Senatori Rand Paul i Tom Udall su predstavili Zakon o okončanju beskonačno skupog sukoba u Afganistanu, proglašavajući ‘pobjedu’ u najdužem ratu u povijesti SAD-a nakon 18 godina, troška oko 6 bilijnuna dolara i preko 100.000 mrtvih

“Važno je znati kada treba proglasiti pobjedu i napustiti rat”, kazao je Paul u videozapisu koji je najavio zakon o Američkim snagama koje idu doma nakon plemenite službe (AFGHANS), dodajući: “Mislim da je vrijeme za odlazak već odavno prošlo.„

“Uskoro će pripadnici se američkih službi početi razmještati u Afganistan kako bi se borili u ratu koji je započeo prije njihova rođenja” – navodi senator Udall u priopćenju objavljenom uz zakon, ističući da je al-Kaida – navedena meta invazije još od 2001. godine – praktično još tu prisutna gotovo dva desetljeća kasnije, a Osama bin Laden je već dugo mrtav.

Možda podsjećajući na predsjednikovu odluku o povlačenju o povlačenju iz Sirije, zakon AFGHANS bi trebao biti usvojen vrlo brzo, postavljajući jednogodišnji rok za potpuno povlačenje SAD-a iz Afganistana s planovima za predaju zemlje afganistanskoj vladi koja će biti sastavljena u roku od 45 dana nakon usvajanja zakona.

Odobrenje za uporabu vojnih snaga iz 2001. godine – dokument koji je malo proširen sa svakom zemljom koju SAD napada pod okriljem “rata protiv terorizma” – ukinut će se na kraju povlačenja.

Nacrt zakona će izdvojiti 7 milijardi dolara za bonuse ratnim veteranima – što zvuči puno dok se ne usporedi sa 51 milijardom dolara godišnjih troškova rata u Afganistanu.

Paul je naveo neke od smiješnijih projekata “izgradnje nacije” koje je SAD financirala nakon što im je postalo dosasdno boriti se protiv talibana, uključujući i izgradnju luksuznog hotela u Kabulu i benzinskih postaja u zemlji u kojoj se gotovo nitko ne vozi na benzin, a projekt elektrifikacije zemlje je pod kontrolom talibana.

Zašto ujak Sam mora platiti sve to? Popis troškova koji je objavljen nevjerojatno vrijeđa američke porezne obveznike.

Zakon AFGHANS također proglašava pobjedu u Afganistanu – nešto što su i američki generali slobodno priznal, a što se smatralo nemoguće na područjima koja kontroliraju talibani, a za koje se čini da i predsjednik Donald Trump priznaje da je izgubljen slučaj, sudeći prema izvješćima prema kojima njegova administracija razmatra prepoloviti broj vojnika u sljedećih nekoliko mjeseci, pa čak se i potpuno povući u razdoblju tri do pet godina.

Veterani su još pesimističniji u pogledu mogućnosti pobjede, a nedavna anketa je pokazala kako gotovo tri četvrtine vjeruju da je rat u Afganistanu katastrofa za SAD.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dok deseci tisuća starijih Šveđana pate kao beskućnici, i dok više od 300.000 umirovljenika gladuje, švedska vlada troši 1000 eura dnevno na najam smještaja po migrantu

Tijekom 2015. godine Stockholm je dao smještaj brojnoj “imigrantskoj djeci bez pratnje”. Poduzetnici su zatražili do 1000 eura za najam od grada koji nije imao nikakve zamjerka na tu cifru, te je s novcem poreznih obveznika plaćena tražena cijena smještaja, piše Nyheteridag.

“Niti jedno dijete u Stockholmu neće biti beskućnik” – izjavila je Asa Lindhagen, šefica socijalnih službi u Stockholmu.

“Nećemo imati djecu koja žive na ulici, a kada dosta imigrantske djece dođe ovamo, naš apsolutni prioritet bit će osigurati da imaju krov nad glavom”.

