Razočarana kanadska burza kriptovalute QuadrigaCX, koja je već bila upletena u niz prethodnih pravnih slučajeva, tvrdi da više nema pristup kriptovalutama u vrijednosti od oko 190 milijuna dolara

Tvrtka QuadrigaCX kaže da je njezin osnivač Gerald Cotten neočekivano preminuo “zbog komplikacija sa Crohnovom bolesti 9. prosinca 2018. godine dok je putovao u Indiju” – i bio je jedina osoba koja je znala lozinku za navodni “hladni novčanik” tvrtke gdje je držala veliku većinu klijenata.

„Hladni novčanik” je fizički uređaj za pohranu podataka koji nije spojen na internet.

U prisezi kod Vrhovnog suda u Novoj Škotskoj, Cottenova udovica Jennifer Robertson tvrdila je da ne zna zaporku, a njezin je muž bio jedini koji je to znao. Čak su unajmili stručnjaka za probijanje enkripcije na laptopu, ali nije uspio.

Cotten je navodno imao “isključivu odgovornost za rukovanje fondovima i kriptovalutama” koji su bili vrijednosti oko 26.500 Bitcoina ($ 92.3 milijuna USD), 11.000 Bitcoin Cash ($ 1.3 milijuna), 11.000 Bitcoin Cash SV ($ 707.000), 35.000 Bitcoin Gold ($ 352.000), gotovo 200.000 Litecoina (6.5 milijuna dolara) i oko 430.000 Ethereuma (46 milijuna dolara), što je ukupno 147 milijuna dolara.

Nekoliko tjedana nakon objave smrti osnivača, stranica tvrtke je pala, navodno zbog “održavanja”, dok je, pored toga, brojka navedena u izjavi bila netočna. Kombinacija posebnih okolnosti potaknula je mnoge stručnjake za kriptovalute da dovedu u pitanje službenu priču.

Dubinska analiza blokchaina (distribuirana knjiga transakcija na više računala, pristupana putem peer-to-peer mreže) od strane istraživača i analitičara kriptovaluta utvrdila je da tvrtka zapravo nije izgubila pristup svom “Bitcoin novčaniku” što je dodatno potaknulo špekulacije među korisnicima u zajednici o tome što se događa.

Tvrtka je već pod istragom od strane banke Canadian Imperial Bank of Commerce zbog nepravilnosti obrade plaćanja, te je zaplijenila 26 milijuna milijuna dolara u aktivi u siječnju 2018. godine.

U međuvremenu, tvrtka Quadriga je podnijela zahtjev za prekidom sudskih postupaka kako bi dopustila tvrtki i “svojim klijentima dodatno vrijeme da nađu sve dostupne kriptovalute”, napisao je Robertson.

Tvrtka također navodno razmatra prodaju svoje operativne platforme kako bi platila korisnicima nanesenu štetu. U utorak, 5. veljače, zakazana je sudska rasprava o odluci o kratkoročnoj pravnoj sudbini tvrtke.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Tvrtka sa sjedištem u Floridi pokušava se boriti protiv procesa starenja sakupljanjem krvi mladih ljudi i transfuzijom u pacijente starije od 30 godina u novom sumnjivom trendu u SAD-u

Tvrtka Ambrosia, koju je 2016. godine osnovao Jesse Karmazin, diplomant sa sveučilišta Stanford Medical School, već je uspostavio transfuzijske centre u pet gradova diljem SAD-a: Los Angeles, Tampa, Omaha, Houston i San Francisco.

Njihovi jezivi tretmani počinju sa cijenama od samo 8.000 dolara za jednu litru i 12.000 dolara za dvije litre krvi.

Dobrovoljni darivatelji krvi kreću se u dobi od 16 do 25 godina, dok pacijenti spadaju u grupu od preko 30 godina na više. Do sada je, kako se izvješćuje, oko 150 pacijenata u dobi od 35 do 92 godine prošlo kroz “tretmane dobivanja mlade krvi”, a tvrtka tvrdi da je lista čekanja već povelika.

