Europska unija će uzvratiti uvođenjem tarifa 35 milijardi eura vrijednu američku robu ako Washington uvede tarife za automobile proizvedene u Europi, upozorio je trgovinski šef EU

“Nećemo prihvatiti nikakvu upravljanu trgovinu, kvote ili dobrovoljna izvozna ograničenja i, ako bi postojale tarife, imali bismo popis za ponovno uspostavljanje ravnoteže” – izjavila je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstrom povjerenstvu Europskog parlamenta.

Dodala je: “Već su u tarife osnovi pripremljene, vrijedne 35 milijardi eura. Nadam se da ih nećemo morati koristiti”.

Najava je uslijedila nakon prijetnji predsjednika Donalda Trumpa prošle godine o mogućim tarifama za europske automobile koji se uvoze u SAD.

Trump je zatražio od američkog Ministarstva trgovine da ispita je li takav uvoz prijetnja nacionalnoj sigurnosti i razlog za uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija.

Europska komisija je obećala osvetu tako što će oporezivati uvoz na 20 milijardi dolara vrijednu robu koja dolazi u Uniju, ako mjera bude provedena.

U svibnju je Trump je odlučio odgoditi obećane tarife od 25 posto za europske i japanske automobile do 180 dana u pokušaju da postigne učinkovit trgovinski sporazum sa svojim partnerima. Šestomjesečno razdoblje odgode završava sredinom studenog.

“Pozdravljamo odluku SAD-a da ne nameću carine na aute i dijelove za automobile, ali naravno, apsurd je pojam da europski automobili mogu predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a” – rekao je Malmstrom dodajući kako su rezultati trgovinskih razgovora s SAD-om bili mješoviti.

“Još uvijek nismo započeli te pregovore. SAD ih nisu spremne pokrenuti ako poljoprivreda nije uključena, što je za nas vrlo bitno. Tako se u ovom trenutku ništa ne događa po tom planu” – rekao je trgovinski šef EU.

Prema sadašnjem trgovinskom sporazumu, Washington je nametnuo 25-postotnu tarifu na lake kamione i “pickupove”, te 2,5 posto za manja vozila iz Europe, dok je Bruxelles nametnuo tarifu od 10 posto za sve automobile uvezene iz SAD-a.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako američki napori da gurnu kineski tehnološki div Huawei s globalnog tržišta mogu biti znak da dolazi novi svjetski tehnološki rat

„Uzmimo, primjerice, situaciju oko tvrtke Huawei. Ne postoje pokušaji da se to ublaži, već da se ova tvrtka bezobzirno prisili da se izgura s globalnog tržišta” – rekao je Putin publici na Međunarodnom gospodarskom forumu u petak u Sankt Peterburgu.

“U nekim se krugovima čak naziva i prvim tehnološkim ratom u nadolazećoj digitalnoj eri.”

Washington već dugo kritizira Huawei i još jednu kinesku tehnološku tvrtku, ZTE, zbog navodnih veza s kineskom vladom.

U svibnju, kada je eskalirao trgovinski rat između Washingtona i Pekinga, Trumpova administracija stavila je na crnu listu kompaniju Huawei navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

Putin je dodao da pokušaji monopolizacije novog tehnološkog vala u nekim zemljama ometaju rješavanje problema globalne nejednakosti i mogu dovesti do destabilizacije.

Unatoč Huaweijevim ponovljenim poricanjima optužbi koje dolaze od strane Washingtona, vodeće svjetske tehnološke tvrtke poput Googlea, Intela i Qualcomma počele su rezati svoje veze sa kineskom tvrtkom kako bi se uskladile s američkim sankcijama Huaweiu.

Huawei je već u američkom sudu podnio zahtjev za ukidanje zabrane njihovih proizvoda, navodeći kako je cilj bio “kršenje propisanog postupka”.

Križarski rat Washingtona protiv kineske tvrtke dolazi nakon što su se dvije najveće svjetske ekonomije uplele u uzavreli trgovinski rat, što je rezultiralo tarifama za uvoz u milijardama dolara.

Posljednji potez SAD-a povećao je tarife na 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara, a Kina se uzvratila sa tarifama od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki predsjednik povećava namete na uvezenu robu iz kine i ostatka svijeta, a to je opasno – upozoravaju i s lijeva i s desna

Kada je Donald Trump postao američki predsjednik, a zapravo dosta prije toga, palo mu je na pamet kako riješiti brojne američke probleme, a tiču se ponajprije odnosa s trgovinskim partnerima. Zatvaranje tvornica i pražnjenje američkih gradova, suludo visok trgovinski deficit u odnosu na Kinu, nepoštena kineska praksa u trgovini…

Kako se boriti protiv toga, zapitao se taj borac protiv establišmenta koji je nedavno postao političar. Trump je pogledao u američku povijest, poslušao svoje instinkte poslovnog čovjeka i zaključio: trebaju nam carine i protekcionizam. Samo tako možemo riješiti sve probleme.

