Prije 6000 godina mozgovi su nam postali kadri čitati, sada je u opasnosti više nego što možemo i zamisliti

To je pojava posvuda oko vas kada bilo kamo putujete. Roditeljima iPad služi kao novi oblik smirivanja djece. Prvašići čitaju priče na pametnim telefonima, stariji dečki ne čitaju uopće, ali vise nad videoigrama.

Roditelji i uopće putnici surfaju ili prebiru po beskonačnim e-mailovima i vijestima.

Maryanne Wolf u Guardianu primjećuje da se svi uklapaju u tu priču, a to onda znači da se neuronske veze svih tih ljudi tako mijenjaju da to utječe na sposobnost čitanja, od predškolskog djeteta do odraslih.

Neuroznanstvenici u svojim radovima navode da se ustrojstvo mozga kako bismo bili kadri čitati, razvilo prije više od 6000 godina.

Taj sklop nastao je iz vrlo jednostavnog mehanizma za dekodiranje osnovnih informacija poput broja koza u nečijem stadu.

Istraživanje Wolf opisuje kako sadašnje sposobnosti mozga da čita obuhvaćaju neke od naših najvažnijih intelektualnih i emocionalnih procesa; nakupljeno znanje, zaključivanje, empatiju, kritičku analizu…

Diljem svijeta pojavljuju se istraživanja koja upozoravaju da je možda svaki od tih procesa neophodnih za “duboko čitanje” po prijetnjom kako sve više odmičemo u svijet čitanja na digitalnoj osnovi. Znanstvenica s MIT-a Sherry Turkle napisala je da mi ne griješimo kad kao društvo razvijamo inovacije, nego kad zanemarujemo što remetimo ili smanjujemo dok radimo inovacije.

U tom prijelaznom trenutku između tiskane i digitalne kulture društvo se treba suočiti s onim što smanjuje u dijelu sustava specijaliziranom za čitanje, u onome što naša djeca i stariji učenici ne razvijaju i s onime što oko toga možemo učiniti. Iz istraživanja znamo da sklop za čitanje nije dan ljudima kroz genetski nacrt poput vida ili jezika.

Ono za razvoj treba određeno okruženje. Usto, ono će se prilagoditi zahtjevima okruženja, od različitih sustava pisanja do osobitosti svakog pojedinog medija koji koristimo.

Ako su dominantni mediji razvili procese koji su brzi, višezadaćni i okrenuti velikoj količini informacija, kao što naši digitalni mediji sada, takvi će biti i sklopovi za čitanje.

Psihologinja s UCLA-e Patricia Greenfield piše da ćemo manje pažnje i vremena izdvajati za sporije, vremenski zahtjevnije procese dubokog čitanja, poput zaključivanja, kritične analize i empatije, što je sve neophodno za učenje u bilo kojoj dobi.

Stručnjak za književnost iz Engleske Mark Edmundson opisuje kako je puno studenata na fakultetima izbjegavalo klasičnu literaturu 19. i 20. stoljeća jer više nisu imali strpljenja čitati duže, gušće i zahtjevnije tekstove.

Nije toliko problem niti s “kognitivnom nestrpljivošću” studenata koliko ono što stoji ispod toga; potencijalna nesposobnost velikog broja studenata da čita s razine kritičke analize dovoljne za obuhvaćanje kompleksnosti misli i argumentacije koji se nalaze u zahtjevnim tekstovima, bilo u književnosti ili iz znanosti na fakultetu.

Ili u oporukama, ugovorima, referendumskim pitanjima, namjerno tako uobličenima na zbune glasače. Psihologinja Anne Mangen iz Stavangera u Norveškoj i njeni kolege proučavali su kako studenti usvajaju isti materijal iz različitih medija. Njena grupa obrađivala je klasičnu kratku priču o ljubavi, i to tako da je polovica čitala na Kindleu, a druga polovica na papiru.

Ispalo je da su oni koji su čitali s papira, bili bolji u shvaćanju priče, posebno u sposobnosti uočavanja detalja i rekonstruiranju radnje u kronološkom poretku.

Serija istraživanja sa Sveučilišta San Jose uočila je da je nova norma čitanja “skeniranje” kroz uočavanje riječi i prelijetanja kroz tekst. Mnogi čitatelji sada koriste obrasce skeniranja u obliku “F” ili “Z” tako da pročitaju prvi red, a potom lete preko riječi kroz tekst.

Kad se mozak ponaša na takav način, on smanjuje vrijeme za duboko čitanje i procese povezane s njim. Odnosno, nema vremena za uočavanje kompleksnosti, razumijevanje tuđih osjećaja, ljepote i stvaranje vlastitih misli.

