Ozbiljne tvrdnje da zakonski kanabis u drogeriji nije dovoljno jak, zbog čega se obraćaju trgovcima i završavaju u zatvoru

Kada je Irfanu Ribiću, studentu glume u Sarajevu, 2015. godine dijagnosticirana multipla skleroza, teško imuno oboljenje, za ovu bolest gotovo da nije znao, a kamoli o načinu njenog liječenja.

Kako lijekovi koje su propisali liječnici nisu djelovali, njegovo stanje se pogoršavalo i završio je u invalidskim kolicima. Prisjećajući se tog vremena, kaže da se radilo o ‘golom opstanku’ gdje su on i njegova porodica u očaju pokušavali pronaći neko rješenje, bez puno nade.

Tada je slučajno na televiziji ugledao Huanita Luksetića, oboljelog od iste bolesti, čija je priča podigla veliku prašinu u Hrvatskoj nakon što ga je sud osudio na dvije godine zatvora zbog ilegalne proizvodnje i držanje marihuane, koju je koristio kako bi se liječio. Zbog velikog pritiska javnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila je donijeti odluku o njegovom pomilovanju.

“Sjećam se da sam došao kući i slučajno upratio Huanita na televiziji, što me zainteresovalo kao osobu kojoj je tek uspostavljena dijagnoza. Ustvari, bilo mi je interesantno što je u emisiji gost bio i krim inspektor, jer sam pomislio šta će on tu kada se priča o bolesti, a onda je u jednom trenutku Huanito rekao da se on liječio uljem kanabisa i ustao iz kolica. Zapitao sam se kakav kanabis, ja sam mislio da se ljudi drogiraju s tim”, počinje Irfan svoju priču o tome kako je upoznao Huanita koji mu je objasnio cijeli proces liječenja tim uljem i kako ga nabaviti.

Bo je svjestan, kaže, da će od tada sve što budio radio raditi ilegalno. Kupio je ulje od kanabisa na crnom tržištu od dilera i za prvi dio terapije dao približno 5.000 eura.

“Ti dileri sami diktiraju cijenu, umjesto da država to uzme u svoje ruke, oporezuje, zaradi, da to bude u apotekama, da neko stoji iza toga, a ne neki čovjek kojeg sretneš prvi put na ulici. Za nas oboljele je to vrlo opasna stvar, ne znaš šta kupuješ – da li će to to na kraju ubiti ili izliječiti.”

‘Ulje možete pronaći svaki dan u mom frižideru’

Ipak, ističe, njega je izliječilo. Kada je otišao na kontrolu liječnici nisu mogli vjerovati o kakvom se poboljšanju radi. Iako im je, kaže, rekao da je koristio ulje, oni to nisu mogli napisati u nalazima i pripisati poboljšanje tome.

“Na prvom snimanju magnetnom rezonancom, imao sam sedam lezija, odnosno sedam oštećenja, a na drugom je ostala samo jedna. Vratio sam se studijima, istračao sam maratone i polumaratone i sada ću diplomirati. Nikada nisam bio u situaciji da mi korištenje ulja predstavlja smetnju, da ne mogu učiti tekstove za uloge. Vratio sam se svojim normalnim aktivnostima, što svako na ovom svijetu zaslužuje.”

Irfan je nakon toga odlučio da javno progovori o svemu. Sa prijateljima je osnovao udruženje KANABIH, pokušavši da se zakonski bori za pravo na liječenje. Cilj mu je bio okupiti određenu grupu ljudi koji bi napravili platformu šta bi iz perspektive oboljelih bilo najkorisnije i najbolje, odnosno šta su njihove potrebe.

“Tragao sam za odgovorima, zašto mi je to zabranjeno to ulje a toliko mi je pomoglo, zašto se ne plašim tog nekog zakona. Mislim da ne radim ništa loše. Ne mogu vjerovati da neko može da pomisli za mene da sam diler i narkoman, jer ne znam nijednog dilera da je izašao u javnost i rekao ‘ja imam ulje kanabisa u svom frižideru’. Lijek možete u svako doba pronaći u mom frižederu, u mojoj kući.”

