Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrio je da su kriptovalute poput Bitcoina zapravo alat za porobljavanje čovječanstva u ime Novog svjetskog poretka

Od 2009. godine javnost je prihvatila očiglednu “decentraliziranu i anonimnu monetarnu revoluciju” bez preispitivanja tko stoji iza toga.

Sumnja u priču o kriptovalutama je rasla još od 2009. godine, kada su se prvi put pojavili ljudi koji su tvrdili da su “predstavnici” Bitcoin-a i zatražili da postanu promoteri te tehnologije.

Nakon postavljanja nekoliko vrlo jednostavnih pitanja i bez zadovoljavajućih odgovora, ljudi su se odbijali pridružiti toj grupi ili djelovati kao vođa pokreta koji promiče Bitcoin.

“Valuta” nije bila potpomognuta ničim opipljivim (naravno, matematika nije opipljiv resurs). Svatko je mogao stvoriti kriptovalutu iz zraka, stoga nije postojala intrinzična vrijednost tehnologije i ništa što bi zaustavilo stvaranje tisuća sličnih valutnih sustava, što je na kraju učinilo Bitcoin bezvrijednim.

Argument o nedostatku kriptovaluta bio je lažan. A u slučaju nestanka interneta ili scenarija “zaključavanja” na internetu (kao što se dogodilo u prošlosti u zemljama pod krizom), kriptovaluta bi bila beskorisna jer baza kriptovaluta više ne bi bila dostupna.

Plaćanje virtualnim novčanicima nije imalo smisla. Koliko je vjerojatno da ćete naći ljude u svojoj zajednici sa Bitcoin novčanikom? Količina vremena i energije potrebne za akumuliranje tih digitalnih valuta činila se kontraproduktivnom u svjetlu činjenice da one možda ne bi bile tamo kad bi ih zapravo trebali.

Jedini atributi koji su zaista bitcoin učinili bitcoiniom bili su njegov branding i količina euforije koja je nastala oko njega.

No, brendiranje i euforija nisu dovoljni za održavanje valutne revolucije. Postoji još jedna vrijedna osobina – navodna anonimnost.

U 2009. godini nije bilo jasno da li su kriptovalute legitimne. Danas znamo da se svaka kripto valuta koja se temelji na blockchainu može pratiti. Nema anonimnih digitalnih transakcija bez obzira koliko pametni ljudi misle da jesu.

Također su ljudi bili sumnjičavi prema ponašanju nekih promotora Bitcoina na web forumima. Svatko tko je iznio konkretnu kritiku tehnologije naišao je na agresivne napade u stilu Alinskoga.

Bili su optuženi da su “neuki barbarski ulagači u zlato” koji su bili previše glupi da bi razumjeli “genijalnost” blockchaina i kako on djeluje. Dezinformacija je bila neobuzdana. Tvrdnje o anonimnosti koje su odavno bile razotkrivene iznesene su iznova i iznova u javnosti.

Vrijednost bitcoin-a je izgovorena kao krajnji argument i razlog zašto su kritičari pogriješili. Cijena Bitcoina je skočila; dakle, bitcoin je prema njima bio ozakonjen.

To su bile vrste taktika koje su u prošlosti koristili agenti za širenje lažnih informacija… da se ljudi se zalažu za federalne rezerve ili globalizam općenito, ili da se zalažu za to da je globalno zagrijavanje koje je stvorio čovjek – “očito”.

To nije bilo ponašanje koje sam očekivao od aktivista za slobodu, koji su se u to vrijeme usredotočili na činjenice i dokaze za osvajanje informacijskog rata, a ne za nepoštene igre uma i laži.

Zaključak – postojala je zajednička kampanja koja je poticala aktiviste da više “pritisak na vrišnjake” kako bi usvojili pro-kripto-stav. Ali tko zapravo ima koristi od toga?

Neki investitori u kriptovalute su neko vrijeme ostvarili značajnu zaradu na bitcoinu i drugim digitalnim valutama, ali danas mnogi od njih gube svoje živce jer bitcoin i većina kriptovaluta pada na vrijednosti.

Možda nije slučajnost da kripto valute djeluju kao da su usidrene na tehnološkom balonu na tržištima dionica. Kako su dionice u tehnološkom sektoru padale, tako su i padale kriptovalute. Mnogi od nas koji su bili nespremni na bitcoin euforiju često su koristili nizozemsku analogiju tulipana zbog toga što su procjene krptovaluta bile apsurdne i očito ta analogija nije bila daleko od istine.