“Neki pacijenti su dobili mladu krv, a drugi su dobili stariju krv, i ja sam napravio neke statističke analize o tome, te su rezultati izgledali stvarno dobro” – rekao je Karmazin. “I mislio sam da je to vrsta terapije koju bih želio da bude dostupna svakome.”

Ideja je inspirirana eksperimentalnom terapijom nazvanom ‘parabioza’, koja je provedena na miševima i pokazala je da smanjenje količine dvaju proteina paralelno smanjuje rizik od raka, iako je studija bila nedorečena i ograničena.

Tvrtka je provela kliničko ispitivanje koje je uključivalo 200 sudionika od lipnja 2016. do siječnja 2018. godine. Rezultati studije nisu objavljeni na web-stranici kliničkih ispitivanja američke vlade.

“Projekt je bio istraživačka studija” – izjavio je u rujnu David Cavalier, bivši glavni operativni direktor tvrtke Ambrosia. “Vidjeli smo neke zanimljive stvari i planiramo objaviti te podatke. I želimo početi otvarati klinike gdje će tretmani biti dostupni.”

Tvrtka navodi nebulozne i loše definirane zdravstvene prednosti kod pacijenata kao što su “obnovljanje fokusa, bolje pamćenje i san, te poboljšan izgled i tonus mišića”, ali tek trebaju predložiti empirijske podatke istraživanja koji bi podržali njihov biznis. To također ne uzima u obzir placebo efekt – sudionici koji su došli u kliniku i sudjeluju u studiji mogu lako proizvesti pozitivne rezultate, bez i da prime svježu krv.

Osim toga, transfuzije krvi su navedene kao “sigurnosno nepotvrđeni” tretmani od strane američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), što znači da su odobreni za testiranje, ali se također mogu primijeniti kao nekonvencionalni tretmani bez potrebe za pokazivanjem bilo koje navedene zdravstvene koristi.

“Vrlo je vjerojatno da bi ovi tretmani mogli nanijeti tjelesne ozljede” – upozorila je Irina Conboy, istraživačica sveučilišta Berkeleyja za časopis Business Insider.

“To je dobro poznato u medicinskoj zajednici – i to je također razlog zašto ne činimo transfuzije često – da da kod 50 posto bolesnika postoje vrlo loše nuspojave. Preplavljeni sta tuđom krvlju, koja se ne podudara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Velike britanske tvrtke planiraju implantirati mikročipove u osoblje kako bi špijunirali zaposlenike i spriječili ih ako rane nešto protiv politike tvrtke

Umjesto sigurnosnih kartica, zaposleni u Velikoj Britaniji mogli bi uskoro imati implantirane čipove. Šveđani to već uvelike prakticiraju.

Na ruci, između palca i kažiprsta uskoro bi stotine tisuće zaposlenih u Velikoj Britaniji mogli imati ugrađen mikročip. Mikročip bi trebao poslužiti prvenstveno kao sigurnosna dozvola za ulazak u prostore tvrtke, za otvaranje vrata, printanje, itd.

Jednostavnim mahanjem ruke služio bi umjesto kartica koje su danas u upotrebi. Ne radi se o nekoj novoj i revolucionarnoj tehnologiji koja do sada nije bila poznata, već je vrlo slična onim čipovima koji se primjenjuje na kućnim ljubimcima.

Distopija kao realnost

Neke Britanske tvrtke naručile su već čipove i time poručili da su očito spremni za novo doba u svijetu rada. Švedski Biohax, potvrdio je da ima narudžbu jedne velike britanske financijska institucije koja ima tisuće zaposlenih, što bi značilo da Britanci očito imaju namjeru to raditi u većem obimu.

Stoga ne čudi da su britanski mediji, odmah su zavapili te se raspisali o invaziji na privatnost te u pomoć pozvali sindikalce da zaštite radnike, drugi tvrde dolazi vrijeme najezde kiborga u obliku zaposlenih, ili pak pišu od distopijskim vizijama koje su se počele ostvarivati i u skoro vrijeme bit će prisutni u britanskim uredima.

