Oko 4500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsformedlingen) u srijedu je ostalo bez posla

Zbog proračunskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.

Jedno od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske

Državni proračun za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom prosinca, predvidio je oko 630 milijuna kuna manje za plaće zaposlenika te čak 2,5 milijardi kuna manje za programe Zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske bila je jedina moguća posljedica proračunskih rezova.

Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do travnja, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uvjeta.

Šveđani se ne ustručavaju od rezova

Za razliku od Hrvatske, koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za masovnim otpuštanjima državnih i javnih službenika, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili.

Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica proračuna koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutačnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.

Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike s desnice, koji su prije njegova izbora u siječnju, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni proračun koji sada obvezuje i njega, no ministrica rada Ylva Johansson (također iz redova socijaldemokrata) dala je naslutiti da se Arbetsformedlingenu ni inače nije dobro pisalo: “Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u travnju, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak.

Stranke s kojima smo ušli u proračunsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to utjecati i na državni proračun u sljedećim godinama.”

Komunikacija s nezaposlenima ubuduće će se voditi preko Skypea

Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne tvrtke, od čega Hrvatska također još zazire, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju.

I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticanog zapošljavanja, no opet za razliku od Hrvatske, koja se kroz program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa odlučila stimulirati zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih, švedske mjere usmjerene su na mlade bez srednje škole i novopridošle strance.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutačno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na podrijetlo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto.

U takvim relativno povoljnim tržišnim i gospodarskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.

Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.

(index.hr)

Hrvatski porezni obveznici administraciju plaćaju gotovo 50 posto više u odnosu na prosjek Europske unije, pokazuju podaci Eurostata na temelju brojki iz 2015. godine

Od ukupnog iznosa koji država godišnje troši, čak 19,5 posto odlazi na financiranje općih javnih usluga, u što su uračunati troškovi administracije i otplata javnog duga.

Izraženo u novcu, opće javne usluge koštale su nas 30,5 milijardi kuna, a ukupna potrošnja države 156,5 milijardi. Za usporedbu, prosjek Europske unije za ovu vrstu troška je 13,1 posto.

Po potrošnji na administraciju i javni dug pri samom vrhu EU

Osim što je hrvatska administracija po udjelu u ukupnoj potrošnji države pri samom vrhu – iznad nas je samo Cipar s 25 posto – te što su po rastrošnosti debelo iznad europskog prosjeka, postoci značajno odskaču i od usporedivih zemalja.

Tako na primjer, na administraciju i javni dug u Bugarskoj otpada samo 7,8 posto javne potrošnje, Češkoj 10,3 posto, Poljskoj 11,8 posto, Rumunjskoj 13,5 posto, Sloveniji 13,6 posto, Litvi 12,5 posto, Latviji 14, posto…

Ako pogledamo podatke i za zapadne, znatno bogatije zemlje EU-a, koje imaju daleko efikasniju administraciju, vidljivo je da su i njihovi postoci znatno niži u odnosu na Hrvatsku.

Zemlje koje su poznate po svojoj vrlo efikasnoj administraciji, kao Danska i Njemačka, na administraciju i opće javne usluge troše 13,5 posto ukupnog iznosa javne potrošnje, Austrija 13,3 posto, Irska 13,9 posto, Švedska 14,1 posto, Finska 14,9 posto – uglavnom, značajno manje od Hrvatske.

Kada bi se ti troškovi u Hrvatskoj smanjili na prosjek EU, došli bi do ušteda od otprilike 9 milijardi kuna godišnje.

Javna potrošnja – pola ekonomije

Osim što administracija neracionalno troši ogroman novac, pa se javne financije krpaju zaduživanjem i dizanjem poreza, podaci o javnoj potrošnji prikazani kao postotak BDP-a upućuju i na snažan utjecaj države na ekonomiju.

Javna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 156 milijardi kuna, što je gotovo 47 posto BDP-a. To je otprilike i prosjek Europske unije, ali znatno više od, naprimjer, Irske, gdje je javna potrošnja na razini od 29,4 posto BDP-a.

Kada pogledamo zemlje istočne Europe, javna potrošnja u Poljskoj je na 41,5 posto BDP-a, Bugarskoj 40,7 posto, Rumunjskoj 35,7 posto, Češkoj 42 posto, Litvi 35,1 posto, Latviji 37,1 posto,a iznad nas je Slovenija sa 47,8 posto.
 
(index.hr)