Prije desetak dana Trump je podigao carine na 200 milijardi dolara vrijednu kinesku robu s 10 na 25 posto što je nova etapa trgovinskog rata. Kina je uzvratila povećanjem carina na robu vrijednu 60 milijardi dolara.

No nije Trump ni prvi ni jedini. Povijest Zapada prepuna je primjera ekonomskog nacionalizma i protekcionizma koji je uz različite argumente uvodio carine i kvote na uvoz, najčešće uz tvrdnju da će to ojačati domaću proizvodnju.

No ekonomisti koji se razlikuju u svemu, od stava prema minimalnoj plaći do uloge koju u gospodarstvu namjenjuju vladi, tijekom prošlih godina gotovo su se potpuno slagali: carine su gotovo bez iznimke loše te zbog njih gube svi.

No kako se moglo dogoditi da mjeru protiv koje se zalažu gotovo svi ekonomisti, lijevi i desni, toliko često prihvaćaju političari?

“Kukuruzni zakoni”

Carine su, u osnovi, porez na uvoz i glavni su alat zemljama za ograničavanje uvoza na svoje tržište.

Možda i najpoznatiji primjer ekonomskog protekcionizma u povijesti došao je iz zemlje koja je simbol uspostave slobodne trgovine. Bili su to “kukuruzni zakoni” (eng. corn laws) koje je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo 1815. i bili su na snazi do 1846., a njima su uvedene visoke carine na sve žitarice.

To je znatno povećalo cijene britanskih žitarica, jer ih je zbog ograničavanja uvoza bilo premalo, i pogodovalo zemljoposjednicima. S druge su se strane našli urbani konzumenti koji su morali plaćati previsoke cijene hrane, a oni najsiromašniji među njima bili su i gladni. Neki te zakone okrivljuju i za nastanak Velike gladi u Irskoj koja je od 1845. do 1849. ubila oko milijun ljudi. No 1846. ti su zakoni ukinuti i uslijedilo je prosperitetno vrijeme slobodne trgovine za Veliku Britaniju.

Ali tom se trendu nije pridružila rastuća sila SAD-a jer je ona u većem dijelu 19. stoljeća provodila protekcionističke politike. U drugoj polovici tog stoljeća, kada se Sjeverna Amerika industrijalizirala, carine na uvoz industrijskih proizvoda bile su 40-50 posto.

Ocem američkih carina smatra se jednog od osnivača SAD-a Alexandera Hamiltona koji ih je predlagao kao dobru mjeru za zaštitu domaće proizvodnje i pomaganje “mladoj industriji”. Neki smatraju da je to i pomoglo američkoj ekonomiji u 19. stoljeću.

Sljedeći je znameniti primjer u SAD-u bio vrlo negativan. Nakon što se u listopadu 1929. dogodio slom burze u New Yorku, 1930. administracija republikanskog predsjednika Herberta Hoovera uvela je carine prema Smoot-Hawleyevu zakonu, nazvanom prema dvojici republikanaca koji su ga predložili, a koji je ponovno povećao carine na uvoz dobara iz ostatka svijeta na oko 40 posto.

Tako su visoke ostale do poslije Drugog svjetskog rata. Ekonomski su povjesničari ocijenili taj potez vrlo negativno za američko gospodarstvo te misle da su visoke carine još dobrano odmogle ekonomiji koja se nalazila u krizi.

Također, neki ekonomski analitičari upozoravaju da je protekcionizam SAD-a, Francuske, Njemačke i drugih sila bio jedan od glavnih razloga za netrpeljivosti koje su dovele do Prvog svjetskog rata.

No kasnijih su godina u SAD-u carine smanjene te je to pomoglo razvoju američkog gospodarstva, u posebno prosperitetna tri desetljeća nakon Drugog svjetskog rata.

Sve do Donalda Trumpa nije bilo uvjerenog protekcionista među američkim predsjednicima, a globalizacija i uspostava institucija poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koje su smjerale stvaranju uvjeta za povećanje međunarodne trgovine i smanjivanju protekcionizma, promijenile su globalnu sliku svijeta.