Objašnjava da ono što se može pronaći legalno u apotekama nije dovoljno za oboljele, jer ta koncentracija kanabisa ništa ne znači kod korištenja.

Uprkos tome što već tri godine javno govori o ulju kanabisa i promoviše njegovo korištenje kod oboljeljih, Irfan ističe da nikada nije imao problem sa policijom. Razgovarao je sa inspektorima, ali nikada nije priveden zbog načina na koji se liječi. Također, dodaje, ne poznaje da je iko od drugih oboljelih u BiH imao problema.

Sarajka, koja nije željela da se njeni podaci iznose u javnost, za majku oboljelu od karcinoma pluća također nabavlja ulje kanabisa na crnom tržištu.

Ističe da se ne boji policije i da će pod cijenu zatvora i dalje to nabavljati za majku, jer joj, dodaje, pomaže da se nosi sa nuspojavama hemoterapije.

“Mi smo nabavili ulje na crnom tržištu i platitli 200 eura za pet mililitara. To joj je trajalo mjesec dana, a treba primati šest mjeseci. Preporuka od koga kupiti ulje ide od usta do usta. Mi smo ga nabavili u Banjaluci. Otkako to koristi, mama puno bolje spava i manje kašlje. Prije je imala velike napade kašlja. Sutra da me uhapse zbog toga… apsolutno se ne bojim.”

Veće kazne nego za ubistvo iz nehata

Međutim, u susjednoj Srbiji, situacija je mnogo gora nego u BiH. Mnogi oboljeli su privođeni, a kazne su, kako kažu, gore nego za teška krivična djela.

U javnosti je odjeknuo slučaj Danijela kojeg su na putu kući zaustavili policajci i pronašli mu kesu sa marihuanom koju je kupio kako bi za ženu oboljelu od multiple skleroze napravio ulje. Prvostepeno je osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, da bi ga u ponovljenom procesu oslobodili. Njegov slučaj je tako postao presedan.

“To je praktično jedini ozbiljan slučaj da je neko oslobođen. Imamo još jednog oboljelog od multiple skleroze, nađeno je ulje kod njega, ali nisu hteli dalje da mu sude, samo su sklonili slučaj. To su dva uspešna slučaja, ali nažalost ima jako puno drugih bolesnih koji su hapšeni, čiji procesi nisu završeni, a neki su već u zatvoru”, kaže Miloš Simić iz Udruženja građana IRKA (Inicijativa za promenu zakonske regulativa kanabisa).

A kazne su, dodaje, tri godine zatvora, što je apsurd jer se za ubistvo iz nehata dobije manje. S druge strane, protiv 15 članova udruženja IRKA, od koji su dvoje samo aktivisti i članovi porodica oboljelih, a ostali oboljeli, vođeni su ili se još uvijek vode krivični postupci.

“Majka sa troje dece leči se od multiple skleroze, nju su sačekali, bukvalno je sačekuša bila ispred kuće, našli su je određenu količinu, njoj se na kraju sudilo i osuđena je na uslovno. Recimo da je dobro prošla, ali osuđena je kao kriva osoba. Isto se desilo i sa Danicom, u jesen 2017. su joj pretresli kuću i našli ulje od cvetova kanabisa koje je ona namenila da pokloni, kako mi često doniramo pacijentima, i ona je po kratkom i hitnom postpuku osuđena, čak je nisu ni saslušali, pošto je bila bolesna, oni su je u odsustvu osudili na uslovnu kaznu, tako da njoj ako bilo šta nađu, ona ide momentalno u zatvor”, kaže Simić.

