrlo lako mogu raditi i računala.

Roboti u arhitekturi

Razvojem tehnologije i raznih aplikacija, dizajniranje objekata danas je jednostavnije nego ikad. Postoje računali programi koje svatko može koristiti kod kuće kako bi definirali željeni namještaj ili nacrt objekta. Marr vjeruje kako je to samo korak do softvera koji će u budućnosti vrlo jednostavno kreirati i vrlo složene projekte.

Inače, švicarski znanstvenici još prošle godine napravili su robota za gradnju koji će se koristiti na većini gradilišta kroz idućih 10 godina. Robot sadrži veliku mehaničku roku koja se nalazi na mobilnom postolju, a ona se može programirati da gradi kompleksne konstrukcije.

Roboti u financijama

Računalni programi za vođenje računovodstva svakodnevno se razvijaju pa ne čudi Marrova tvrdnja kako će se uskoro pojaviti dovoljno dobri algoritmi koji će zamjeniti bankare. U prilog ide i činjenica da vlade već koriste takve algoritme za pronalaženje poreznih utajivača.
Roboti u novinarstvu

Bit će sve manje novinara

Već se neko vrijeme govori o programima koji umjesto novinara pišu vijesti. Riječ je o automatskim programima koji prikupljaju informacije po internetu te ih oblikuju u tekstove. Već sada ima modela u praksi, recimo, u AP-u ili New York Timesu, gdje se putem algoritama prate pokazatelji na burzama, sportski rezultati i slično.
Roboti umjesto službe za ljudske resurse

Sakupljanje životopisa, ispitivanje kandidata i njihova provjera u odjelu ljudskih resursa mogla bi također biti praksa koja će nestati. Marr vjeruje kako se i to vrlo lako može zamjeniti računalnim programom.

Roboti u policiji

Algoritmi koji predviđaju riskantne situacije mogli bi dovesti do manje potrebe policijskih službenika, počevši od onih koji patroliraju kvartovima.
 

 
(telegram.hr/uredio:NSP)