Američki predsjednik Donald Trump počeo je sinoć svoj govor, na skupu u Pennsylvaniji povodom obilježavanja prvih 100 dana na vlasti, novim napadom na medije i večeru dopisnika Bijele kuće koja se održavala te iste večeri u Washingtonu

“Velika skupina holivudskih glumaca i vašingtonski mediji tješe se u ovom trenutku u hotelskoj plesnoj dvorani našeg glavnog grada”, kazao je Trump.

“Mediji poput CNN-a i MSNBC-a su lažne vijesti… i oni bi voljeli biti s nama ovdje večeras, ali su ‘zatočeni’ na (dopisničkoj) večeri koja će biti vrlo, vrlo dosadna”, komentirao je Trump.

On je također kritizirao i New York Times kao “potpuni promašaj” navodeći da taj list postaje sve manji i manji i da je smješten u “ružnom uredu smještenom na bijednoj lokaciji “nakon što je prodao prethodno zdanje u kojem je bilo sjedište lista.

Velika odluka o lažnim klimatskim promjenana

Trump je također najavio da će uskoro donijeti “veliku odluku” vezano uz pariški klimatski sporazum, kojeg je potpisao njegov prethodnik Barack Obama i za kojeg je od početka govorio da će ga napustiti.

“Donijet ću odluku o pariškom sporazumu u sljedeća dva tjedna i vidjet ćemo što će se dogoditi”, rekao je Trump u govoru u Pennsylvaniji obilježavajući prvih sto dana na vlasti.

On je pariški sporazum opisao kao “jednostran” i rekao da je SAD platio “milijarde” za sporazum dok zemlje poput Kine, Rusije i Indije nisu platile “ništa”.

“Nećemo više dopustiti drugim zemljama da nas iskorištavaju”, kazao je američki predsjednik govoreći općenito o međunarodnim sporazumima. “Od sada će biti prvo Amerika”, kazao je Trump ponavljajući svoj slogan iz izborne kampanje.

Tijekom govora Trump je kazao da Kina pomaže Sjedinjenim Državama riješiti “sjevernokorejsku situaciju”.

“Xi je dobar čovjek”

Kazao je da je kineski predsjednik Xi Jinping “dobar čovjek” koji “se želi pobrinuti za tu situaciju”.

“Kina (ima) enormnu snagu i vidjet ćemo što će se dogoditi”, kazao je Trump.

On je sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una opisao kao nekoga koji “izaziva svijetu velike nevolje”.

Govoreći o svojih 100 dana vlasti Trump je rekao kako je riječ o “nevjerojatnom putovanju”.

Odabravši da sudjeluje i obilježava prvih 100 dana na skupu u Harrisburgu, organiziranom u stilu izborne kampanje, umjesto na gala večeri s predstavnicima američkih i svjetskih medija te holivudskih zvijezda,Trump je postao prvi američki predsjednik u 36 godina koji nije nazočio tradicionalnom godišnjem okupljanju na kojemu se dužnosnici Bijele kuće druže s medijima.

Nevjerojatno putovanje

Štoviše, Trump je kazao kako je “oduševljen što je udaljen 100 milja od Washingtona “kako bi razgovarao o svom “nevjerojatnom putovanju” tijekom prvih sto dana na vlasti.

Naveo je da su neki od uspjeha tih 100 dana imenovanje Neila Gorsucha u Vrhovni sud, odluka da se povuče iz Sporazuma o transatlantskom partnerstvu (TTP) i okonča “odlijevanje poslova vani i osigura njihov povratak natrag u zemlju”.

Tradicionalno američki predsjednik sudjeluje na godišnjem susretu s medijima i obično drži duhovit govor u kojem se osvrće na medije, ali i političare i sebe samog.
 
(index.hr)

ZABORAVLJAJU JEDNO: DA I ZAKONE PROTIV TRUMPA MORA POTPISATI – TRUMP

Samo po sebi nominiranje 69-godišnjeg Trumpa za predsjedničkog kandidata republikanaca (pod parolom “Učinimo Ameriku ponovo velikom!”) u ljeto 2015. malo koga je začudilo.