Kriptovalute su također bile djelotvorna na odvlačenju pažnje od ljudi koji su pokušavali izgraditi alternativne vrijednosti na bazi plemenitih metala u sadašnjem ekonomskom okruženju.

Bitcoin je isisao aktivističku energiju i preusmjerio je u nešto beskorisno, a ne u sustav koji bi doista mogao ugroziti establišment središnjeg bankarskog sustava.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dow Jones Industrial Average pao je za više od 650 bodova u ponedjeljak nakon što je Donald Trump ponovio svoj napad na Federalne rezerve na Twitteru

U međuvremenu je S&P 500 doživio najgori prosinac u povijesti trgovanja.

Gubici koji su pridodani slabom rezultatu prošlog tjedna, su stvorili najgori tjedan trgovanja na američkoj burzi još od financijske krize 2008. godine.

Dow Jones je izgubio 2,9 posto, a index S&P500 izgubio je 2,7 posto nakon što je predsjednik na Twitteru izrazio frustraciju zbog odluke FED-a da povisi ključnu kratkoročnu kamatnu stopu.

Index NASDAQ također je pao za 3,8 posto.

Ranije je u ponedjeljak Trump nastavio redovite napade na Federalne rezerve.

“Jedini problem našeg gospodarstva je FED. Nemaju osjećaj za tržište” – objavio je Trump.

“FED je poput moćnog i poznatog golfera koji ne može pogoditi jer nema osjećaj – ne može zabiti!”
 

The only problem our economy has is the Fed. They don’t have a feel for the Market, they don’t understand necessary Trade Wars or Strong Dollars or even Democrat Shutdowns over Borders. The Fed is like a powerful golfer who can’t score because he has no touch – he can’t putt!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) December 24, 2018

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Središnje banke širom svijeta se okreću zlatu kao alternativi američkom dolaru, koje smatraju obezvrijeđenim agresivnom trgovinskom politikom Amerike i geopolitičkom nesigurnošću

Potražnja za zlatom porasla je za 42 posto u prvom tromjesečju 2018. među središnjim bankama, kažu statistička izvješća Svjetskog odbora za zlato (WGC). Rusija i Turska najveći su trenutno neto kupci.

Središnje banke u polugodištu 2018. godine povećale su zalihe za ukupno 193,3 tona zlata, što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada su zalihe iznosile 178,6 tona. To označava najjači period kupnje od šest mjeseci središnje banke od 2015., navodi WGC.

Od prve polovice 2018. godine središnja je banka povećala zalihe zlata na 1,36 bilijuna dolara, što je oko 10 posto globalnih deviznih rezervi, izjavio je WGC. Analitičar je izjavio da je razlog tog poteza želja za diverzifikacijom i bijeg od zelenog američkog dolara kao rezervne valute.

“Sjedinjene Države su dugo koristile dolar da pritisnu konkurente. To je uvijek izazvalo bijes u svjetskoj zajednici. A sada je borba protiv dolara došla u Europu” – rekao je Eldiyar Muratov, predsjednik Singapore Castle Family Office.

“Rusija je pojačala kupnju zlata u svojim rezervama u svjetlu novih američkih sankcija i mogućeg isključivanja iz sustava dolara” – dodao je analitičar.

Prema Muratovu, slična strategija sada se promatra u mnogim zemljama Europe i Azije. Kina, Turska, Venezuela, Iran, Katar i Indonezija imaju za cilj de-dollarizaciju gospodarstva i vanjske trgovine. Sve ove zemlje značajno povećavaju zalihe zlata, kaže stručnjak.

Kao što WGC bilježi u svom izvještaju, kupnja i gomilanje zlata nisu samo zbog zaštite domaće valute od rizika.

“U okruženju povećanih geopolitičkih napetosti, zlato je atraktivno sredstvo jer nije tuđa odgovornost i ne nosi nikakav rizik druge ugovorne strane” – navodi se u izvješću.

“Zlato je već poznato sredstvo za središnje banke, ali promjena naravi zlatnog tržišta – uz sve veću potrošnju koja dolazi iz ekonomija u razvoju – znači da se zlato sve više usklađuje s ekonomskim obrascima tržišta u nastajanju. Središnje banke sve češće vide da se pravila igre mijenjaju.”
 

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki dolar mogao bi ozbiljno deprecirati prema euru do 2024. godine, kaže forexov analitičar Ulf Lindahl, glavni izvršni direktor tvrtke AG Bisset Associates

Kaže da je “zeleni novac” ušao u ciklus gubitaka.

Od 1970-ih, američka valuta ponavlja 15-godišnji ciklus gubitaka i dobitaka, a dolar je sada ušao u fazu pada, kazao je Lindahl.