Karin Littau i Andrew Pipe uočili su važnost dodirivanja u tiskanim medijima, što je važno za osjećaj geometrije riječi, prostornog oblikovanja teksta. Piper piše da ljudi trebaju znanje o tome gdje u prostoru i vremenu, što im omogućuje da se vraćaju stvarima i uče iz ponavljanja.

To je važno i za mlade i za stare čitatelje, da se mogu vratiti, provjeriti i ocijeniti nečije razumijevanje teksta. A onda se otvara pitanje što se događa s mladima čije skeniranje teksta preko ekrana odvlači čitatelja od “gledanja unazad” samim time što nedostaje osjećaj prostora.

Negativne posljedice čitanja, uočio je niz znanstvenika, primjećuju se već u četvrtom ili petom razredu, što za posljedicu ima ne samo sposobnost shvaćanja, nego i razvoj suosjećanja, empatije.

Kritička analiza, empatije i drugi procesi dubokog čitanja postaju kolateralna šteta digitalne kulture. Nije to tek puki sukob digitalnog protiv tiskanog. To znači da se uopće mijenja svrha našeg čitanja. Nije to niti samo do mladih, posljedice se uočavaju i kod odraslih.

Više nismo kritični, ne analiziramo, ostajemo otvoreni za lažne informacije i demagogiju. Moramo stoga razviti takav mozak koji će biti u stanju duboko čitati i u tiskanim i u digitalnim medijima.

(express.hr)

Uzbudljiva studija objavljena u časopisu Psychological Bulletin sugerira da nešto jednostavno poput osmijeha može poboljšati vaše raspoloženje

Ali kako točno izraz lica utječe na vaše raspoloženje?

Studija je bila suradnički napor između istraživača sa teksaškog Sveučilišta A&M i Sveučilišta u Tennesseeju (UT).

Istraživači koji su proveli studiju u kojoj su željeli utvrditi mogu li izrazi lica istinski kod ljudi stvoriti određene emocije povezane sa tim izrazima.

U studiji su autori analizirali 50 godina podataka o izrazima lica kako bi pronašli odgovor.

Prema Nicholasu Colesu, doktorandu socijalne psihologije sa UT-a i glavnom istraživaču ove studije, konvencionalna mudrost podrazumijeva da se možete osjećati malo sretnije kada ste nasmijani.

S druge strane, vaše raspoloženje može postati loše ako se namrštite ili budete preozbiljni.

Posljednjih 100 godina psiholozi se nisu slagali sa ovom spoznajom. U 2016. ta su neslaganja postala očitija. Unutar iste godine, 17 timova istraživača nije uspjelo ponoviti poznati eksperiment koji je pokazao kako fizički čin smijanja može učiniti da se ljudi osjećaju sretnije.

Coles je primijetio da ranije studije nisu uspjele pronaći dokaze da izrazi lica mogu utjecati na osjećaje. Čak su se Coles i njegovi kolege istraživači trudili usredotočiti se na rezultate određene studije.

Od ranih 1970-ih psiholozi su testirali ovu ideju. To je nadahnulo Colea i ostatak njegovog tima da ispita postojeće podatke o toj temi.

Istraživači su koristili statističku tehniku​zvanu meta-analiza za kombiniranje podataka iz 138 studija koje su uključivale više od 11 000 sudionika iz cijelog svijeta.

Rezultati metaanalize pokazali su da izrazi lica imaju mali utjecaj na osjećaje. Osmijehom se ljudi osjećaju sretnijima, podsmjehivanje ih može učiniti ljutima, a mrštenje ih može učiniti tužnima.

Coles je pojasnio da to ne znači da možete postati sretniji samo ako se nasmiješite. Istraživači smatraju da su nalazi vrlo uzbudljivi budući da su nagovijestili da um i tijelo međusobno djeluju kako bi oblikovali čovjekovo svjesno doživljavanje emocija.

Istraživači vjeruju da o ovim efektima povratne sprege na licu može puno toga naučiti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ispada da ne samo da vježbanje može poboljšati vaš izgled već može i smanjiti i ukloniti depresiju

Istraživači iz Opće bolnice Massachusetts (MGH) otkrili su da čak i mala količina tjelesnih aktivnosti, poput trčanja 15 minuta dnevno, može napraviti razliku.

Broj ljudi koji pate od depresije i dalje se povećava. U SAD-u je 16,2 milijuna odraslih imalo veliki depresivni period u prošloj godini.

Procjenjuje se i da će 15 posto odraslih u SAD-u osjetiti depresiju u nekom trenutku svog života.

U svojoj studiji, koja je objavljena u JAMA Psychiatry, istraživači su pregledali 611.583 odrasle osobe.

Neki od sudionika su izvijestili su o razinama svoje fizičke aktivnosti, dok su drugi koristili akcelerometar – elektromehanički uređaj koji se koristi za mjerenje pokreta.

Osim bilježenja razine aktivnosti sudionika, istraživači su također analizirali njihovu DNK i povijest osobnih stanja depresije.