Jowan Osterlund, osnivač Biohaxa i bivši piercer, kazao je Telegraphu da njihovi mikročipovi, koji koštaju 150 funti svaki mogu pomoći finacijskim i pravnim tvrtkama da postanu sigurnije. Svi oni manevriraju osjetljivim dokumentima, čipovi bi im pomogli da znaju tko ih smije vidjeti i tko ih je vidio.

Za 4000 Šveđana mikročipiranje već je nekoliko godina realnost na koju su dobrovoljno pristali, barem ako je suditi prema napisima u medijima o Epicenteru, digitalnom inovacijskom poslovnom centru koji je dom za 100-tinjak tvrtki, mahom čipiranih zaposlenika.

Fredric Kaiser, iz Epicentera, čipiran je i vrlo ležeran oko cijele situacije. Razumijem da mnogi razmišljaju o privatnosti i da ih to brine, ja na to gledam kao na inovaciju, volim isprobavati nove stvari i kao netko tko je sklon tehnologiji želim vidjeti kuda će nas to sve odvesti.

Privatnost i etika

Gledano is praktičnog kuta, mikročipovi ugrađeni u tijelu mogu se doživjeti kao pojednostavljenje života u smislu da sve podatke nosite sa sobom i o njima ne trebate brinuti. No tu dolazi i pitanje koje je neizbježno kada se radi o tehnologiji, a to je koliko je ona uistinu sigurna od raznih vrsta zloporaba.

Mikročipovi bi trebali služiti tome da su poslodavci i tvrtke sigurniji kada se radi o kretanju radnika i njihovim ovlastima unutar prostora kompanije.

Razine ovlasti trebale bi biti ugrađene u mikročipove, usto bi trebale olakšati život zaposlenih, prilikom mjerenja radnog vremena ili printanja, a tvrde neki, i privatni život bio bi u mnogome lakši kada bi čipovi sadržavali informacije s osobnih iskaznica i bankovnih računa.

Etičke dileme rast će što će čipovi biti sofisticiraniji, Za sada mnogi tvrde, poput KPMG-a, ili PwC-a, ne planiraju ih uvesti niti su o tome razmišljali. Britanska tvrtka BioTeq koja se bavi implantiranjem čipova već je čipirala 150 ljudi, tvrde, uglavnom pojedince koji su to željeli.

No, isporučili su na testiranje čipove i u Španjolsku, Francusku, Njemačku, Japan i Kinu.

(vecernji.hr)

Provesti sat vremena tijekom pauze za ručak plivajući u bazenu nije ništa neobično za stanovnike brojnih zapadnih zemalja, no mnogi švedski poslodavci odnedavno ovu praksu postupno uvode kao obvezu

Među njima su i javna tvrtka za distribuciju vode Kalmar Vatten te tvrtka tenisača Bjoerna Borga AB, čiji je istoimeni modni brand vrlo popularan u svijetu.

Svakog petka njihovi zaposlenici napuštaju svoje radno okruženje i sat vremena provode u sportskome centru u obližnjoj četvrti.

Sportske aktivnosti nemoguće je izbjeći. Već više od dvije godine na oglasnoj ploči visi raspored s obveznim tjednim sportskim aktivnostima, koje je pokrenuo direktor tvrtke Bjoern Borg AB, Henrik Bunge, ‘fit’ četrdesetogodišnjak koji građom tijela podsjeća na bugarskog hrvača.

“Ako se želite zaposliti u ovoj tvrtki, no ne želite poštovati pravila tvrtke…., morat ćete otići”, kaže bez ustezanja Bunge, dodajući da zbog jednoga sata sportskih obveza tijekom radnog vremena dosad nitko nije otišao.

Kaže da su ciljevi koji se sportskim aktivnostima žele postići – produktivnost, rentabilnost i druženje zaposlenika.

A da su ciljevi ispunjeni pokazali su rezultati istraživanja što ih je 2014. provelo Sveučilište u Stockholmu. Preznojavanje za vrijeme tjelesne aktivnosti u sklopu radnoga dana pokazalo se pozitivnim za zaposlenike i za poslodavce.

Zaposlenici su bili koncentriraniji, fokusiraniji na posao i u boljoj formi. S druge strane, i poslodavac je od toga imao korist. Pokazalo se da su obvezne sportske aktivnosti u pauzi za ručak bile ključne za smanjenje izostanaka s posla, kao i bolovanja.