“Kada ulagači nauče o 15-godišnjem ciklusu, oni su u početku skeptični i sumnjaju da postoji” – rekao je analitičar, kako citira Bloomberg.

Ako ne-američki ulagači ne žele zaštititi dolar, mogli bi se suočiti s “najrizičnijom investicijskom klimom u posljednjih 45 godina” – dodao je Lindahl.

Analitičar predviđa da će dolar pasti na 2 dolara po euru i 75 yena po dolaru do 2024. godine, što odgovara 41-postotnom padu.

Lindahl primjećuje da je ciklus gubitaka i dobitaka uobičajen uzorak za gospodarstvo, no ulagači to ne vide kada se radi o dolaru.

S ekonomskog stajališta, Lindahl navodi sljedeće čimbenike za veliki pad dolara: vjerojatno usporavanje gospodarskog rasta SAD-a, što će rezultirati usporavanjem tržišta, političkim previranjima i prevalitalizacijom dolara na osnovi kupovne moći – nasuprot gotovo svim glavnim svjetskim valutama.

Dolar je ove godine ojačao u odnosu na euro, trgujući na 1,1542 dolara u srijedu u odnosu na 1,25 dolara na početku godine.

Američka valuta blago je oslabljena u odnosu na jen u posljednjih 12 mjeseci.

NoviSvjetskiPoredak.com

Svijet će neizbježno uroniti u krizu, dok se zlato i srebro opet pojavljuju kao pravi novac, izjavio je nezavisni savjetnik za plemenite metale Claudio Grass

“Ljudi danas, osobito na Zapadu, zaboravljaju da je papirnati novac bio samo potvrda o vlasništvu nad imovinom za određenu količinu zlata ili srebra. Danas papirnati novac nije ništa više od osiguranja duga. On nije ništa drugo nego kolateral, obećanje bivše generacije da će buduća generacija isplatiti dug preko poreza i inflacije” – rekao je Grass.

Analitičar je dao primjere Irana, Venezuele i Turske čije su se valute srušile u odnosu na američki dolar, a ljudi su žurno kupovali zlato i druge plemenite metale.

“Rast cijena zlata je barometar koji pokazuje da nešto nije u redu sa sustavom. Kada cijena zlata raste, posljednja osoba na ulici razumije da nešto nije u redu s gospodarstvom” – rekao je.

“I ja također nemam sumnje da sljedeća kriza neće biti regionalna, već globalna. Sva su tržišta manipulirana, od obveznica do tržišta zaliha i nekretnina, i nalaze se u području prenapuhanosti i mjehura. Ono što se može reći sa sigurnošću za zlato i srebro je da čak i ako se cijena u kratkom roku može smanjiti jačanjem dolara, to će samo postaviti temelje za sljedeći veliki bikovski porast tržišta” – dodao je Grass.

Grass primjećuje da, kako papirni novac gubi svoju kupovnu moć kad vlade printaju sve više, i to stvara nekoliko pobjednika, ali i mnogo više gubitnika. To će samo stvoriti veće nezadovoljstvo među ljudima, stvarajući dodatni pritisak na fiat novac.

“Fiat valute podržavaju samo povjerenje i uvjerenje u institucije, koje se sada suočavaju s povijesnom krizom, na cijelom planetu. Sada se sve više i više građana, osobito na Zapadu, počinje još više pitati, umjesto da prihvaćaju stvari u nominalnoj vrijednosti, i tražiti alternativna rješenja. Vjerujem da će novac, a možda i sadašnji monetarni sustav u cjelini, na kraju podleći pod tim pritiskom” – rekao je Grass.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Provođenje pritiska SAD-a na Tursku nije baš dobra diplomatska strategija za Washingtona i njegove saveznike, kaže veteranski investitor Marc Faber

Ankara ima i druge zemlje s kojima se može povezati.

“Američki predsjednik Donald Trump ne traži vanjsku diplomaciju. On je poput slona u staklarni. On se žali na ovo, žali se na ono, ali uopće nema diplomacije” – izjavio je Faber turskoj agenciji Anadolu.

Turska ima malo strpljenja glede nedavne napetosti između Washingtona i Ankare, kazao je.

“Ovo je Trumpov jocker karta kojeg Turska ima – NATO. NATO ima značajne baze u Turskoj. Dugoročno, u osnovi, Turska ima dvije mogućnosti; može biti bliže Europi i ostati u NATO-u, ili se mogao priključiti Šangajskoj suradnji”.