Mnoge je začudilo što je tajkun Trump, “težak” gotovo devet milijardi dolara, za glazbenu temu svoje izborne kampanje izabrao protestnu pjesmu Neil Jounga “Rockin ‘in the Free World”, koja šiba poroke američkog društva. Ali, upravo su oni – protestno biračko tijelo, tiha većina, poniženi i uvrijeđeni Amerikanci – na kraju glasali za Trumpa.

Za potkovane i pažljive analitičare zbivanja u Americi pobjeda Donalda Trumpa bila je predvidljiva. Međutim, teško da je itko od nas očekivao da će revolucija protiv Trumpa početi tako naglo.

Već sljedećeg dana nakon inauguracije Trampa, sa sajta Bijele kuće uklonjena je stranica podrške histeričnoj LGBT zajednici, čime je novi predsjednik potvrdio svoju privrženost tradicionalnim vrijednostima zdravog dijela Amerike.

A kroz dva dana Trump se pojavio u sjedištu CIA u Langleyu kako bi je upozorio: ne smije biti nikakve pomoći zločinačkoj terorističkoj organizaciji Islamska država, koju su stvorili, kako je izjavljivao sam Tramp tijekom izborne kampanje, njegov prethodnik Barack Obama i njegova konkurentica Hillary Clinton. Sada će SAD početi se ozbiljno boriti protiv terorizma na Bliskom Istoku, što neće biti moguće bez vojne suradnje s Rusijom.

Sljedeći korak je bilo poništavanje prilično mutnih Obaminih “postignuća”: zdravstvenog osiguranja Obamacare i Transpacifičkog partnerstva (TTP).

Uvjereni smo da je bilo i mnogo drugih odluka za koje još uvijek ne znamo. I sve to samo tijekom prva četiri dana Trumpovog boravka u Ovalnom uredu!

Međutim, svaka akcija je jednaka reakciji. Tako je, što da se radi?!

Demokrati i establišment Republikanske stranke u Kongresu, koji su također učinili sve da Trump ne bude izabran, započinju kontrarevoluciju.

Senator iz redova Demokratske stranke Edward Marky i kongresnik Ted Liu podnijeli su u Kongresu prijedlog zakona o ograničavanju prvog nuklearnog napada.

Autori zakonskog prijedloga ističu da je nakon stupanja na dužnost predsjednika SAD Donalda Trumpa problem nuklearnog oružja postao aktualniji, zato što prema postojećem zakonodavstvu predsjednik Sjedinjenih Država “ima pravo da započne nuklearni rat u svakom trenutku”.

Senator Marky se pozvao na to da je Donald Trump navodno jednom izjavio da će razmotriti izvođenje nuklearnog napada na teroriste.

Očito izvrtanje!

Zaista, u prosincu prošle godine, nakon što je već izabran, Trump je napisao na Twitteru: “SAD treba u značajnoj mjeri jačati i širiti svoje nuklearne mogućnosti sve dok ne shvati što su to nuklearne bojeve glave”.

Kasnije je njegov glasnogovornik Jason Miller izjavio da je Donald Trump imao u vidu prijetnju širenja nuklearnog oružja i neophodnost da se ona spriječi.

Osim toga, autori nacrta zakona otvoreno krše Ustav SAD. Konkretno – član 2. (stavak 2.), koji nedvosmisleno proglašava predsjednika zemlje “vrhovnim zapovjednikom vojske i ratne mornarice”.

Zakonski prijedlog teško da će dobiti većinu u Kongresu. Ali, čak i ako se takvo čudo dogodi, zakon neće proći jer ga neće potpisati – tko? Tako je! – Predsjednik SAD i vrhovni zapovjednik vojske i ratne mornarice.

Ali, očito je da kontrarevolucija već traje. Uvjeren sam da ćemo vrlo skoro vidjeti kudikamo ozbiljnije pokušaje ograničavanja Trumpovih ovlasti. Ono što će ustinu biti interesantno – tek počinje!
 
(fakti.org)

Ekonomski rat, koji se tijekom Hladnog rata zvao “natjecanje dva sustava”, nije se završio nakon raspada SSSR-a već je postao još otvoreniji

Trenutno SAD vodi taj rat čak i protiv svojih “strateških partnera” u NATO-u i EU kako bi uspostavili svjetski poredak prema svojim pravilima.

Drastičan primjer je upravo nova američka Strategija nacionalne sigurnosti, u kojoj se navodi da zbog očuvanja svjetskog liderstva Washington mora i dalje utjecati na formiranje cijena na svjetskim tržištima, piše portal whattheysayaboutusa.com.