Istraživači su otkrili da pojedinčevi geni ne utječu na to je li iskoristio prednosti mentalnog zdravlja kroz aktivnosti.

Sudionici koji su nosili akcelerometre tijekom tjelesne aktivnosti pokazali su smanjeni rizik od depresije, dok oni koji su samostalno prijavljivali svoju aktivnost nisu imali istu korist.

Istraživači su objasnili da je to možda posljedica netočnosti u sjećanjima sudionika ili želje da se predstave na pozitivan način. Osim toga, objektivna čitanja bilježe stvari koje nisu planirane vježbe koje sudionici možda neće prepoznati kao fizičke aktivnosti, poput penjanja stepenicama, hodanja na posao ili košenja travnjaka.

Istraživači su sugerirali da je bilo koja aktivnost bolja od nikakve

Ako živite sjedeći život, u početku će vam biti teško započeti bilo kakvu aktivnost. Ali ne morate se brinuti – evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da započnete a tim navikama:

Pronađite nešto u čemu uživate radeći – to može biti ples, šetnja ulicom ili izlazak u tihu vožnju biciklom – samo se krećite. Možete isprobati i aktivnosti s prijateljima ili članovima obitelji kako biste bili motivirani i ohrabreni.

Započnite polako – započnite sa sesijama od samo 5 do 10 minuta. S vremenom možete proći svoj put do duljih i intenzivnijih vježbi.

Potražite načine da smanjite vrijeme sjedenja – započnite šetnjom nakon večere ili bilo kojeg obroka, umjesto gledanja televizije.

Ciljajte periode od 30 minuta dnevno – postavite si cilj da radite barem 30 minuta tjelesne aktivnosti svaki dan. Možete to raščlaniti na tri desetominutne sesije ili dvije 15-minutne sesije.

Uključite i mišiće – Osim aerobnih vježbi trebali biste raditi i mišiće. Trening otpora ili dizanje utega jača vaše mišiće i poboljšava vašu ravnotežu i koordinaciju. Na taj ćete način smanjiti rizik od osteoporoze i spriječiti ozljede ili padove.

Pokušajte s kućnim vježbama – vježbanje ne znači da morate trošiti novac na članstvo u teretani. Možete se sjajno vježbati kod kuće. Postoje fitness DVD-ovi koje možete kupiti ili posuditi u lokalnim knjižnicama. Možete se prilagoditi i gledati fitness show koji se emitira na televiziji ili online.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Glavni urednik istraživačkog centra Gallup, objasnio je da to znači da je svijet kolektivno “sve više pod stresom, zabrinutošću, u tuzi i bolovima danas nego što je to bio ikada prije”

Ako ste mislili da je 2018. godina bila za vas loša godina, izgleda da niste jedini. Prema istraživanju, negativne emocije ljudi su dosegle “rekordnu razinu u 2018. godini”.

2018: Godina negativnih emocija

Tijekom istraživanja, istraživači su tijekom 2018. godine intervjuirali više od 154.000 pojedinaca iz 147 zemalja.

Istraživanje dnevnih emocija ljudi, koje je provela tvrtka za analitiku i savjetovanje Gallup, otkrilo je da su se u 2018. u svijetu izvješća o negativnim emocijama, kao što su tuga, stres i briga, povećala tijekom posljednjeg desetljeća. Izvješća o tim negativnim emocijama došla su na rekordnu razinu tijekom 2018. godine.

Istraživanje je također pokazalo da su se izvješća o pozitivnim emocijama u 2018. godini smanjila u odnosu na 2017. godinu.

Na temelju izvješća o pozitivnim emocijama, „najsretnija“ zemlja 2018. godine bila je Paragvaj. To je treća godina za redom da je južnoamerička zemlja osvojila prvo mjesto. U međuvremenu, Afganistan je proglašen najmanje sretnom zemljom.

U istraživanju su istraživači pitali sudionike jesu li dan ranije imali određene pozitivne ili negativne emocije ili iskustva. Na primjer, kad su mjerili svoja pozitivna iskustva, ljudi su bili upitani jesu li se „osjećali dobro odmareni, da li su bili tretirani s poštovanjem, da li su se mnogo smijali ili uživali“ prethodnog dana.

U međuvremenu, kako bi procijenili negativna iskustva, ljude su pitali „da li su dan ranije osjećali zabrinutost, tugu, stres, ljutnju ili fizičku bol“.

Koristeći ove odgovore, Gallup je razvio “indeksnu ocjenu” pozitivnih i negativnih iskustava za svaku zemlju i za svijet u cjelini. Indeks je imao gornju granicu od 100 bodova.

Podaci iz Gallupovog istraživanja iz 2018. godine pokazali su da su generalno pojedinci diljem svijeta imali negativan rezultat od 30 bodova, što je najveći negativni rezultat mjeren od kada je tvrtka započela sa istraživanjem 2006. godine. – ocjena iskustva je bila 28. U 2006. bila je 24.

