Šteta što ljudima ne mogu ponovo narasti udovi poput rijetkog vodozemca asolotla, koji se može naći samo u kanalima grada Mexico Cityja

Najnovija studija je stavila fokus na ovog vodozemca da bi bolje proučila regeneraciju ljudskih udova s obzirom na to da je ova životinja u stanju gotovo savršeno obnoviti bilo koji dio tijela koji izgubi.

Ljudi još uvijek moraju prijeći dug put kad je riječ o regeneraciji, ali to ne znači da ćemo zaostajati kada su u pitanju nevjerojatni biološki podvizi – poput onog Tannera Collinsa.

Tanner je učenik sedmog razreda iz Pittsburga. Izgleda i ponaša se kao mnoga djeca njegovih godina. Voli igrati šah i graditi sa Lego kockicama. Nešto ga, pak, razlikuje od ostalih 12-godišnjaka. Odstranjeno mu je više od 15 posto mozga.

Uzimanje rizika

Kad mu je bilo pet godina, benigni tumor je počeo rasti u stražnjem dijelu njegove glave. Zbog toga je imao niz napadaja i migrena. Epizode su trajale dvije godine. Ponekad su bile toliko ozbiljne da su sprečavale Tannera da ide u školu.

Ni lijekovi nisu pomogli, malo su olakšali njegove simptome i učinili da je pospaniji zbog omamljenosti.

U vrijeme kad su se njegovi roditelji, Nicole i Carl, odlučili na izvlačenje tumora, Tanner je patio od svakodnevnih napadaja i stanje je postajalo sve lošije i lošije, kolabirajući, pa čak i povraćajući.

Neurolozi su rekli Tannerovim roditeljima da iako operacija može zaustaviti napadaje, ona nije bila bez rizika. Postupak je mogao utjecati na njegovu sposobnost uočavanja i obrade vizualnih podataka. Njegovi su roditelji i dalje pristali usprkos riziku dopustiti operaciju.

“Njegov neurolog nije mogao kontrolirati napadaje bez obzira na lijekove koji su mu bili propisani”, objasnila je Nicole. “U tom smo trenutku bili očajni … Njegova kvaliteta života bila je takva da su koristi operacije nadmašile rizike.”

Neposredno prije njegovog sedmog rođendana, kirurzi su otvorili Tannerovu lubanju i izvadili mu desni okcipitalni režanj i polovicu temporalnog režnja.

Zatiljni režanj je gdje mozak obrađuje vizualnu informaciju očiju (gledanje). S druge strane, temporalni režanj je mjesto gdje se obrađuju zvukovi.

U ovim dijelovima mozga nalaze se i optički živci, koji omogućavaju osobi da vide i važni su za prepoznavanje lica i predmeta. Nakon operacije, Tannerovi su roditelji znali da ih možda neće prepoznati ljude ili odrasti poput druge djece – čak je mogao i oslijepiti.

Tada se dogodilo neočekivano: Izuzev gubitka perifernog vida na lijevom oku, Tanner se pokazao sasvim u redu.

Ono što se dogodilo Tanneru je zahvaljujući nečemu što znanstvenici kod mozga nazivaju neuroplastičnost – sposobnost moždanih stanica da se mijenjaju.

U članku u časopisu Frontiers in Psychology, profesor sa Sveučilišta u Washingtonu Joyce Shaffer napomenuo je da se neuroplastičnost može pojaviti u bilo kojoj dobi tijekom čitavog životnog vijeka i može imati negativan ili pozitivan utjecaj.

Riječ može zvučati kao žargon, ali mnoge su stvari koje ljudi nauče raditi – poput vožnje bicikla ili govora novog jezika – uglavnom zbog neuroplastičnosti.

U Tannerovom slučaju neuroplastičnost dovela je do nečeg izvanrednog: Dozvolila je lijevoj strani njegova mozga da preuzme većinu odgovornosti sada nestale desne strane.

Sada istraživači proučavaju Tannerov slučaj da bi razumjeli kako se točno odvija neuroplastičnost.

Na primjer, može li ono što mu je ostalo od mozga potpuno preuzeti sve funkcije dijelova koji su bili uklonjeni?

Mogu li znanstvenici dati objašnjenje ovog mehanizma, sve do stanične razine? Ovo su pitanja na koja Marlene Behrmann, kognitivna neuroznanstvenica sa Sveučilišta Carnegie Mellon, želi odgovoriti.

Budući da je proučavala Tannerov mozak više od pet godina, rekla je da je razumijevanje kako mozak funkcionira nakon ove vrste operacije vrlo plitko.

“Mislim da je to kao vrh ledenog brijega”, dodala je.

Njeni nalazi, koji su nedavno objavljeni u časopisu Cell Reports, bili su jednako zapanjujući Tannerova neurološka funkcija je “apsolutno normalna” – što nije loše za dijete kojem nedostaje šestina mozga.

Novi-Svjetski-Poredak.com