“To bi značilo da Turska može napustiti ili imati manje odnosa sa Zapadom i više odnosa s Rusijom i Kinom. To je mogućnost koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima. Mislim da Trump ne shvaća da je ova mogućnost vrlo realna.”

Faber je istaknuo kako je nakon teškog potresa koji je pogodio turska tržišta, sada je dobro vrijeme za ulaganje u zemlju.

“Ljudi uvijek kažu da bi željeli kupiti jeftino i prodati skupo. Turske se dionice vrednuju u američkim dolarima. Sada su u području kupnje. Mislim da ću kupiti neke turske dionice na njihovoj burzi ETF. Imam neke turske obveznice. To nije velik dio portfelja, ali posjedujem neke turske dugove. Mislim da je vrijeme za kupnju turske imovine” – rekao je Faber.

Tursko gospodarstvo nedavno je pogođeno rekordnom amortizacijom nacionalne valute – lire. U petak, Trump je udvostručio tarife na aluminij i čelik iz Turske u odgovoru na pritvaranje američkog državljanina.

Američki pastor Andrew Brunson je uhićen zbog optužbi za terorizam u Turskoj, te je suočen s 35 godina zatvora zbog njegove navodne uloge u neuspjelom puču 2016. godine.

Kao odgovor, Erdogan je najavio bojkot američkih elektroničkih uređaja, uključujući Appleov iPhone. Turska je također povisila tarife na američke proizvode kao što su duhan, alkohol, automobili, kozmetika i ostali.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sjedinjene Američke Države stvaraju probleme same sebi i narušavaju povjerenje u dolar kao glavnu rezervnu valutu time što stvaraju prepreke drugim zemljama u trgovini dolarima, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin

„Prepreke koje svaki čas stvaraju naše američke kolege pri računanju u dolarima, prema mojem mišljenju, je njihova velika greška, zbog toga što oni, pokušavajući da riješe, i to bezuspješno, tekuća konjunkturna politička pitanja, podrivaju povjerenje u američku valutu kao, u biti, jedinu rezervnu svjetsku valutu“, rekao je Putin odgovarajući na pitanja sudionika „Business dijaloga Rusija–Japan“ u okviru Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu koji se održava od 24. do 26. svibnja.

„I sve više država, sve bez izuzetka, počinju razmišljati o tome kako da pobjegnu od ovog monopola američke valute, kako da omoguće normalno funkcioniranje svojih financijskih institucija. Mislim da se naši američki prijatelji trebaju zamisliti“ – naveo je on.

Prema riječima ruskog predsjednika, u SAD ima onih koji kritiziraju odluke te vrste.

„To, međutim, navodi na razmišljanje o tome kako u takvim uvjetima normalno raditi“, dodao je Putin.

On je istaknuo da je Rusija spremna s inozemnjim partnerima provesti poslovanje u rubljama i da će Centralna banka Rusije uspjeti izraditi mehanizam slobodnog konvertiranja.

„Tendencije su veoma dobre. Rublja je u biti, danas potpuno konvertibilna valuta. Ajmo poslovati u rubljama. Mi smo za, možemo izraditi takav mehanizam slobodnog konvertiranja u jene, euro, dolar. To je sve precizno, savršeno, može se razmisliti, na tome trebamo samo poraditi. Mislim da ćemo zajedno s Centralnom bankom riješiti taj problem“ – rekao je Putin.

Rusija i Japan imaju potencijal za rast trgovinske razmjene

Ruski predsjednik je također istaknuo da je raspoloženje u odnosima Rusije i Japana takvo da uliva nadu u višekratni rast investicija i trgovinske razmjene dviju zemalja. On je dodao da je Rusija spremna omogućiti uvjete za za to.

Putin je istaknuo da su i japanski prijatelji zainteresirani za razvijanje tih odnosa.

Premijer Japana Shinzo Abe je istaknuo da njegova zemlja razmatra pitanje eventualnog financiranja projekta „Jamal ukapljeni prirodni plin“.

„Što se tiče tradicionalne sfere energetike, radimo na raznim projektima, uključujući onaj na Sahalinu, a nastavljamo i razmatrati mogućnost financiranja i izgradnje projekata u okviru ’Jamala‘“ – rekao je Abe.

Projekat „Jamal“ podrazumjeva izgradnju postrojenja za eksploataciju ukapljenog prirodnog plina na Južno-tambejskom izvorištu.
 
(sputniknews.com)

Digitalna valuta pod imenom “Petro”, koju je Venezuela uspješno lansirala prošli mjesec, moći će se razmijeniti samo za nekoliko svjetskih valuta, uključujući i rusku rublju

“Od 23. ožujka sve pravne i fizičke osobe moći će izravno kupiti petro … u idućih 15 dana, za konvertibilne valute: juan, rublje, turske lire i euro” – rekao je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro.