Mohamed Younis, glavni urednik Gallupa, objasnio je da to znači da je svijet kolektivno “više pod stresom, zabrinutošću, tugom i bolovima danas nego što je to bio ikada prije”. Sve više izvješća o fizičkoj boli, tuzi, stresu i brizi odgovorno je za blagi trend rasta negativnosti.

Na državnoj razini, većina zemalja s visokim rezultatima negativnih iskustava suočile su se s ratom ili drugim poremećajima 2018. godine. Na primjer, Srednjoafrička Republika (CAR), zemlja s najvišim rezultatom negativnog iskustva, ponovno je doživjela borbu između oružanih skupina. Sukob je prisilio da tisuće ljudi ode iz svojih domova 2018. godine. Gallup je dodijelio 61 bod CAR-u što je najveća ocjena negativnosti zabilježena u posljednjem desetljeću.

Ostale zemlje sa visokim rezultatima negativnog iskustva uključuju Irak (59), Južni Sudan (55) i Čad (54).

SAD je imao negativan rezultat od 32 boda, što je nešto više od globalnog prosjeka. Od zemalja s visokim dohotkom koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), SAD su bile na četvrtom mjestu po negativnom iskustvu. SAD su također povezane s dvije druge zemlje po rezultatima, Čileom i Turskom.

Najmanje 49 posto Amerikanaca izjavilo je da se osjećalo “pod velikim stresom” prethodnog dana, što je više od 37 posto, koliko iznosi globalni prosjek.

Osim toga, istraživanje je utvrdilo da je globalna ocjena pozitivnih iskustava u 2018. godini bila 69 od 100 bodova, što je nešto manje od 70 bodova u 2016. i 71 boda u 2015. godini.

Na razini zemalja, Paragvaj je bio na prvom mjestu sa ocjenom 85, a slijede ga Kolumbija, El Salvador i Gvatemala, koje su sve povezane ocjenom 82. Prema Gallupu, latinoameričke zemlje često dominiraju listom „najsretnijih“ zemalja zbog “kulturne tendencije u regiji da se usredotoče na pozitivne životne situacije.”

SAD su imale 78 bodova kod pozitivnih rezultata, što je iznad globalnog prosjeka. Ova ocjena svrstava zemlju na četvrto mjesto među članicama OECD-a, u razini Finske. Istraživanje je otkrilo da je nevjerojatnih 82 posto Amerikanaca izjavilo da su se „nasmiješili ili se puno smijeli“ dan prije, dok je 92 posto izjavilo da su tretirani s poštovanjem.

Nasuprot tome, Amerika je zemlja za najvećom potrošnjom lijekova za depresiju na jednog stanovnika, na svijetu. To je valjda razlog zašto su se puno smijeli “dan prije”.

Younis je komentirao da, bez obzira na to gdje se zemlja nalazi u pozitivnim ili negativnim iskustvima, svjetski lideri moraju pratiti “emocionalnu temperaturu” kod ljudi koje vode.

Zaključio je da vođe ne mogu “učinkovito voditi svoja društva, tražiti bolje mogućnosti za svoje građane, te osigurati da buduće generacije žive bolje od prethodnih” ako ne prate kako građani procjenjuju svoje živote i ne pokušaju razumjeti lokalne problema sa kojima se građani redovito susreću.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Niska razina natrija u krvi poznata kao hiponatremija može imati ulogu u oštećenju i opadanju kognitivnih funkcije kod starijih osoba, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Clinical Journal of American Society of Nephrology

Blaga hiponatremija se obično pronalazi kod starijih odraslih osoba i za njih je utvrđeno da je povezana s većim rizikom od pomanjkanja pažnje, poremećaja hoda, padova, kardiovaskularnih stanja, pa čak i prijevremene smrti.

Nadalje, jaka hiponatremija povezana je s kognitivnim oštećenjem i neurološkim poremećajima.

Usprkos tome, odnos između različitih razina natrija u krvi i inteligencijom u starijih odraslih osoba ostala je nejasna do danas. Tim istraživača sa Sveučilišta u Koloradu, Kaliforniji, San Franciscu, San Diegu, Stanford University istraživali da li su niže razine serumskog natrija povezane sa rizikom od kognitivnog propadanja.

U istraživanju je istraživački tim istražio podatke više od 5.000 asimptomatskih muškaraca u zajednici koji su imali 65 godina ili stariji. Slijedili su sudionike studije u prosjeku 4,6 godina i otkrili da je ukupno 100 muškaraca imaki razine seruma koje ukazuju na hiponatrijemiju ili nisku razinu natrija u krvi.