Zabilježeno je čak 22 posto manje izostanaka s posla, što nije zanemarivo s obzirom na činjenicu da je u Švedskoj postotak bolovanja dvaput veći od europskoga prosjeka.

Rumenih obraza, s osmijesima na licu, šezdesetak zaposlenika koji su sudjelovali u satu joge kaže da je “sportska pauza sjajna stvar”.

Priroda i tjelesne aktivnosti na otvorenom

Šveđani su naslijedili luteransku kulturu koja cijeni asketizam i tjelesnu aktivnost, podsjeća Carl Cederstroem, znanstvenik sa Sveučilišta u Stockholmu te autor knjige “Sindrom dobrobiti”.

“Vjerujemo da se dobra forma, snaga i sreća postižu stalnim kretanjem na otvorenom i u prirodi”, kaže Cederstroem, ističući da se on ne zalaže za sportske aktivnosti po svaku cijenu, jer to ne znači da ste zbog sporta nužno bolja osoba.

Svaki član zajednice morao bi biti u dobroj formi, to je imperativ koji datira još iz tridesetih godina prošlog stoljeća kada se propagirao kult mladosti, energije i “društvene higijene”. Istodobno je dobra forma svojevrsan imperativ kada je posrijedi odnos prema poslodavcu, kaže znanstvenik.

Šveđani se ponose činjenicom da su najsportskiji narod Staroga kontinenta. Po podacima Eurobarometra iz 2014., 70 posto ih se bavilo nekom sportskom aktivnošću na tjednoj razini, a 51 posto dva do triput tjedno. Fizički najneaktivniji Europljani su Bugari. Samo 22 posto stanovnika vježba jednom tjedno.

Subvencije za sportske aktivnosti

Od kraja osamdesetih većina švedskih tvrtki subvencionira sportske aktivnosti svojih zaposlenika, od golfa do gimnastike u vodi, s prosječno 500 eura godišnje te su one oslobođene plaćanja poreza.

U tvrtki Bjoerna Borga, kaže direktor Bunge, od početka organiziranih obveznih sportskih aktivnosti za vrijeme radnog vremena sve su se ključne brojke povećale.

Obvezan sportski sat, najčešće u grupi, zbližava zaposlene u raznim službama tvrtke i smanjuje hijerarhijske razlike na poslu.

“Kad uđemo u dvoranu svi smo na istoj razini. Posao koji obavljaš u tvrtki nema nikakva značaja, svi smo jednaki”, kaže Ida Lang, računovotkinja u Borgovoj tvrtki, dodajući da su obvezne sportske aktivnosti u sklopu radnog vremena “sjajna stvar”.
 
(jutarnji.hr)

Bijela kuća namjerava napravi plan kako bi veći dio vojnih operacija SAD u Afganistanu prenio na privatnike, navodi list “USA Today”, pozivajući se na osnivača privatne vojne tvrtke “Blackwater” Erika Princea

Naime, članovi administracije Donalda Trumpa već nekoliko mjeseci pripremaju novu strategiju s obzirom da su nezadovoljni time što gube rat u Afganistanu. Istovremeno, oni zahtijevaju smjenu generala John W. Nicholsona koji je zadužen za zapovjedništvo nad američkom vojskom u tom dijelu planete.

Prema podacima koje je objavio list, plan će podrazumijevati najam 5.500 vojnika po ugovoru, od kojih će najveći broj biti bivši specijalci koji će konzultirati afganistansku vojsku diljem zemlje.

Shodno planu, bit će unajmljeno i 90 zrakoplova koji će se koristiti u medicinske svrhe, za potporu vojsci i za prijevoz vojnika.

Prema pisanju lista, plan se vrlo ozbiljno razmatra unatoč upozorenjima Trampovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Herbert McMastera i ministra obrane James Matissea.

Prince navodi i da će vojnici po ugovoru pružiti dodatnu snagu tamošnjoj vojsci, nosit će afganistanske uniforme, a piloti će izvršavati zadatke sukladno odlukama afganistanske vlasti.