Kasnija su medicinska ispitivanja starosti pokazala da su većina te “djeca” zapravo odrasle osobe, koji također nisu imali valjane uvjete za traženje azila kao odrasle osobe.

Međutim, u državnom Parlamentu je nedavno odobren zakon o amnestiji, koji ovim muškarcima daje pravo da ostanu u Švedskoj, unatoč ranijem odbijanju azila, te su pohađali srednju školu na trošak poreznih obveznika.

1000 eura po danu po “maloljetniku bez pratnje” odgovara mjesečnoj najamnini od 30.000 eura.

Za cijelu zemlju, trošak “maloljetnika bez pratnje” iznosio je 2,6 milijardi eura tijekom 2015. godine, što je gotovo jednako kao i godišnji trošak za policiju i pravosuđe.

Jedna noć na Grand Hotelu s 5 zvjezdica košta od 200 eura. Hosteli u središtu Stockholma koštaju od 20 eura po noćenju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mikkel Andersson i Niels Jespersen su nazvali masovne migracije u Danskoj ‘neuspješnim eksperimentom’ jer je zemlja mogla biti puno bolja bez njih

U svojoj nedavno objavljenoj knjizi “Eksperiment koji nije uspio”, autori tvrde da osobito zapadna migracija ima loš učinak na zemlju, što je ljude u zemlji podijelilo i učinilo zemlju manje sigurnom, piše Berlingske.

U razdoblju od zadnjih 35 godina broj zapadnih migranata se povećao skoro deset puta: od 60.000 u 1983. na 500.000 u 2018. godini.

Andersson i Jespersen kažu da su mišljenja o efektima imigracije na dansko društvo od 5,6 milijuna ljudi – uglavnom negativni.

Bez masovne migracije Danska bi bila bolja i imala bi manje kriminala, tvrde autori.

Sada postoje bande, paralelna društva i mladi koji teroriziraju susjedstvo.

U međuvremenu zapadna imigracija donosi ogromne troškove danskom društvu: ukupno 2,6 milijarde eura godišnje.

Autori tvrde da su efekti ekonomskih migracija također štetni za stvarne izbjeglice koje zaslužuju pomoć.

“Danska pomaže malom broju sposobnih tražitelja azila koji imaju moć i novac da putuju kroz šest do osam sigurnih zemalja, dok je veći broj onih koji nemaju sredstva i ne putuju u Europu, ostaju u prvoj zemlji kao prave izbjeglice” – rekao je Mikkel Andersson za dnevnik Berlingske.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U Njemačku su desetljećima odlazili gastarbajteri i priče su se mijenjale godinama

Kakav je život u Njemačkoj i koliko zapravo sve to stoji? Ovo je jedno od glavnih pitanja onih koji su sreću i bolje životne uvjete odlučili potražiti izvan Hrvatske.

U Njemačku su desetljećima odlazili gastarbajteri i priče su se mijenjale godinama. Oni koji su plaće primali u markama kažu da uvjeti sada nisu ni blizu onakvima kakvi su bili.

Priča se i o prevelikim cijenama stanovanja i drugih stvari, no uvijek se generalizira. Sve, naravno, ovisi o mjestu stanovanja.

Damir Lenart najbolje je odgovorio na pitanje koliki su troškovi obitelji u Njemačkoj. Naveo je sve kategorije i kod svake stavio okviran mjesečni iznos. Ovi troškovi odnose se na Baden-Baden gdje živi.

Struju primjerice plaćaju 60 eura mjesečno, a internet od 35 do 50. Na hranu im ode između 100 i 200 eura tjedno. Troškovi su goriva oko 60 eura, dok se za javni prijevoz izdvaja 80.

(vecernji.hr)

Jedna od najvećih tajni u Europi pravi je trošak imigracije, a posebno trošak jednog imigranta

Naša je pozornost posvećena članku iz Njemačke u kojem se izračunavaju troškovi – a rezultati su uznemirujući.