Rezultati istraživanja pokazali su da je nešto niža razina natrija u krvi povezana s kognitivnim oštećenjem, kao i smanjenjem kognitivne funkcije tijekom vremena.

Pored toga, muškarci sa razinama natrija od 126 do 140 milimola po litri (mmol/L) imali su 30 posto povećan rizik od doživljavanja kognitivnih poremećaja na početku i 37 posto povećan rizik od kognitivnog pada tijekom vremena u usporedbi sa muškarcima koji su imali razine natrija od od 141 do 142 mmol/L.

Nadalje, utvrđeno je da je visoka koncentracija natrij u serumu od 143 do 153 mmol/L također povezana sa kognitivnim padom tijekom vremena.

“Malo niže razine natrija u krvi vjerojatno će biti neprimjetne u kliničkoj praksi” – rekao je Kristen Nowak, sa sveučilišta Colorado Anschutz Medical Campus.

Nowak je također rekao da su buduća istraživanja o ovoj temi vrlo važna, kao što je utvrđivanje da li ispravljanje nižih razina natrija utječe na kognitivne funkcije.

To je zbog toga što su neznatno niže razine natrija u serumu, kao i blage promjene u kognitivnoj funkciji, česti slučajevi kad ljudi stare.

Istraživački tim vjeruje da povećanje svijesti o utjecaju nivoa natrija može pomoći u očuvanju inteligencije kog pojedinca u toj dobi.

Više o hiponatrijemiji

Hiponatremija je stanje koje se razvija kada je razina natrija u krvi abnormalno niska. Natrij je elektrolit koji igra ulogu u reguliranju količine vode koja se nalazi u stanicama i oko njih.

Ovo stanje može nastati uslijed temeljnog zdravstvenog stanja, određenih lijekova, srčanih, jetrenih i bubrežnih problema, kroničnog i teškog povraćanja ili proljeva, dehidracije, pijenja previše vode, hormonalnih promjena ili uporabe rekreativnih droga.

Vi možete imati hiponatremiju ako imate jedan ili više od ovih znakova i simptoma koji uključuju mučninu i povraćanje, glavobolju, zbunjenost, smanjenu energiju i umor, nemir i razdražljivost, slabost mišića, grčeve, pa čak i komu.

Liječenje hiponatremije ovisi o uzroku. Može se liječiti jednostavnim smanjenjem unosa tekućine ili uz pomoć intravenoznih tekućina i lijekova u nekim slučajevima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Odlutale misli, zapravo, bude našu kreativnost, spajaju je sa intuicijom, koju koncentrirani um zapostavlja

Otkriveno je da su možda i sustavi koji sudjeluju u lutanju misli aktivni neposredno prije nego što dođe do nekog kreativnog uvida, te da su posebno aktivni kod osoba sa deficitom pažnje.

Svi mi težimo da pobegnemo od naporne fokusiranosti kognitivnog razmišljanja, i vratimo se „prirodnom“ radnom režimu mozga, onome u kojem misli lutaju. Šta to zapravo znači?

Napuštanje prostora problema kojeg umom nastojimo riješiti? Izgleda da nije to, već upravo suprotno. Odlutale misli mogu narušiti trenutni fokus, no to ne znači da se mozak prestaje tim problemom baviti i dalje, i to na način koji mu je „udobniji“, sa boljim rezultatima.

Odlutale misli, zapravo, bude našu kreativnost. Spajaju je sa intuicijom, koju koncentrirani um zapostavlja. „Intuitivni um je dragocjen dar, a racionalni um je vjeran sluga. Stvorili smo društvo koje slavi slugu, a zaboravilo je dar“, smatrao je A. Einstein.

U suvremenom svijetu, gde gotovo svi imaju pristup informacijama, nove vrijednosti se rađaju iz originalnih sinteza, iz ideja koje se spajaju na sasvim nove i neočekivane načine.

Što nam misli više lutaju, to manje primjećujemo što se dešava „sada i ovdje“. Gotovo je nemoguće uhvatiti trenutak kada nam misli odlutaju, i nismo u stanju ni da budemo svjesni da smo „odlutali“ sve dok se fokusiranost moždanih aktivnosti ponovo ne vrati.

Tijekom evolucije naš mozak je prilagođen, uvježban za preživljavanje, dakle za registriranje zvuka i pokreta. Međutim, mi nemamo nikakav perceptivni aparat da osjetimo nestajanje ozonskog omotača ili pojavu kancerogenih stanica.

Dakle, mi ne primjećujemo (u kontekstu fokusiranosti mozga) ono što nije tu, niti se možemo upozoriti na to kao na moguću opasnost. Naš um ima optičku iluziju da je sadržaj naše svijesti jednak zbiru svih informacija u umu.

Automatski sustav fokusiranog mozga uglavnom dobro funkcionira u svim prostorima racionalnog (obavljanje posla, rješavanje rutinskih situacija, pa čak i redovnih dnevnih komunikacija).