U dokumentu se također spominje i Rusija, koja ima sličnu strategiju. Zbog toga SAD kritiziraju Moskvu. To nije ni čudno. Quod licet Iovi, non licet bovi (što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu).

SAD se čak ni ne trudi glumiti partnera koji igra po istim pravilima sa drugima zemljama. Washington ne štedi ni svoje partnere i saveznike i ne dozvoljava im da razviju vlastito gospodarstvo do nivoa koji bi omogućio konkurirati SAD-u.

EU i dalje trpi posljedice svjetske financijske krize, koja je 2008. počela u SAD-u.

Američka administracija je zapalila Bliski istok i Sjevernu Afriku, ali migranti (i teroristi) su krenuli u Europu, čime su posvađali političke lidere EU. Na kraju krajeva, i državni prevrat u Ukrajini je napravljen kako bi se isključila mogućnost produktivne suradnje EU i Rusije.

Još jedan udarac na ekonomsku neovisnost EU je projekt TTIP (Transatlantsko trgovačko-investicijsko partnerstvo). Za njega aktivno lobiraju SAD i Velika Britanija, koja redovito prijeti da će napustiti EU. Pritom, potpuno je zanemarena činjenica da su prema podacima Europske komisije, 97 posto građana EU protiv TTIP-a, kao i to da je peticiju protiv ovog partnerstva potpisalo tri milijuna ljudi, što je rekord za EU.

Protivnici smatraju da će TTIP povećati moć međunarodnih korporacija, dok će vlade europskih zemalja izgubiti utjecaj na domaća tržišta.

Osim toga, ukidanje carinskih prepreka će otvoriti tržišta europskih zemalja za američku robu, ali ne i obrnutno.

Sličan ugovor (Transpacifičko partnerstvo, odnosno TTP) Washington bi želio potpisati sa 11 država: Kanadom, Čileom, Australijom, Japanom, Bruneja, Vijetnamom, Malezijom, Meksikom, Novim Zelandom, Peruom, Singapurom. Iznimka je Kina, koju SAD inače nisu pozvale da se pridruži TTP.

Dobitnik Nobelove nagrade Joseph Stiglitz smatra da je priča o slobodnoj trgovini “farsa”. TTP je ugovor o uspostavljanju kontrole nad trgovinom i ulaganjima zemalja-sudionica ovog partnerstva – smatra on.

Sa svoje strane, Rusija odgovara na izazove ekonomskog rata tako što ojačava ekonomske veze s Kinom. Kao što je rekao predsjednik ruskog parlamenta Sergej Nariškin, na taj način ideja stvaranja općeeuropskog prostora od Lisabona do Vladivostoka postaje još aktualnija.

Rusija planira za nekoliko godina prijeći na potpuno samostalni ekonomski model i potpuno osigurati svoje potrebe u obrani, prehrambenoj industriji i gospodarstvu, zahvaljujući vlastitim resursima.

Washington pokušava poremetiti njezine planove upravo sad, koristeći sankcije i niske cijene nafte. Za nekoliko godina bit će nemoguće voditi ekonomski rat protiv Rusije, zato se Americi žuri.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Jesmo li svjesni kako globalno društvo srlja u potpunu propast demokratije, pravednosti i jednakosti? Jesmo li svjesni kako će naša zadnja prava nestati zajedno s nacionalnim zakonima i regulacijama o kakvoći; vode, zraka, hrane, pića i drugih proizvoda, a sve zahvaljujući novonastaloj psihopatskoj dosjetki

Mjesecima se nagađalo što li nam donose međunarodni trgovački ugovori poput TTIP-a i TTP-a, brojne udruge za zaštitu potrošača i građanske slobode su se dizale na noge pokušavajući mobilizirati ljude širom svijeta kako bi spriječile ili barem ublažile učinke ovih ugovora. Nažalost, interes šire javnosti je izostao, a mi konačno znamo sadržaj prijedloga ugovora.

Sredinom ove godine Alfred De Zayas, UN-ov posebni izvjestitelj za promicanje demokratije je objavio slijedeće retke:

“Obama je predložio međunarodne trgovačke ugovore, koji će ako postanu međunarodno prihvaćeni zakon, voditi do stvaranja distopijske budućnosti u kojoj će korporacije, a ne demokratski izabrane vlade, donositi sve najvažnije odluke.”