‘Zločin prema zdravlju’

U Srbiji se formalno legalno mogu koristiti neki lijekovi na bazi kanabisa, međutim, Simić kaže da je sada dostupan samo Sativex, koji je reduciran, te sintetski tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC. Međutim, dodaje, niko ga nije uvezao u Srbiju već tri godine i niko se ne može liječiti njim.

Dodatno, u ovoj zemlji se najavljuje još rigorozniji zakon kojim će se korisnici strožije kažnjavati bez toga da su učestvovali u prodaji ili švercu. Već sada je jedna četvrtina svih uhapšenih u Srbiji, u zatvoru zbog posjedovanja kanabisa, a ne prodaje ili uzgoja, kaže Simić.

“To tera obolele da se okrenu crnom tržištu, a reč je o hiljadama pacijenata. U najavi je pooštravanje krivičnih kazni, što konkretno znači da ako nekoga nađu sa jednim cvetićem i bude kažnjen novčano prvi put, sledeći put kad ga nađu, odmah će ići u zatvor. Predloženo je da se da presuda duplo niža od maksimalne kazne, to znači ako je maksimalna kazna u Srbiji 12 godina za šverc kanabisa – prvi put ste dobili uslovnu kaznu, a sledeći put ćete dobiti šest godina, ili ako za sebe uzgajate jednu biljku, drugi put ako vam nađu, dobit ćete šest godina, bilo da ste bolesni ili niste.”

Udruženje IRKA, objašnjava Simić, traži da se u svrhu liječenja donese zakon koji će omogućiti pacijentima potpuni pristup svim sortama kanabisa i mogućnost za lično sađenje ako neko od pacijenata to želi.

“Mi smo tražili od države da zvanično počne da proizvodi ili da dopusti pacijentima da to rade. Jer ljudi koji su bili osobe sa invaliditetom sada mogu da igraju košarku, trče, umesto da su u kolicima i da ih guramo.”

Kako ističu oboljeli koji koriste ulje kanabisa u svrhu liječenja, ne mogu da shvate da im je pravo da se bore za svoje zdravlje onemogućeno i zabranjeno. To nazivaju “zločinom prema zdravlju”.

Zbog toga je parola koju koriste članovi IRKA-e “bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”.

(balkans.aljazeera.net)

Još jedna zapanjujuća pobjeda za američki narod koji se bori protiv kriminalnog i korumpiranog establišmenta

Predsjednik Donald J. Trump je legalizirao industrijsku konoplju diljem zemlje potpisujući novi zakon o poljoprivredi.

Odredbu o legalizaciji konoplje predvodio je voditelj većine u Senatu Mitch McConnell (R-KY), što je dodatno pokazao da republikanci podupiru legalizaciju konoplje i poljoprivrednu slobodu.

Nakon gotovo 50 godina zabrane, industrijska konoplja će biti legalna za uzgoj po cijeloj Americi počevši od 1. siječnja 2019. godine.

To je još jedna velika pobjeda koja pomaže da Amerika ponovno postane velika tako što će osloboditi moć poljoprivredne slobode i prirodnog zdravlja.

“Ovaj zakon označava prvu promjenu u federalnoj klasifikaciji biljke kanabisa, budući da je u početku ova biljka bila klasificirana kao kontrolirana supstanca Klase 1. koju je Kongres tako postavio 1970. godine, i utire put za prvu odobrenu komercijalnu proizvodnju konoplje na federalnoj razini nakon Drugog svjetskog rata” – rekao je zamjenik ravnatelja NORML-a Paul Armentano.

Nacionalna organizacija za legalziaciju konoplje NORML također dodaje:

“Odredbe specifične za konoplju u Zakonu iz 2018. mijenjaju federalni Zakon o kontroliranim tvarima iz 1970. godine, tako da biljke konoplje, koje sadrže više od 0,3 posto THC-a, se više ne klasificiraju kao kontrolirane tvari prema saveznom zakonu.”