On kaže i da je za realizaciju tog plana neophodno izdvojiti oko 10 milijardi dolara godišnje, što je daleko manje nego što je Pentagon izdvojio samo ove godine – 40 milijardi.

Iz Bijele kuće još nisu željeli komentirati tu informaciju.

Tvrtka “Blackwater” osnovana je 1996. godine kao privatna vojna kompanija koja je do sada poprimila razmjere prave vojske. Njene trupe sudjelovale su u operacijama u Iraku, a u mnogo navrata mediji su je optuživali za nesmotreno ubijanje civila.

U žiži javnosti dospjela je 2004. godine nakon što su četiri vojnika po ugovoru poginula u Iraku, što je rezultiralo odmazdom tvrtke poznatijom kao “prva bitka za Faludžu” kada je stradalo skoro 600 civila.
 
(sputniknews.com)

“Ova tvrtka, a ne nacistički fanatici, glavni su ratni zločinci. Ako se krivnja tih kriminalaca ne dovede na vidjelo dana, i ako oni ne budu kažnjeni, oni će predstavljati mnogo veću opasnost za budući mir u svijetu od Hitlera i da je on još uvijek živ”

Bayer AG je kemijski i farmaceutski div osnovan u gradu Barmenu u Njemačkoj 1863. godine od strane Friedrich Bayera i njegovog partnera Johann Friedrich Weskotta

Danas ima sjedište u Leverkusenu, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka. Njihov zaštitni znak je acetilsalicilna kiselina ili aspirin kojeg su otkrili u 1899.

Njihov zaštitni znak je također heroin kojeg su patentirali godinu dana ranije, a zatim ga prodavali u cijelom svijetu desetljećima kao lijek protiv kašlja za djecu “bez nuspojava”, usprkos dobro poznatim opasnostima ovisnosti.

Tijekom Prvog svjetskog rata, Bayer je okrenuo svoju pozornost na proizvodnju kemijskog oružja, uključujući plinovitog klora, koji je korišten za kao oružje u rovovima. Ona su također osnovali “Školu za kemijski rat”.

Tijekom tog vremena Bayer je formirao blizak odnos s drugim njemačkim kemijskim tvrtkama, uključujući i BASF i Hoechst.

Ovaj odnos je formaliziran 1925. godine kada je Bayer bio jedna od kemijskih tvrtki koje su se spojile u ogromni njemački konglomerat Interessengemeinschaft Farbenom ili IG Farben.

To je bila najveća pojedinačni tvrtka u Njemačkoj i ona je postala najveći pojedinačni donator Hitlerove izborne kampanje.

Nakon što je Hitler došao na vlast, IG Farben je usko surađivao s nacistima, postajući najveći profiter iz Drugog svjetskog rata.

Između ostalog, IG Farben je proizvodio sav eksploziv za njemačku vojsku i sustavno pljačkao kemijske industrije u okupiranoj Europi. Kompanija je bila opisana kao nacistički “industrijski šakal” koji se povlačio iza Hitlerovih armija.

Tijekom Drugog svjetskog rata, IG Farben koristi robovsku radnu snagu u mnogim svojim tvornicama i rudnicima, te je 1944. više od 83.000 prisilnih radnika i logoraša stavio u pogon u logoru tvrtke IG Farben u Auschwitzu za vrijeme nacističke okupacije Poljske.

Auschwitz je bio golem radni logor i logor smrti gdje je više ljudi ubijeno nego što je vojnika poginulo u cijelom svjetskom ratu.

IG Farbenova tvornica u Auschwitzu je bila masivni industrijski kompleks. Najveća izvan Njemačke, a trošila je više struje od cijelog grada Berlina.

Izgrađena na prisilnom radu – prema konzervativnoj procjeni – pogubila je najmanje 35.000 života.

Godine 1941. Otto Armbrust, član IG Farben Uprave za IG Farben-a Auschwitz projekta, rekao je svojim kolegama “naša nova prijateljstva sa SS-om su blagoslov”.

Utvrdili smo sve mjere integracije u koncentracijskim logorima u korist naše tvrtke.