De Zayasove riječi su nekima zvučale bombastično i prenategnuto da bi se u njih moglo vjerovati. Štaviše, rijetko koji mediji su obratili pažnju na one koji su upozoravali o opasnostima koji se kriju u Obaminim najnovijim međunarodnim “receptima”.

Ova dva glomazna trgovačka ugovora; TTIP za atlantske nacije i TTP za pacifičke zemlje (osim Kine) dozvoljavaju kompanijama da same reguliraju trgovinske i ekonomske mjere, koje su do sada bile regulirane demokratskim standardima, poput nacionalnih i međunarodnih zakona, te koje su do sada ovjeravale legalno izabrane vlade uz podršku nacionalnih parlamenata. TTIP i TTP dozvoljavaju da se zakoni jednostavno ne poštuju, jer će najveće kompanije na svijetu odabirati svoje predstavnike u odboru koji će regulirati tržište robe i usluga, a već spomenuti odbor će rješavati i određene sporove, regulacije i standarde trgovine i ekonomskih kretanja.

Međunarodni odbor različitih kompanija bi s prihvaćanjem TTIP-a i TTP-a određivao i:

- Uvjete na radu
- Satnicu na radu
- Plate
- Zaštitu na radu
- Sigurnosne mjere za rad toksičnim i radioaktivnim elementima
- Sigurnosne mjere za odlaganje i skladištenje toksičnih i radioaktivnih elemenata
- Upravljanje s otrovnim plinovima i nus-proizvodima nastalima tokom proizvodnje
- Određivanje razine toksičnih i opasnih elemenata i spojeva u hrani, piću, odjeći, obući, higijenskim i kozmetičkim proizvodima itd.
- Određivanje odnosa s javnošću i najvažnije od svega ovo bi tijelo rješavalo sporove s nezadovoljnim kupcima i korisnicima te eventualnim međunarodnim pritužbama. Njihove odluke bi u potpunosti zaobišle demokratske procese i sudsku vlast svih zemalja potpisnica. Najveće bi kompanije na svijetu tako postale; porota, sudac, dželat i policajac.

Ako mislite da je to kraj opasnosti koje kriju ova dva međunarodna trgovačka ugovora, tada vas moramo razočarati, stvar je puno gora.

TTIP I TTP omogućavaju slijedeće:

FAVORIZIRA SE GMO HRANA, UGROŽAVA SE PRIRODNA RAVNOTEŽA I AUTOHTONE SORTE

Oba ugovora daju neograničena prava biotehnološkim kompanijama i najvećim proizvođačima hrane, koji više ne bi trebali poštovati nacionalne zakone jer ih TTIP i TTP automatski nadjačava. Onemogućila bi se inspekcija hrane i kontrola kvalitete, a u slučaju da nacionalni inspektorati i pronađu neodgovarajuće komponente u prehrambenim ili bilo kojim drugim proizvodima, o njihovoj pritužbi će odlučivati međunarodni trgovački odbor o kojemu smo već pisali. Nacionalne vlade ne bi mogle zabraniti ili pak kontrolirati uvoz GMO proizvoda od sjemenja do mesa niti bi na takve stvari mogle utjecati, s time bi se direktno ugrozile nacionalne baze autohtonih sorti.

Ugovor također zaobilazi pitanje jasnog označavanja GM hrane, tačnije kompanije više ne bi bile dužne na deklaracijama pisati porijeklo hrane i eventualne GMO dodatke. Da stvar bude gora, ovi ugovori omogućavaju primjenjivanje insekticida, pesticida i herbicida koji su u nekim zemljama zabranjeni, te se dozvoljava korištenje upitnih aditiva hrani, a internacionalni standardi o kakvoći hrane i proizvodnji hrane bi postali interna stvar već spomenutog odbora.