Međutim, naše emocije, naša priroda i njene sklonosti, različite od individue do individue, stvaraju odstupanja od te racionalne fokusiranosti koja nam je omogućila preživljavanje.

Odlutale misli zapravo jesu onaj bljesak koji, izlazeći iz okvira fokusiranosti, otvara mogućnost „odmora“, koji istovremeno, po pravilu iznenada i „ničim izazvan“, otvara kreativnost koja tada u tom bljesku zapravo rješava problem i prepušta ga dalje na obradu fokusiranom mozgu.
 
(sputniknews.com)

Osim planiranja vaše mirovine i buduće financijske sigurnosti, sada je vrijeme da stavite novac na stranu da bi jednog dana mogli platiti spramanje podataka iz vašeg mozga, prema jednom od vodećih futurologa koji kaže da ćemo do 2050. godine prisustvovati vlastitim pogrebima kao roboti

Dr. Ian Pearson, koji ima samoproglašeni rekord od 85 posto za projekcije u buduućnost od 10 do 15 godina, kaže da će se ljudi jednog dana (i u ne tako dalekoj budućnosti) prenijeti svoje misli u mašine koje će poboljšati njihovu inteligenciju, poboljšati memoriju i senzorske osobine.

Vanjske informatičke mogućnosti znače da se tehnologija neprimjetno povezuje sa vašim mozgovima pa se osjeća točno isto kao i prije, kaže Pearson. Štoviše, znanstvenik kaže da kada fizički umrete, gotovo cijeli mozak će moći i dalje funkcionirati … kao stroj.

“Do 2050. godine 99 posto vašeg uma će raditi na vanjskom stroju, prije nego u mesnatom mozgu vaše glave” – tvrdi Pearson u svom blogu, Futerizon.

Kada vaše ljudsko tijelo na kraju dovede do neizbježne smrti, Pearson kaže: “ako ste spremili dovoljno i dobro se pripremili”, jednostavno možete prebaciti svoje podatke iz vašeg mozga u robot, koji će prisustvovati vašem pogrebu, i zatim nastaviti dalje, samo u mlađem i visoko nadograđenom tijelu.”

“Neki ljudi možda trebaju pričekati do 2060. ili kasnije, sve dok se cijene robota ne spuste dovoljno da ćemo ih svi moći priuštiti”, kaže on.

“U principu, možete zamijeniti tijela onoliko često puta koliko vam se sviđa, jer vaš um ne prebiva više u tijelu, robot je privremeni medij, samo transport za senzore.”

Kao i sva predviđanja koja se čine previše dobra da budu istinita, Pearson objašnjava da će podaci biti pohranjeni na oblak, a ne vaš osobni poslužitelj, koji bi mogao moglo biti u vlasništvu Googlea, Facebooka, Applea ili nekog budućeg ekvivalenta.”

Kao da ste prodali svoje duše đavolu, potrošači će prodavati svoj rad, znanje i uspomene za jednu vrstu besmrtnosti: “Vi zapravo nećete biti pravi vlasnici svojeg uma”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Tražite način da se riješite stresa i da se opustite? Pokušajte razmisliti o meditaciji

Ona koristi tijelo i um kako bi postigli mir, fokus i opuštanje. Mnogo je ljudi to prakticiralo kako bi se nosili sa svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju i može pomoći ljudima u upravljanju određenim mentalnim i fizičkim zdravstvenim problemima.

“Mi radimo više poslova odjednom, uključujemo se u mnoge, mnoge aktivnosti i meditacija je prekrasan način da usredotočimo pažnju na to kako stvarno proživljavamo ovaj svijet i … da se koncentriramo na ono što je važno u našem životu” – rekla je dr. Emmeline Edwards, direktor Odjela za ekstramuralna istraživanja u Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje.

Jedan od velikih razloga za prakticiranje meditacije je to što je vrlo jednostavna. Osim toga, ne postoji pogrešan način u tome. Sve dok ste na mirnom i tihom mjestu, u udobnom položaju, ostanite usredotočeni i nemojte se obazirati na nikakva ometanja.

Također možete eksperimentirati s njom jer ona nije “jedinstvena za svaku osobu”. Možete izmijeniti način na koji meditirate, uklopiti svoje postavke za sve vaše potrebe. Možete ju vježbati za vrijeme kada stojite, hodate, sjedite ili ležite – bez obzira na to što želite.

“Vrlo je korisno pronaći mirnu lokaciju sa što manje smetnji kako biste se mogli isključiti” – dodao je Edwards.

Budući da se to može učiniti i kod kuće, idealno je da ju prakticira svakodnevno. Konzistentnost je neophodna za prakticiranje meditacije.

Započnite pronalaženjem načina da uključite čak i malo pomnog razmišljanja u vašu rutinu koliko god često možete.