Nakon pada Berlinskog zida i uspona Kine kojoj je međunarodna trgovina daleko najvažniji generator rasta carine su postajale sve više argument zastarjelih ekonomista i političara.

Kako je 20. stoljeće odmicalo, sve se manje govorilo o potrebi zaštite domaće industrije, a najutjecajniji su ekonomisti redom preuzeli stavove onih liberalnih, da je međunarodna trgovina najbolji generator rasta. Ekonomist Milton Friedman, kasnije nobelovac, u svom se poznatom skupu eseja “Kapitalizam i sloboda” (knjiga je prevedena na hrvatski 1992.) još 1962. zalagao da države same ukinu sve carine, čak ako druge zemlje to i ne učine.

“Naše carine štete nama koliko i drugim zemljama”, pisao je Friedman. No, i Paul Krugman, daleko ljeviji ekonomist od Friedmana, 1987. govorio je da, ako se od ekonomista nešto očekuje, to je da usvoje politiku slobodne trgovine.

Kasnije je on ponešto promijenio svoju poziciju, čak je predlagao i uvođenje carina na uvoz iz Kine kada je u Bijeloj kući sjedio Barack Obama, no nakon Trumpova pokretanja trgovinskog rata s Pekingom, Krugman je ponovno zauzeo poziciju zagovornika slobodne trgovine.

Prije godinu dana, u ožujku 2018., Reuters je anketirao više od stotinu ekonomista, a 80 posto ih je reklo da smatraju da će carine nanijeti gospodarstvu više štete nego koristi. Trump je te carine uveo, a kasnije ih je proširio i na uvoz metala iz Kanade, Europske unije i Meksika što je vodilo rastu protekcionizma.

Zanimljivo, i američka javnost smatra da Trumpov protekcionizam neće uspjeti. Prema anketi koju je Fox News proveo prije samo desetak dana, 34 posto Amerikanaca misli da će Trumpovo povećanje carina na proizvode iz Kine poboljšati gospodarsku situaciju, a čak 45 posto misli da će joj štetiti.

Iznimku trenda smanjivanja carina najvećeg gospodarstva svijeta prekinuo je George W. Bush koji je 2002. povećao carine na čelik s osam na 30 posto što je vodilo velikom povećanju cijene proizvoda u kojima je kao sirovina korišten čelik.

Fenomen (ne)vidljivog

Upravo je taj slučaj poslužio znamenitom ekonomistu Walteru E. Williamsu da opiše zašto političari toliko često posežu za carinama iako se malo koji ekonomist slaže s njihovim uvođenjem.

To je fenomen vidljivog i nevidljivog. Koristeći studiju Peterson instituta koja je pokazala da je Bushovo uvođenje carina sačuvalo oko 1700 radnih mjesta u industriji proizvodnje čelika, ali je zbog porasta cijena u automobilskoj industriji te proizvodnji teških strojeva izgubljeno oko 4500 radnih mjesta u barem 16 različitih saveznih država, a 19 tisuća izgubljeno je samo u Kaliforniji.

Williams dalje kaže da su Amerikanci morali izdvojiti čak 800 tisuća dolara godišnje više zbog rastućih cijena po radnom mjestu u industriji proizvodnje čelika. Bilo bi znatno jeftinije, kaže Williams, jednostavno svakom od tih radnika koji proizvodi čelik dati sto tisuća dolara godišnje da ne radi ništa.

Oni kojima odgovara porast carina uvijek su vidljivi, to su radnici, sindikati, dioničari i poslodavci koji se pojavljuju u medijima i daju zahtjeve. Žrtve tih politika raspršene su i nisu vidljive. A političari to vole. Razlog je jednostavan: oni koji profitiraju znaju kome dati svoj glas. Žrtve pak ne znaju na koga biti ljute.

Trump je dosad uveo carine na 250 milijardi dolara kineske robe. Nedavno ih je udvostručio. Uveo je carine saveznicima na čelik i aluminij, a prošlog ih je petka, kao pravi biznismen, pristao ukinuti, barem prema Meksiku i Kanadi, kako bi se ratificirao trgovinski sporazum koji je potpisao s tim zemljama.

Prijeti Kinezima novim carinama, spominje i one na uvoz automobila. Američki predsjednik samo se može nadati da će carine pomoći dovoljnom broju građana koji će glasati za njega. Da samo ekonomski teoretičari glasaju 2020., šef Bijele kuće bio bi među onim predsjednicima koji su odradili tek jedan mandat.

(vecernji.hr)

SAD razmatra mogućnost odbacivanja pravila Svjetske trgovinske organizacije, usvajanjem relevantnog zakona, izvijestili su američki mediji

Predsjednik SAD-a će, ako ovaj zakon bude usvojen, dobiti mogućnost da utječe na povećanje ili smanjenje carina, bez odobrenja Kongresa.