Oko 1,7 milijuna ljudi podnijelo je zahtjev za azilom u Njemačkoj od 2014., no svatko tko zatraži od Vlade troškove imigracije bit će upućen u labirint statistika i brojeva koji su dizajnirani da zbune, kaže autor članka Wolfgang Bok.

Na temelju informacija koje je izdala Merkelina vlada, autor kaže da je godišnji trošak kojeg plaćaju njemački građani tj. njemački porezni obveznici, između 30 i 40 milijardi eura, i bez uključenih dodatnih izdataka za vrtiće, škole, zdravstvenu skrb koju financira država, te dodatne treškove policije i sudova koji se bave povećanim kriminalom imigranata.

#Pozivajući se na brojke koje je objavio Merkelin ministar razvitka Gerd Muller, milijun izbjeglica košta njemačku vladu oko 30 milijardi eura godišnje.

Gledajmo to s druge strane. Pod pretpostavkom da su brojke ministra Mullera točne (u stvari, s obzirom da je Gerd Muller za prihvaćanje imigranata, brojke koje je objavio vjerojatno su bile konzervativne), svaki stranac koji zatraži utočište u Njemačkoj košta poreznog obveznika nevjerojatnih 30.000 eura godišnje ili 2.500 eura mjesečno.

To odgovara poreznom opterećenju na 12 prosječnih plaća (to je 12 prosječnih dohodaka u poreznoj klasi III što je jednako 12 x 3.000 eura). Za maloljetne migrante bez pratnje troškovi su još veći.

Prema pisanju autora, oni su bliži 5.000 eura mjesečno – odnosno 18 prosječnih mjesečnih poreza na plaću.

Ove uznemirujuće brojke čak ne uzimaju u obzir naknade za nezaposlene koje su dobili mnoge izbjeglice i imigranti.

Velika većina migranata trenutno ne radi i i nisu zaposleni, većina njih su pripravnici ili asistenti.

Veliki postotak njih nema školsku spremu, a mnogi su nepismeni, što ih čini beskorisnim u njemačkoj ekonomiji i predodređeni su da cijeli životni vijek budu na socijalnoj pomoći.

“Da sam ja vrijedan bavarski porezni obveznik, bio bi bijesan zbog toga kako Angela Merkel i njezina vlada troše moj teško zarađeni novac.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Žena zarobljena između vlaka i platforme u Bostonu, kojoj se vidjela kost kroz ranu na nozi, molila je ljude da ne zovu hitnu pomoć, pitajući ih “znate li koliko koštaju kola hitne pomoći?”

Nesreća se dogodila u petak, a novinar dnevnika Boston Globe na mjestu događaja opisao je kako je žena skliznula između vlaka podzemne željeznice i platforme, ozlijedivši nogu.

Žena je bila “u agoniji i plaču”, dok su putnici njihali vlak naprijed-natrag u pokušaju da je oslobode, nakon čega ih je zamolila da ne nazovu hitnu pomoć, rekavši: “To je 3000 dolara … to ne mogu priuštiti.”

U seriji naknadnih tweetova ovog utorka, novinar je objasnio kako je žena na kraju spašena i da navodno nije pretrpjela prijelom kostiju. Sjedila je na platformi u boli, navodno je plakala, zabrinuta zbog toga kako će nesreća financijski utjecati na nju.

Osoblje za slučaj nužde na licu mjesta povezalo je ranu neidentificiran žene i poslalo ju je u bolnicu. Iako nije imala slomljenih kostiju, i dalje su rekli da njezine ozljede zahtijeva operaciju.

Prema izvjestiteljici Mariji Cramer, hitna pomoć koja je trebala odvesti ženu koštala je otprilike 1200 dolara, što je još uvijek preveliki trošak za svakoga.

Ta cijena ne uključuje troškove stvarne medicinske skrbi, sobu i pansion u bolnici, lijekova, zavoja i mnogih drugih troškova koji američku zdravstvenu skrb čine najskupljom na svijetu.