Iako je bolje omogućiti više vremena meditaciji, prakticirajući i samo nekoliko minuta svaki dan može vam pomoći da ga ublažite u svoju stresnu dnevnu rutinu.

Postoje i razni načini pristupa ovoj praksi. Neki se usredotočuju na vrijednosti poput ljubaznosti, dok su drugi usredotočeni na zdravstvene probleme, poput smanjenja stresa ili se bave nesanicom. Drugi korisnici također mogu upotrebljavati aplikaciju za praćenje meditacije, iako nije nužno potrebno za vježbanje.

Meditacija svjesnosti nije općeniti lijek za bolest, ali to je način da vam pomogne nositi se sa svakodnevnim stresorima. Osim toga, može vam pružiti snagu za suočavanje sa izazovima i sa nastavkom prakticiranja svojih navika.

Meditaciju mogu također prakticirati djeca. Može im pomoći da nauče kako stupiti u kontakt s njihovim osjećajima i kako ostati usredotočeni. Možete prakticirati meditaciju s njima nekoliko minuta svaki dan, nakon škole ili prije spavanja.

Meditacija od 16 sekundi za početnike

Stres na normalnim razinama je u redu, ali previše stresa može biti previše za vaše zdravlje. Ako se počne nagomilavati, meditacija vam može pomoći da se smirite i utonete u sadašnji trenutak.

Evo vodiča za kratku meditaciju za početnike:

1. Odredite tko ili što vam uzrokuje stres i razmišljajte o tome.
2. Zatvorite oči.
3. Polagano i duboko udahnite.
4. Zamislite da zrak ulazi kroz usta, niz grlo i u trbuh. Zamislite ga tamo i osjetite ga.
5. Zadržite dah četiri sekunde i osjetite mir između.
6. Izdahnite i zamislite kako se vraća i izlazi kroz nos.
7. Gledajte kako nestaje u zraku i otapa se u atmosferi.

To može biti jednostavno i lako, ali je korisno. Meditacija ne mora biti komplicirana. Zapravo, trebat će vam samo nekoliko sekundi u vašem danu. Sve dok to iskreno i istinski činite, doživjet ćete njezin blagotvorni učinak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Škola ili posao mogu ponekad biti stresni, i kroz nevjerojatno stresne rokove lako ćete biti preplavljeni brigama

Ako svakodnevno imate problema sa tjeskobom, razmotrite neke umirujuće vježbe.

Čudni savjeti koji bi vam mogli pomoći

Provođenje “čudnih” savjeta može vam pomoći da izbjegnete zagušujuću rutinu, tako da možete imati zdraviju i sretniju perspektivu.

Svi trebamo odmor, a i naš mozak treba odmor.

Ako metode koje koristite za upravljanje stresom nisu tako učinkovite, možda je vrijeme da isprobate neke nove i čudne savjete poput ovih u nastavku:

- Nazovite prijatelja s kojim ste izgubili kontakt više od godinu dana – Povezivanje s starim prijateljima može vam pomoći da vidite život iz nove perspektive.

- Idite van i provedite jednu minutu na travi – Ova vježba će vam pomoći da usmjerite svoje unutarnje dijete. Usredotočite se na travu i dišite.

- Nasmijte se na šalu koja nije tako smiješna – To ne znači da morate biti nepristojni prema osobi koja priča neki vic. Usredotočite se na smijeh koji će vam pomoći u upravljanju stresom i oslobađanju neophodnih endorfina.

- Premjestite stvari sa jedne strane vašeg stola na drugu – Ako vam je posebno stalo kako je vaš stol postavljen, možete to pokušati samo na jedan dan. Ova vježba je u percepciji. Ako ste pod stresom, promjena perspektive vam može pomoći da se smirite.

- Upotrijebite svoju maštu i meditirajte – Idite na mirno mjesto i zamislite kako bi se osjećali da letite poput ptice. Ponekad se zabavljate sa svojom maštom i uzimite pauzu, jer vam je to sve što trebate da se opustite.

Strategije smirivanja

Te su strategije praktičnije, ali vam također mogu pomoći da se pozabavite sa anksioznošću i stresom:

Odčepljivanje – Uklanjanje neželjenog sadržaja u vašem domu može vam pomoći u smanjenju stresa, pogotovo ako većinu jutarnjih sati provodite u potrazi vaših ključeva i telefona. Odaberite ormar, ormar ili ladicu.

Vježba – Vježba je prirodan način da se pobijedi anksioznost. Tjelesna aktivnost može očistiti vaš um, potaknuti vaše endorfine i pomoći vam da bolje spavate noću.

Usredotočite se na brigu za sebe – Odmorite se i ošišajte se, manikirajte ili odite na masažu. Osobna briga je važna i ne morate ju uvijek propitkivati. Kupite neke omiljene čokolade i slušajte svoju omiljenu glazbu ako želite.