U intervjuu za Sputnjik Pusan Dat, profesor ekonomije i političkih znanosti na Visokoj poslovnoj školi u Singapuru, objašnjava koje se sve opasnosti kriju iza moguće odluke SAD da prestanu poštivati pravila WTO-a.

Kolika je moguće da Kongres zaista dozvoli Trumpu da realizira taj zakon?

Mislim da je to vrlo ozbiljna igra. Sve je počelo od uvođenja carina i ako sada Trumpova administracija zaista počne raditi na izlasku iz WTO, to će dovesti do pravog trgovinskog rata i krize kakvu nismo vidjeli još od 1930. godine.

Dalje, to će dovesti do potpune nesigurnosti i nepredvidljivosti u svjetskoj ekonomiji. Svi će stradati, sve države će imati samo štete. Pravila WTO su do sada smatrana neprikosnovenim, to je ono što je situaciju držalo pod kontrolom. Ako ova pravila više ne budu važila, onda bi bilo koja prognoza i bilo koje očekivanja u svjetskoj trgovini bili potpuno besmisleni.

Za sada Kongres nije još postavio Trumpu klipove pod noge, jer ipak je on na čelu Republikanske stranke. Trebalo bi, međutim, razmisliti tko je zapravo glavni u Trumpovoj administraciji.

To su njegova dva savjetnika Peter Navaro i Robert Lighthizer, koji su inače veoma skeptični prema WTO. Osobno, odavno očekujem da oni počnu osporavati ne samo pravila, veći način kako ta organizacija regulira sporove. Čini mi se da će prvi slučaj koji im ne bude odgovarao iskoristiti za moguću raspravu koja bi vodila ka njihovom izlasku.

Predsjednik Trump već dosta dugo kritizira rad WTO. Da li mislite da ima osnove za njegove kritike?

Ne mislim tako. Postoje određeni sektori gde će carine biti previsoke. Ali u EU, Japanu ili Kini, u svakoj državi unutrašnji lobi jača i zalaže se za zaštitu trgovine. U određenim sektorima je primjećen visok stupanj protekcionizma, kao na primjer u poljoprivredi.

Važni su opći stupanj i obim carina. Može se konstatirati da su europske carine protiv SAD prilično niske, isto je i u Kanadi i u Japanu. Trump bira sektor gde su tarife visoke zbog spleta faktora i onda to koristi kao pregovaračku taktiku.

Da li smatrate da on to baš čini radi pregovaranja? Jer carine na aluminij i čelik su također neki vidjeli kao pregovarački adut, pa ipak novih pregovora nije bilo i novi sporazumi nisu sklopljeni.

To je pregovaračka taktika jer Trump razmatra trgovinske sporove i trgovinu u cjelini kao igru sa istim ishodom. Zato države ne bi trebalo da čine bilo kakve ustupke, jer će ih Trump prihvatiti i tražiti sve više, smatrajući da su ustupci pokazatelj slabosti.

Mislim da je on svojim prethodnim koracima pokušao shvatiti logiku partnera. Smatram da EU, Kina i Kanada čine ispravne korake, pregovarajući sa pozicije sile.

Da li mislite da možda u budućnosti ovakvi koraci mogu zadati ozbiljan udarac Americi iz perspektive međunarodne trgovine?

SAD imaju relativno zatvorenu ekonomiju. One zapravo ne trguju mnogo sa drugima. Najveći dio trgovine se obavlja unutar granica. Zato ako dođe do konflikta između SAD i Kine, veću štetu će osjetiti Kina, jer su oni mnogo više pvisni od izvoza.

SAD su u većoj mjeri samodovoljne, ne zavise ni od izvoza ni od uvoza. Istovremeno, od ovakvog stanja će štetu osjetiti potrošači.

Trgovinski rat će biti realiziran kroz povećanje cijena, a kompanije, posebno transnacionalne korporacije koje posluju globalno, suočit će se sa prekidanjem prethodno uspostavljenih proizvodno-distributivnih lanaca, ostajat će bez bitnih karika i zbog toga će imati brojne probleme.

Da li će se trgoinski problem odraziti na geopolitički utjecaj i globalnu sliku SAD?

Već se odrazio i to se moglo primjetiti još od ožujka, od kako traju pregovori o carinama. U početku su države pokušavale pronaći kompromis, i dogovoriti se.