SPRJEČAVA SE SLOBODA INTERNETA I PRAVA NA PRIVATNOST

U slučaju da američki Kongres (u kojemu uglavnom sjede lobisti najvećih korporacija koje su sastavljale TTP i TTIP) prihvati nacrte oba ugovora tada će pojam čuvanja privatnih informacija na Internetu postati stvar prošlosti, s ovim ugovorima kompanije imaju pravo prikupljanja podataka o tome što korisnici kupuju, koje stranice pregledavaju, koliko se na njima zadržavaju, kako plaćaju robu, adrese, telefone, krug prijatelja, najbliže veze, adrese elektroničke pošte, te bi imale pristup vašim osobnim profilima na društvenim mrežama.

U međunarodnom trgovinskom odboru bi sjedili i vlasnici internetskih providera te vlasnici društvenih mreža i tražilica. Međutim, najgora stvar je da bi isti bili odgovorni nad autorskim pravima te bi automatski mogli sankcionirati svakoga za kojeg smatraju da krši autorska prava ili koji pak koriste informacije koje su zakonom zaštićene. Međunarodni trgovački odbor bi imao pravo zatražiti zatvaranje web stranica koje po njihovom mišljenju ne poštuju autorska prava i koji kopiraju zaštićene informacije.

U slučaju da TTP i TTIP bude prihvaćen, američka bi kompanija mogla zatražiti zatvaranje portala u bilo kojoj zemlji na svijetu i takvu stegovnu mjeru bi mogla izvršiti bez prava na prigovor ili provjeru istinitosti optužbe. Ista stvar bi bila i s privatnim ili grupnim postovima na društvenim mrežama, na takav način bi se uništila sloboda govora i informiranja.

POTPUNO IGNORIRANJE EKOLOŠKIH STANDARDA

Stupe li ovi ugovori na snagu, najveće energetske kompanije će moći proizvoditi energente bez ikakva nadgledanja, tačnije fracking će postati standard na kojeg nacionalne vlade neće moći osporiti, elektrane će se moći praviti bez studija o utjecaju na okoliš, smanjit će se standardi za rudarenje i eksploataciju nafte i plina, a “slobodna trgovina” će označiti kraj svih ekoloških zakona posebno u Europi jer ih SAD odavno ne prati. Oba ugovora onemogućavaju čak i kontrolu zraka i vode te bi na takav način uništili ekološku ravnotežu u nekoliko godina.

TTP bi isprva trebao uključiti dvanaest najutjecajnijih pacifičkih nacija, dok bi TTIP trebao uključiti Eurozonu. Obama smatra da bi ti ugovori omogućili izlazak iz ekonomske krize i slobodnu trgovinu, no zapravo riječ je o tome da bi bogati postali još bogatiji, te da bi prodavali nekvalitetniju robu za iste ili čak više cijene, jer ni na to ne bi mogle odlučivati nacionalne regulacije o (ne)lojalnoj konkurenciji.

Ušli smo u drugi mjesec revizije prijedloga zakona o TTP-u i TTIP-u, pa ipak ako pogledate po vodećim medijima, uključujući i nacionalne TV kuće i radijske programe, svi marljivo ignoriraju značenje ovih opasnih prijedloga, zapravo toliko su revni i marljivi da sa sigurnošću možemo reći kako je riječ o cenzuri i direktivama koje se podrobno slušaju.

Jedno je sigurno, mi ćemo se ubrzo probuditi u noćnoj mori dostojne najboljih Orwellovih dijela ako se ne trznemo iz drijemeža i ako se ne zauzmemo za svoja prava i slobode. Postane li TTIP stvarnost, kumice na placu će prodavati GMO, a da to neće niti znati, vaša djeca će se oblačiti u toksinima natopljenu odjeću, a da vi to nećete ni znati, kozmetika će imati puno više olova, parabena i teških metala, a da vi to nećete znati, voda će biti još zatrovanija, a da vi to nećete ni znati, zrak koji udišete će postati ekstremno toksičan, to ćete primijetiti zasigurno, no tada će već biti kasno.

Založite se protiv TTP-a i TTIP-a, ako ne zbog sebe tada zbog vaših najmilijih, podijelite ovaj tekst, možda tako omogućite edukaciju i spašavanje naših prava.
 
(freshpress.info/matrixworldhr.com)

Vlade će morati plaćati proizvođačima da ne ubijaju njihove građane, upozorava američki nobelovac Joseph Stiglitz nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

Američka vlada trijumfuje nakon što je u ponedjeljak potpisala Transpacifički trgovinski sporazum (TTP) s jedanaest zemalja Pacifika (Kanadom, Meksikom, Čileom, Peruom, Japanom, Malezijom, Vijetnamom, Singapurom, Brunejima, Australijom i Novim Zelandom). Sporazum, o kome se pregovaralo u najvećoj tajnosti, potrebno je sada odobriti parlament svake od tih zemalja.