IG Farben je plaćao 100.000 reichs maraka svake godine SS-u, a za uzvrat mu je osiguran stalan dotok svježeg prisilnog rada, i “otpuštanje” nepodobnih zatvorenika.

Elie Wiesel, pisac, dobitnik Nobelove nagrade i preživjeli u holokaustu, došao je u Auschwitz 1944. godine i bio je poslan s ocem u IG Farben radni logor.

IG Farben podružnica, sa rukovoditeljima IG Farbena Komisije za upravljanje je proizvela i isporučivala Zyklon B (Ciklon B) za SS.

Ovaj otrovni cijanid na bazi pesticida, na kojem IG Farben drži patent, korišten je u vrijeme holokausta za uništavanje više od milijun ljudi u kampovina za istrijebljenje Auschwitz i Majdanek.

Forma Ciklona B koja se koristila u plinskim komorama namjerno je napravljena bez normalnog mirisa. IG Farben je također isporučivao SS-u metanol koji se koristio za spaljivanje leševa.

Godine 1946. sudski tribunal u Nürnbergu je zaključio da bi bez IG Farbena Drugi svjetski rat bio jednostavno nemoguć.

Glavni tužilac, Telford Taylor je upozorio:

“Ova tvrtka, a ne nacistički fanatici, glavni su ratni zločinci. Ako se krivnja tih kriminalaca ne dovede na vidjelo dana, i ako oni ne budu kažnjeni, oni će predstavljati mnogo veću opasnost za budući mir u svijetu od Hitlera i da je on uvijek živ.”

Prema Nirnberškom tužitelju:

“Vidjeli smo da se Farben integrirao u nacističum tiraniju, upotrebljavajući svoje tehničke prednosti za opremanje i obnovu njemačkog ratnog stroja”

“Vidjeli smo da je IG Farben spreman ubiti, a potom ekonomski osvajiti bespomoćne okupirane zemlje.

“Suočeni s nedostatkom radnika, vidjeli smo da se IG Farben okrenuo Göringu i Himmleru, i uvjeravao te uglednike da im pošalje legije logoraša kao radnu snagu za IG Farbenov ratni stroj.

“Vidjeli smo ove očajne radnike koji su umirali na tisuće, neki na gradilištima Farbena, a mnogi drugi u plinskim komorama Auschwitza nakon što im je u Farbenu nestala vitalnost njihovih bijednih tijela …”

“Doslovno milijuni ljudi su pobijeni kroz projekt Farben-a. Projekt u koji je Farben uložio 600 milijuna reich maraka vlastitog novca”

Iako je Nürnberški sud pravomoćno optužio 24 članova IG Farben uprave i rukovoditelja na osnovu zločina protiv čovječnosti, samo njih 13 su dobili kazne zatvora.

Do početka 1950. osuđeni članovi uprave za ropstvo, pljačko i masovna ubojstva su se vratili na čelo samih tvrtki – Bayer, Hoechst i BASF, formiranih iz imovine kompanije IG Farben u 1952.

Vlasnici tih “novih” tvrtke su bili i dioničari IG Farbena.

Postavite se sada u sadašnjost, i preuzimanje Monsanta od strane Bayera, i koliko će to utjecati na svijet. Da li ste shvatili poantu!?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Gotovo 80 posto naočala u svijetu koje se izrađuju, prodaju se od strane samo jedne tvrtke, dajući joj moć da se umjetno podiže cijenu za gotovo 2000%

Video TruTV-a pojašnjava i ističe da je cijela industrija naočala i sunčanih naočala u potpunosti namještena u korist jedne tajanstvene tvrtke imena: Luxottica.

I ova tvrtka kontrolira skoro cijelo tržište naočala, od samih okvira u trgovinama gdje kupujemo naočale, pa čak i preko našeg zdravstvenog osiguranja.

Persol? Luxottica. Prada? Sve su one Luxottica. Ray Ban, Ralph Lauren, Versace and Michael Kors? Luxottica proizvodi naočale za sve njih.

Axford kaže da taj virtualni monopol daje Luxottici “moć da utječe na porast cijena naočale za svakoga, ponekad povisujući čak 20 puta cijenu u prodaji nego što je cijena proizvodnje.”