Cramerova objava na Twitteru je postala viralna, i ta objava se smatra podignutom optužnicom protiv američkog zdravstvenog sustava.

Ljudi u SAD-u troše više na zdravstvenu zaštitu od ljudi u drugim zemljama prvoga svijeta. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, bolnički troškovi u Americi su 60 posto veći nego u 12 drugih razvijenih zemalja.

Osobe osigurane pod sustavom Obamacare nisu ništa bolje prošle. Najniža cijena zdravstvenog paketa “Bronze” prošle je godine iznosila više od 6000 dolara, poskupljujući treću godinu za redom za potrošače koji su pokriveni državnim osiguranjem.
 

Awful scene on the orange line. A woman’s leg got stuck in the gap between the train and the platform. It was twisted and bloody. Skin came off. She’s in agony and weeping. Just as upsetting she begged no one call an ambulance. “It’s $3000,” she wailed. “I can’t afford that.”

— Maria Cramer (@GlobeMCramer) June 29, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Lijeku kojim se tretira periodična paraliza se može dignuti cijena i time onemogućiti pacijentima kupnja ovog lijeka za mali novac

Izvorno je ovaj lijek odobren za liječenje glaukoma, a nacionalna zdravstvena usluga u Velikoj Britaniji je omogućila da je lijek Daranide dostupan za oko 500 dolara, koliko košta doza za godinu dana.

Daranide navodno nije dobro funkcionirao kod spriječavanje bolesti oka, ali je bio učinkovit kod liječenja poremećaja mišića ili za neke oblike mišićne distrofije.

Farmaceutska industrija nije zaradila dovoljan profit na ovom lijeku tako da je on maknut sa tržišta u 2008. godini, a do 2012. godine je ponestalo zaliha, izvještava Daily Mail.

Nakon ponovnog izlaska na tržište ovog lijeka nakon otprilike dvije godine kasnije, pod imenom Keveyis, cijena mu je skočila na oko 47.000 dolara godišnje, očito uz odobrenje britanskih regulatora, stavljajući ga izvan dosega za mnoge pacijente.

Ministarstvo zdravstva je pružilo jeftiniji alternativniji lijek, koji je navodno daleko manje palijativam.

Daily Mail ističe da se preimenovani lijek Daranide smatra, kako vlada i industrija opisuju, kao lijek siročadi.

Broj pacijenata koji mogu imati koristi od njega je premalen da bi ga se isplatilo prodavati. U tim slučajevima, proizvođač traži da vlada postavi proizvodnu liniju. Tvrtka koja proizvodi lijek tada ima monopol, i ne postoje pravila o tome kako se može lijek mijenjati, za koje bolesti ga mogu upotrebljavati i koliko će koštati.

Washington Post objašnjava da su patentna prava na Daranide nekoliko puta promijenila vlasnika u SAD-u, a trenutna farmaceutska industrija koja je vlasnik ovog lijeka naplaćuje oko 15.000 dolara za 100 tableta koje su preimenovane u lijek Keveyis, i 220.000 dolara koliko košta zaliha za jednog čovjeka na godinu dana, ovisno o dozi.

Oko 5000 američkih građana pate od periodične paralize.

Cik-cak putanja cijene lijeka Daranide … pokazuje koliku slobodu farmaceutske tvrtke imaju u cijenama terapije – i koliko je postala velika poslovna prilika u preprodaji lijekova za ekstremno rijetke bolesti.

Washington Post je također naglasio, međutim, da proizvođač lijeka pomaže pacijentima da dobiju osiguranja ili nadoknade dio troškova, kao i pruži lijek besplatno u nekim slučajevima. Ali nabijanje zelenaških cijena je više isplativije.

Prošle godine je objavljeno istraživanje u časopisu Journal of American Medical Association koje je zaključilo da američka vlada tolerira monopolističku praksu od strane farmaceutskih tvrtki, puštajući im da podižu cijene lijekova na neviđene razine.