“Premda konoplja više neće biti u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, budući proizvođači će morati prijaviti planove uzgoja američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), bilo putem državne vlade ili preko same agencije USDA” – izvješćuje portal Marijuana Moment.

CBD i drugi kanabinoidi su u suštini “de-klasificirani” sa popisa tvari pod kontrolom 1. Klase, ali samo ako su proizvedeni u skladu s odredbama zakona o poljoprivredi, što znači da se proizvođači moraju pridržavati državnih i saveznih propisa koji do sada nigdje nisu opisani.

USDA će navodno sada regulirati proizvodnju konoplje, a savezne države koje žele izvršiti restriktivniju državnu kontrolu moraju uskladiti svoje planove sa USDA-om.

Kao što NORML izvješćuje:

Zakon (Odjeljak 297B) dopušta američkim državama koje žele posjedovati “primarno regulatorno ovlaštenje za proizvodnju konoplje” da podnesu plan američkom ministarstvu poljoprivrede. Agencija ima 60 dana da odobri, odbije ili izmijeni plan. U slučajevima kada plan kojeg je predložila država nije odobren, “biti će nezakonito proizvoditi konoplju u toj državi … bez dozvole.”

Institut Brookings dalje navodi:

Zakon će izričito dopustiti transport proizvoda dobivenih od konoplje preko državnih granica u komercijalne ili druge svrhe. Također ne postavlja nikakva ograničenja na prodaju, prijevoz ili posjedovanje proizvoda dobivenih od konoplje, pod uvjetom da se te stavke proizvode na način sukladan zakonu.

FDA i dalje tvrdi da ima potpunu kontrolu nad CBD-om, ali može ublažiti svoja ograničenja u bliskoj budućnosti

Pod vodstvom Trumpove administracije, FDA ukazuje da bi mogla provoditi regulatorne reforme kako bi legalizirala CBD u prehrambenim proizvodima kao dodatak prehrani diljem zemlje.

Putem priopćenja od 20. prosinca FDA napominje:

Između ostalog, ovaj novi zakon mijenja određene savezne ovlasti koje se odnose na proizvodnju i marketing konoplje … Ove promjene uključuju uklanjanje konoplje iz Zakona o kontroliranim tvarima, što znači da konoplja više neće biti ilegalna tvar prema saveznom zakonu.

U početku, FDA ponavlja da održava potpunu kontrolu CBD-a i da se CBD trenutno ne smije prodavati kao dodatak prehrani zbog bizarnog razloga zbog kojeg određene tvrtke proučavaju CBD kao mogući lijek na recept. (farmaceutske kompanije će najviše izgubiti legalizacijom CBD-a)

Međutim, FDA signalizira svoju spremnost na razgovore s vodećim proizvođačima s mogućim ishodom izdavanja novih propisa kojima bi se eliminirale trenutne restrikcije na prodaju prehrambenih dodataka na bazi CBD-a.

“FDA ima ovlasti za izdavanje propisa kojima se dopušta uporaba farmaceutskog sastojka u hrani ili dodatku prehrani”, kaže FDA, što znači da je CBD “farmaceutski sastojak” čak i kada je CBD prisutan u biljkama već milijune godina, mnogo prije nego što su postojale farmaceutske tvrtke.

“Poduzimamo nove korake kako bismo procijenili treba li slijediti takav proces.”

FDA dalje objašnjava da će održati javne sastanke kako bi prikupila informacije o daljnjim regulatornim promjenama koje bi mogla slijediti:

“S obzirom na značajan javni interes za ovu temu i jasan interes Kongresa u poticanju razvoja odgovarajućih proizvoda od konoplje, namjeravamo održati javni sastanak u skoroj budućnosti za zainteresirane strane kako bi podijelili svoja iskustva i izazove u svezi tih proizvoda, uključujući informacije i mišljenja koja se odnose na sigurnost takvih proizvoda” – ističe američka Administracija za hranu i lijekove.

Novi-Svjetski-Poredak.com