On je opisao kako su to najvažnije valute za “gospodarsku budućnost planeta”.

Maduro je kazao kako državne tvrtke koje izvoze robu, kao što je najveća energetska kompanija u zemlji PDVSA, već sada mogu trgovati sa petrom.

“PDVSA i ona poduzeća koja trguju sa stranim valutama sada su ovlaštena primiti ‘el petro’ u svojim izvoznim isporukama” – kazao je, dodajući kako će oni moći isporučiti proizvode za venezuelansku kriptovalutu “svim zemljama i kompanijama u svijetu.”

Predsjednik je također najavio četiri “ekskluzivne gospodarske zone” u zemlji, u kojima će biti moguće koristiti petro “za prodaju robe i plaćanje usluga”.

Venezuelanski petro, koji se 20. veljače počeo prodavati unaprijed, prva je svjetska kriptovaluta koju je podržala država. Njegova je vrijednost vezana za naftne rezerve u zemlji.

Virtualna valuta ima za cilj probijanje američke financijske blokade.

U siječnju su američke vlasti upozorile potencijalne ulagače u svezi venezuelanske kriptovalute zbog rizika povezanim sa sankcijama koje su nametnute Caracasu.

U utorak je predsjednik Donald Trump zabranio uporabu kriptovalute “petro”, nazvavši ju “muljaškom podrškom diktature”.

Nakon što je naftna kriptovaluta uspjela prikupiti 735 milijuna dolara u predprodaji, Maduro je najavio još jedan virtualni token. Nazvan ‘petro oro’, nova kriptovaluta će imati temelj u plemenitim metalima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U Šangaju su pokrenuti vrlo očekivani ugovori budućih naftnih derivata u njihovoj valuti juanu

Kina je najveći svjetski potrošač nafte. Trgovanje novim naftnim futures ugovorima za rujan počelo na kineskoj burzi Shanghai International Energy Exchange na 440,20 juana (69,70 dolara) po barelu, izvijestio je Kineski dnevni South China Morning Post.

Dosad je prodano i kupljeno oko 18.540 puno udjela.

Dugo očekivani korak izazvao je rast globalnih cijena nafte na burzi Brent Crudeom po prvi put od 2015. godine kada je porasla na 71 dolar po barelu. Američki benchmark za naftu kompanije West Texas Intermediate (WTI) dosegao je najvišu razinu u tri godine na 66,55 dolara po barelu, prije nego se povukao na 65,53 dolara.

Stručnjaci smatraju da su ugovori sa kineskim juanima dominantni, budući da novi naftni ugovori simboliziraju prvi put u povijesti da strani ulagači mogu pristupiti kineskom robnom tržištu.

Lansiranje Kine na naftno tržište je okončalo godine zastoja i kašnjenja od prvog pokušaja uvrštenja naftnih vrijednosnih papira vezanih za juan u zemlji 1993. godine.

Istodobno, lansiranje petro-yuana promatra se kao udarac američkom dolaru koji je posljednjih mjeseci oslabio.

Američki dolar je dominantna valuta namire za naftne ugovore (futurese). U ponedjeljak je “zelena valuta” zabilježila 16-mjesečno smanjenje u odnosu na japanski jen, ali je ostao nepromijenjen prema košarici od šest glavnih valuta.

Kineske vlasti navodno su ubrzale pokretanje ovih novih ugovora vezanih za juan usred sve rastućeg uvoza sirove nafte.

Prošle je godine zemlja nadmašila SAD kao svjetski uvoznik nafte. Dakle, ugovori ne samo da pomažu pri postizanju određene kontrole nad cijenama glavnih međunarodnih mjerila, već i promiču korištenje kineske valute u globalnoj trgovini.

“Zelena valuta” (dolar) će postati slabija, čim drugi narodi pronađu vjerodostojnu alternativu, izjavilo je za RT Lee Ann Lee, profesor ekonomije i financija na Sveučilištu u New Yorku i autor knjige ‘Što SAD može naučiti od Kine’.

“To je više igra promjene mjesta na svjetskom vrhu vezno za SAD. Čim drugi narodi imaju vjerodostojnu alternativu američkom dolaru, mogu odbaciti dolare i prebaciti se na juan koji može izazvati dolarsku krizu. Ako se to dogodi, ne samo da će postojati inflacija od strane tarifa, već i poplava dolara kojeg nitko neće htjeti posjedovati” – rekao je Lee.
 
NoviSvjetskiPoredak.com