Cijeli zdravstveni sustav kakav poznajemo danas je malo više od monopola vlade koja kriminalizira holističku medicinu i prirodne ljekove koji su sigurniji, jeftiniji i znatno učinkovitiji od kemijskih lijekova.

Općenito, kada Big Pharma i Big Vlada, zajedno sa Big osiguranjem, se ujedinjuju u organizaciju sa kojom običan građanin obično vrlo teško izlaze na kraj. (NaturalNews)
 
NoviSvjetskiPoredak.com

LONDONSKI LIST TVRDI DA JOJ JE U BIJELOJ KUĆI ČAK RAČUN “ISPOSTAVIO”

Londonski Sunday Times objavio je da je Donald Trump Angeli Merkel – za vrijeme njihovog nedavnog susreta u Bijeloj kući – uručio račun na 375 milijardi dolara!

Uz objašnjenje da je to suma koju Njemačka duguje NATO-u za mjere koje je zapadna vojna alijansa poduzimala radi obrane Nijemaca i njihove države.

Britanski list tvrdi da je do ovoga došao zahvaljujući “izvoru u vladi Anglea Merkel”.

Istovremeno je objavio da je jedan od njemačkih ministara razgovor između Merkelove i Trumpa okarakterizirao kao “događaj” koji je na njemačkoj strani izazvao negodovanje.

Isti ministar je svemu dodao i ovu svoju ocjenu:

“Iza (Trumpovog) zahtjeva stajala je zamisao da se druga strana zaplaši, ali je kancelarka račun primila mirno i nije se upustila u pariranje takvim provokacijama”.

Novi američki lider inzistira da sve zemlje članice saveza vojne troškove dignu do 2 posto nacionalnog BDP.

A da najbogatije među njima – Njemačka, Japan i Južna Koreja – Amerikancima čak plaćaju za zaštitu koju im osiguravaju.
 
(fakti.org)

Zaposlenici u američkom State Departmentu dobili su uputu da traže rezove u iznosu od 50 posto za programe UN-a koje financira SAD

To je potez bez presedana u dosadašnjoj povijesti UN-a koji pokazuje snažnu želju Trumpove administracije da se udalji od međunarodnih operacija koje služe (ili bi trebale služiti) održavanju svjetskog mira, koje su zaslužne za cijepljenje djece, koje nadziru potencijalne nuklearne programe u nekim državama, uključujući Sjevernu Koreju, i koje promoviraju mirovne konferencije od pitanja koja se tiču Sirije do onih koji se tiču Jemena, rekla su tri izvora za Foreign Policy.

Ova naredba za drastične rezove dolazi u vrijeme kada bi Bijela kuća u četvrtak trebala objaviti inicijalni prijedlog za državni proračun za 2018. godinu, a koji navodno uključuje rezanje troškova State Departmentu u iznosu od 37 posto, rezove za Agenciju za međunarodnu pomoć i druge programe međunarodne pomoći, uključujući one UN-a.

Prema službenim podacima, SAD na UN godišnje potroši oko 10 milijardi dolara, a svede li se taj iznos na upola manju stavku, to će predstavljati radikalan udarac za svjetsku organizaciju.

Nejasno je hoće li se na ovim rezovima u potpunosti inzistirati u prijedlogu budžeta za 2018., pogotovo u kontekstu prijedloga državnog tajnika Rexa Tillersona da se to obavi postupno, kroz razdoblje od tri godine. Navodno mu je Trump ostavio otvorene ruke da taj posao odradi kako i kada misli da je najbolje.

Ako do ovih rezova zaista dođe, mnogi programi UN-a našli bi se u velikim problemima, naročito održavanje mira kroz razne međunarodne misije, UNICEF i UN-ov program razvoja koji se financiraju iz budžeta State Departmenta.

Također bi mogli nastradati i UN-ove operacije za izbjeglice i Svjetski program za hranu, koje uz State Department financira i američko ministarstvo poljoprivrede koje izvozi GMO hranu po cijelom svijetu s ciljem pomoći unesrećenima i gladnima.