Omogućite si dovoljno sna svake noći – Potrebno vam je dovoljno spavanja kako bi tijelo i mozak mogli dobiti dovoljno odmora.

Meditirajte – Prije nego što započnete dan, meditirajte deset minuta. Kanalizirajte pozitivnu energiju i ostanite mirni da biste postavili temelj za ostatak dana.

Planirajte jednodnevni izlet – Ako imate viška novca, odite na kratki izlet. Uronjavanje u prirodu može vam pomoći da ojačate vaš um i tijelo.

Planiranje fizičkog pregleda – To može pomoći u isključivanju lošeg fizičkog zdravstvenog stanja koje bi moglo uzrokovati vašu anksioznost.

Planiranje posjeta terapeutu – Ako imate problema sa upravljanjem zabrinutošću, terapeut vam može pomoći da odredite što uzrokuje vaše brige.

Saznajte kako prihvatiti tjeskobu – Bez obzira na njezin uzrok, kao da ste naslijedili gen “anksioznost” od roditelja, užurbani način života ili oboje, nemojte se boriti protiv nje. Prihvaćanje tjeskobe ne znači podleći tome. Morate znati da za njezino rješavanje treba živjeti zdrav način života.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Može li suočavanje sa bolovima biti slučaj upotrebe uma nad materijom? Nova studija iz Nizozemske pokazuje da ljudi mogu olakšati njihovu bol jednostavno zamišljajući nešto manje bolno

Istraživači su odlučili upotrijebiti placebo efekt. Sve je više dokaza da su naša iskustva oblikovana našim očekivanjima.

U nekim pokusima, ljudi su čak izvijestili o poboljšanjima nakon kirurške operacije kako bi testirali placebo učinak. Istraživači sa Sveučilišta u Leidenu odlučili su utvrditi da li je to i istina kada je riječ o olakšanju boli.

U studiji, doktorandica Kaya Peerdeman je koristila ledeno hladnu vodu i vizualizacijske vježbe. Sudionici jedne skupine stavili su ruku u kantu hladne vode i ocijenili njihovu bol.

Drugoj grupi je međutim rečeno prije nego što su stavili ruku u kantu da vizualiziraju da nose toplu i zaštitnu vodootpornu rukavicu sa mogućnošću zaštite od vrlo niskih temperatura. Oni koji su to učinili rekli su da su imali osjećaj manje boli kada su uronili ruku u vodu.

Placebo učinak može biti problematičan u nekim studijama, kao što su klinička ispitivanja lijekova gdje skupine koje imaju pravu terapiju kao i placebo osjećaju poboljšanja. S druge strane, postoje slučajevi poput ovog, gdje se učinak može koristiti kao tretman sam po sebi.

Nalazi nisu mogli doći u boljem trenutku, jer se Amerika nalazi usred devastacijske opioidne epidemije, a istraživači i liječnici sada pokušavaju pronaći sigurniji i učinkovitiji način ublažavanja boli.

Kognitivna bihevioralna terapija, svjesnost i meditacija se u nekim slučajevima koriste u velikoj mjeri, a to bi moglo biti još jedan vrijedan alat za pacijente sa kroničnom ili teškom boli.

Možda mislite da placebo učinak možda nije dovoljno jak da bi se suprotstavio akutnoj boli, ali studije su pokazale kako je nevjerojatno moćan.

Na primjer, studija na 200 bolesnika koji boluju od angine pronašla je gotovo nikakve razlike u sposobnostima vježbanja između onih kojima je ugrađen srčani stent i onih koji su podvrgnuti placebo postupku.

Placebo učinak mijenja fiziološke reakcije kralježnice

Studija objavljena u časopisu Science pokazala je da placebo učinak zapravo mijenja fiziološke reakcije u kralježnici.

U istraživanjima Sveučilišnog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf, sudionicima je rečeno da im se daje na raspolaganje ili anestetička krema ili placebo krema za njihove ruke prije nego što su bili izloženi bolnoj toplini.

Oni koji su dobili kremu za koju se vjeruje da smanjuje bol su istodobno bili snimani uz pomoć fMRI-a, te su pokazali smanjenu aktivnost živaca u svojoj kralježnici – iako je aktivna krema bila placebo. Drugim riječima, nije samo um koji smanjuje bol; tijelo zapravo osjeća manje boli.

Um je nevjerojatno utjecajan, a pronalaženje načina da se ova moć koristi za vaša fizička stanja moglo bi imati duboke posljedice na ljudsko zdravlje – ne samo kada je u pitanju olakšanje boli, već i na druge aspekte vašeg zdravlja.

Ipak, to su načela koja možete naučiti i primjenjivati​u svom životu kao dopuna ostalih sigurnih pristupa olakšanju bolova.
 
NoviSvjetskiPoredak.com