Nobelovac Joseph Stiglitz u tekstu koji objavljuje stranica “Projekt sindikat” upozorava da TTP nije o “slobodnoj” trgovini, već da je njegov smisao da zaštiti interese najmoćnijih poslovnih lobija.

“Nikoga ne treba iznenaditi da američki međunarodni sporazumi proizvode kontroliranu, a ne slobodnu trgovinu. To se događa kada je proces odlučivanja zatvoren za one koji ne dolaze iz svijeta biznisa”, piše Stiglitz.

Ovi sporazumi označavaju daljnji prodor liberalnog kapitalizma koji diktira pravila svjetske trgovine, što podrazumijeva ukidanje carine, gubitak nacionalnog suvereniteta, odustajanje od zaštite domaćih poduzeća i proizvođača i davanje ovlasti stranim investitorima i tvrtkama koja nadilaze ovlasti država. Sporazumi podrazumijevaju i zabranu uvođenja kontrole kapitala i poreza na financijske transakcije.

Što to zapravo podrazumijeva? Stiglitz daje primjer industrije lijekova i ovlasti koje će dobiti farmaceutske tvrtke, što je bila jedna od glavnih točki pregovora.

“Sporazum će regulirati farmaceutsku industriju, ako SAD dobiti sve što hoće”, upozorava nobelovac. Američki laboratoriji će zahvaljujući ovom sporazumu zadržati tijekom dvanaest godina ekskluzivno pravo na lijekove koje proizvode, dok je u drugim zemljama-potpisnicama taj period pet godina.

To znači da će farmaceutske tvrtke preuzeti monopol i onemogućiti drugim proizvođačima da na tržište izađu s jeftinijim generičkim lijekovima i time uskratiti liječenje milijunima ljudi na planeti.

“Ovaj sporazum može biti samoubojstvo, posebno kada je riječ o generičkim lijekovima koji štite industriju lijekova u SAD od farmaceutskih tvrtki koje podižu cijene lijekova od životne važnosti. Sporazum štiti ove farmaceutske tvrtke i omogućava im da nastave dizati cijene lijekova i sprječavaju konkurenciju generičkih lijekova na tržištu. To je dio Obamine azijske strategije za obuzdavanje Kine”, kaže za Sputnjik Jack Razmus, profesor političke ekonomije na kalifornijskom Santa Clara sveučilištu.

Francuski esejist Jean-Michel Katrpoen u knjizi “Šok imperija – SAD, Kina, Njemačka: tko će vladati svjetskom ekonomijom?” Također upozorava da je smisao američkih sporazuma o slobodnoj trgovini da se na svjetskom tržištu izoliraju Kina i Rusija.

Situacija neće biti ništa bolja ni u duhanskoj industriji, poljoprivredi … Američke duhanske tvrtke su desetljećima pronalazile mehanizme kako da preko stranih investitora ograničiti upozorenja o opasnosti pušenja po zdravlje koja su propisivale države u interesu građana. Prema novom sporazumu, profit dobiva veći značaj od zdravlja građana. Ukoliko države pokušaju stati na put štetnim proizvodima, tvrtke ih mogu tužiti zbog gubitka zarade.

Stiglitz navodi primjer američkog duhanskog giganta “Philip Morris” koji, prema sličnim ugovorima, tuži Australiju i Urugvaj zbog zakona po kome na kutijama cigareta mora stajati upozorenje od posljedica pušenja.

“Vlade će morati plaćati proizvođačima da ne ubijaju njihove građane”, konstatira nobelovac.

SAD želi nametnuti iste mehanizme u sličnom sporazumu s Europskom unijom o transatlantskoj trgovini (TTIP), koji bi trebao biti potpisan do kraja godine. Ukoliko se to dogodi, to će značiti uspostavljanje najveće trgovinske zone u povijesti. Posljedice ovih sporazuma osjetit će se uvelike i u Hrvatskoj.

Posljedica je, upozorava, veća akumulacija kapitala i manje demokracije, što je recept za nove svjetske krize.
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)