Richard Gowan, ekspert za UN u think tanku ECFR (Europsko vijeće za međunarodne odnose), smatra da bi ovakvi rezovi izazvali kaos, naročito u UNHCR-u koji u budžetu od 4 milijarde dolara 1,5 milijardi dobiva od SAD-a.

Ako multiplicirate rezove i u drugim humanitarnim agencijama, poput Svjetskog programa za hranu, praktički govorimo o potpunom slomu međunarodnog humanitarnog sustava u obliku u kojem ga poznajemo – zaključio je Gowan strahujući za svoju plaću.

<<>>UJEDINJENI NARODI – sekta koja štuje Lucifera i uspostavlja ‘univerzalnu religiju’
 
(jutarnji.hr)

Broj tražitelja azila koji ulaze u zemlju će biti oko 600.000 u 2016.

Njemačka vlada će izdvojiti gotovo 94 MILIJARDE eura za dolazne imigrante u narednih pet godina. To uključuje stanovanje, integracija, tečajeve njemačkog jezika i socijalna davanja, i financiranje temeljnih uzroka imigrantskog vala.

Njemački Der Spiegel navodi da je Federalno ministarstvo financija (BMF) dalo izjavu kojom se procjenjuje da će broj tražitelja azila koji ulaze u zemlju biti oko 600.000 u 2016. godini, oko 400.000 u 2017. i oko 300.000 svake sljedeće godine.

U 2016. je BMF planira potrošiti oko 16,1 milijarde € na migranate; do 2020. godine godišnji izdaci se očekuju da će biti negdje u regiji 20.400.000.000 eura.

93,6 milijarde eura će biti izdaci za imigrante koje će doći iz saveznog proračuna, što znači da bi troškovi za savezne regije mogli biti relativno visoki.

U veljači, Der Spiegel je izvijestio je njemačka vlada očekuje 3,6 milijuna imigranata za ulazak u zemlju do 2020. godine, uključujući i 1,1 milijuna koji su stigli 2015. godine.

Da bi dobili perspektivu, njemački vojni proračun za 2015. je bio 36,6 milijarde eura. Sa svim prognozama, njemačka vlada je bila iskrena, ističući da se priliv izbjeglica ne može predvidjeti točno, i da je službena prognoza približna.

Točnije, benificije za tražitelja azila će biti 25,7 milijarde eura za socijalnu skrb i najam stanovanja, 4,6 milijardi eura za integraciju i pomoć u zapošljavanju, plus 5,7 milijardi eura za jezične tečajeve.

Početkom 2016. godine, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, član konzervativne Kršćanske demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel, jasno je dao do znanja da će priliv imigranata prisiliti Berlin da posudi novac. On je obećao da će zadržati svoj trenutni uravnoteženi proračun sve do 2020. godine.

Nova studija predstavljena krajem travnja od Mannheim Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW), predložila je da bi financijski utjecaj imigrantske krize na njemačko gospodarstvo mogao biti 398 milijarde eura.

Studija je provedena isključivo za list Zeit tvrdi da su troškovi u velikoj mjeri ovisni o stupnju ekonomske integracije izbjeglica i koliko brzo će biti integrirani.

Studija iz Instituta Kölnu za ekonomska istraživanja početkom 2016. godine je procjenila se će dolazni tražitelji azila koštati njemački savezni proračun oko 50 milijardi eura (US 54.300.000.000 dolara) u razdoblju2016-2017.

Do 2017, razhodi za prihvat imigranata bi mogao narasti na 22,6 milijardi eura, dok je će broj migranata doći do 2,2 milijuna, predvidjeli su ekonomisti iz Kölna. Kada se tome doda trošak jezika i integracijskih tečajeva konačni obračun mogao bi iznositi 27,6 milijarde eura u 2017.
 
NoviSvjetskiPoredak.com