Dakle, dok je Luxottica može tehnički jednostavno označiti sve naočale sa brandom “Luxottica”, oni to ne žele, jer Axford kaže: “Ono što vam Luxottica vam stvarno prodaje je iluzija izbora”

Možete li vidjeti svijet malo jasnije sada.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Poljoprivredna tvrtka “Monsanto” priopćila je da je razvila revolucionarnu tehnologiju pomoću koje će njeni usjevi postati otporniji na bube i štetočine

Nova tehnika će omogućiti eliminiranje insekata koji su razvili otpornost na prethodno genetski modificirane usjeve.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard u suradnji s tvrtkom “Monsanto”. Cilj je bio da se isproba i ubrza proces stvaranja proteina, koji ubijaju štetočine.

Tim je koristio tehnologiju koja može eliminirati insekte otporne na ranija poljoprivredna rješenja. Kako kaže istraživački tim, ta metoda je sto puta bra od drugih metoda u pokušaju da se identificiraju insekte ubojice.

“Znanstvena otkrića poput te tehnologije su ključ za rješenje problema poljoprivrednika diljem svijeta.

Cilj nam je da im omogućimo da iz svakog svog hektara izvuku više”, napisao je u priopćenju za medije Tom Adams, potpredsjednik biotehnologije u “Monsantu”.

Breakthrough PACE technology marks importance of collaboration between industry and academia. Read more in @nature: https://t.co/TNP7czHu6E

— Monsanto Company (@MonsantoCo) 27. travnja 2016.

“Izuzetan napredak koji je postignut u primjeni te metode u poljoprivrednoj biotehnologiji je ogroman dokaz uspjeha koji dolazi kada strane rade zajedno i surađuju na unapređenju znanosti na način koji može donijeti dugoročne koristi za globalnu poljoprivredu“, dodao je on.

Važnost tehnike je u tome da se proteini mogu razvijati brže nego što insekti i pesticidi mogu razviti otpornost na njih.

“To je takav proboj kojim se može nositi s otporima u budućnosti”, rekao je Tom Malvar, načelnik odjela za suzbijanje insekata u “Monsantu”, prenosi “Agricultural journal”.

“Ta tehnologija nije ograničena samo na kontrolu insekata. Imamo viziju njezine šire primjene”, dodao je.

Monsanto to face ‘tribunal’ in The Hague for ‘damage to human health and environment’ https://t.co/zilG5u398A pic.twitter.com/QKnRDDxOuK

— RT (@RT_com) 6. prosinca 2015.

Izvještaj “Greenpeacea” iz studenog bio je žestok udarac za GMO industriju, jer se nisu bavili problemima super-buba koje su nastale od insekata koji su postali otporni na prethodne genetički modificirane usjeve.

“GMO sjeme može povećati prinose smanjujući gubitke koje izazivaju štetočine u godinama visoke stope zaraza i taj efekt nije stalan, jer usjevi koje proizvode pesticidi vode ka otpornosti super-buba.”

“GMO prinosi često nisu uspijevali izolirati učinke GMO tehnologije od ostalih čimbenika”, navodi se u izvješću.

GMO kukuruz i soja su posljednjih godina imali manje prinose u SAD jer su štetočine i korov postali otporni na pesticide i herbicide.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Tvrtke, koja žele uspješno poslovati, pojedinci, koji žele kvalitetno živjeti i u životu uživati, sve više su svjesni značenja pozitivne psihologije

Stoga zanimanje za pozitivnu psihologiju u zadnjih 20 godina strelovito raste u poduzetništvu, javnoj upravi, školstvu, osobnom životu pojedinca, … dakle na onim područjima, gdje je moguće apliciranje saznanja iz pozitivne psihologije.

“Tajna sreće nije u tome da uvijek činimo ono što volimo, nego da volimo ono što činimo.” (Tolstoj)

Što je uopće pozitivna psihologija?

Radi se o posebnom dijelu psihologije, koji se bavi različitim konceptima, koji usrećuju pojedinca kao što je npr. optimizam, sreća, osobna rast, individualna snaga, psihičko blagostanje, mudrost, kreativnost te proučavanje onoga što omogućuje optimalno djelovanje čovjeka te na koji način dobri socijalni odnosi utječu na dobro psihičko stanje pojedinca.

Osim toga da se pozitivna psihologija bavi pozitivnim razmišljanjem i pozitivnim emocijama, prije svega pokušava i dokučiti, koji čimbenici omogućavaju svakom pojedincu i grupama uspješnost i napredovanje te da su uz to, naravno, sretni.

Što morate znati vi kako bi shvatili značenje pozitivne psihologije te si na taj način osigurali priliku za kvalitetniji život?

Započnimo sa srećom …

Često se pitamo, što je zapravo sretan život? Da li je to novac, moć, kuće, automobili? Cristopher Peterson, utemeljitelj pozitivne psihologije drži da ništa od toga. Uvjeren je da nas najviše usrećuju drugi ljudi. Novac je iznimno važan za sreću siromašnih ljudi, ali mnogo manje za one koji su novčano zbrinuti. U tom slučaju bitniji su ostali čimbenici kao što su sloboda, međusobni odnosi, zadovoljstvo, kvaliteta života i povjerenje.

Iznenađujućih 40% je u našim rukama

Sreća je djelomično genetika i sudbina, međutim ne u potpunosti. U 40% se na nju može utjecati. Za sreću se može i osposobiti, stoga vam predlažemo da razmislite o pozitivnim stvarima u vašem životu, budite neovisni, hrabri, vedri, budite znatiželjni, neprestano učite, oduševite se, naučite se uvažavati, ali istovremeno budite dobronamjerni i suosjećajni. Uživajte u životu, kojeg živite.

I kako sve to iskoristiti u poslovnom svijetu…

Za radne ljude zanimljiva je pozitivna psihologija na radnom mjestu, koja se bavi s otkrivanjem čimbenika, koji kako pojedincu tako i grupi, omogućavaju razvoj i optimalno djelovanje u poslovnom okruženju.

Čovjek, koji je na poslu nesretan, ne može biti istinski sretan. Stoga je još i te kako bitno pozitivno ponašanje u radnom okolišu.

Svjesni morate biti da su zadovoljni zaposlenici s visokim stupnjem osjećaja sreće bolji suradnici, imaju bolje socijalne odnose, međusobno si pomažu te na taj način povećavaju uspješnost poduzeću. I to se može naučiti. Dakle, pobrinite se za sreću vaših kolega na poslu.
 
(telegram.hr/uredio:NSP)

WalMart, zadnja crta obrane neoliberalnog kapitalizma, je napokon pala. Da li se događa novi neočekivani ciklus krize?

Najveći svjetski maloprodajni lanac, Walmart SAD je nedavno zatvorio 269 trgovina diljem svijeta, dok se bori s online konkurentima kao što su Amazon

Ova vijest je došao nakon podataka o slaboj prodai tijekom blagdana, a zatvaranje tih dućana znači da je bez posla ostalo 10.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i 16.000 u svijetu.

“Zatvaranje trgovina nikada nije laka odluka, ali je potrebno za održavanje snage tvrtke i njezin položaj u budućnosti”, kazao je izvršni direktor Doug McMillion u listopadu prošle godine, što ukazuje da je Walmart ima drugačiju taktiku.

Ekonomski analitičar Neil Saunders je rekao da je to važan korak, ali i pokazatelj da je stanje u području trgovine prošlih godina jako promijenilo.

“Okrutna istina je da, iako trgovina ostaje vitalan dio trgovačkog lanca, ona više nije relevantna kao što je nekad bila.”

“Rast online prodaje, posebice Amazona, ugrožava prednost i gotovo sve kupce i omogućuje jednostavan pristup svim i relativno jeftinim low-cost proizvodima”, rekao je Saunders, dodajući da će putem kojim sada ide Walmart uskoro krenuti i drugi.

Anthony Gucciardi na portalu Infowars raščlanjuje kako je čak i Walmart bio prisiljen zatvoriti trgovine kako se sve više ljudi počinje buditi i postajati zgroženo njihovom eksploatacijom ljudi kao robova.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(klix.ba,infowars.com,youtube.com/uredio:NSP)