Međutim, onda su shvatili da je Trumpova administracija nepošteno vodila pregovore i onda je i druga strana zauzela drugačiji stav i mislim da je to u redu.

Sada oni jednostavno ne shvaćaju ozbiljno ni obećanja ni prijetnje SAD. To je sve već dovelo do smanjenja uloge Washingtona, i to kao nekoga tko je zapravo i stvorio međunarodni sustav trgovine.

Ako SAD na kraju zaista izađu iz WTO, organizacije u čijem je stvaranju Amerika odigrala značajnu ulogu, oni će onda, kako sad stvari stoje, time prepustiti međunarodnu arenu drugim državama, baš kao što je to Kina.
 
(sputniknews.com)

Ideja da je trgovinski rat između SAD-a i Kine dobar za dolar je potpuna glupost, kaže investitor Peter Schiff

On vjeruje da će američki dolar sam od sebe deprecirati.

“Razmišljanje je sada ovakvo u našoj zemlji – barem kada je u pitanju trgovina – da će dolar imati koristi od trgovinskog rata, što mislim da je pogrešno. Mislim da je to jednako krivi koncept da će dolar imati koristi od većeg proračunskog deficita„ – rekao je Schiff.

Prema Schiffu, dok se može smatrati da trgovinski rat ili američki proračunski deficit mogu stvoriti dolarski deficit koji će poduprijeti zeleni novac (dolar), u stvarnosti svijet će biti preplavljen američkom valutom.

“Razmišljanje je takvo u Americi da će to apsorbirati sve dolare u inozemstvu i bit će nedostatak dolara, što je potpuna glupost.”

On objašnjava kako će pretjerana količina dolara biti osigurana od strane američkih trezorskih obveznica.

“Imate riznicu, imate dolar, mislim, koja je razlika između obveznice i dolara?”

“Znate, zapravo i nema razlike. Ne idete u dućan i kupujete nešto sa obveznicama, ali oni mogu, mogu ju unovčiti i kupiti nešto. Pa čak i da Federalne Rezerve smanje bilancu, američka će vlada širiti svoju bilancu. “

Schiff kaže kako će opskrba dolarima rasti i rasti, potražnja za američkom valutom može pasti, dok američka Federalna banka neće moći zaustaviti slabljenje dolara.

“Na kraju, što će se dogoditi, to će biti potražnja za tim dolarima koja će se raspasti, a ne opskrba. A kad potražnja za dolarima propadne, onda se cijena dolara ruši. Dobivate ogromnu inflaciju. To je ono što dolazi.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Indija će suspendirati trgovačke koncesije i podići uvozne pristojbe za 30 proizvoda iz Sjedinjenih Država za čak do 50 posto, u ogledalnom odgovoru na Washingtonov užurban potez nametanja carina na uvoz čelika i aluminija

New Delhi je izradio popis od 30 američkih proizvoda kojima će se sada povećani uvozne obveze. Nove mjere će povećati carinske stavke od 50 posto na motocikle sa kapacitetom motora iznad 800 kubičnih centimetara, dok će uvoz jabuka biti naplaćen sa 25% pristojbe. Uvoz badema i oraha će imati carinu od 20 posto.

Ranije ovog tjedna, New Delhi je poslao pismo Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) o svojim namjerama. Ukupni porast carina na svim proizvodima na popisu iznosit će oko dodatnih 240 milijuna dolara uvoznih naknada. Iznos je otprilike ekvivalentan šteti koju će Indija snositi zbog protekcionističkih mjera Donald Trumpa.

“Predložena obustava koncesija ili drugih obveza ima oblik povećanja tarifa na odabranim proizvodima podrijetlom iz Sjedinjenih Država, temeljem mjera Sjedinjenih Država” – napisao je New Delhi u pismu WTO-u 13. lipnja. “Indija želi pojasniti da će obustava koncesija biti ekvivalentna količini trgovine zahvaćenom mjerama Sjedinjenih Država.”

“Indija zadržava pravo da dodatno suspendira bitno jednake ustupke i druge obveze temeljene na trgovinskom utjecaju koji proizlaze iz primjene mjera Sjedinjenih Država” , dodaje se u obavijesti.

U ožujku je predsjednik Trump obznanio 25 i 10 posto catina na sav inozemni čelik i aluminij koji ulaze u Sjedinjene Države.

Dok je nekim zemljama odobreno izuzeće, Indija nije bila među njima. New Delhi je predstavio nove mjere WTO-u u svibnju, prijeteći da će povećati svoje carine do 100 posto na 20 proizvoda uvezenih iz Sjedinjenih Država.

Ovaj tjedan je indijska vlada je dovršila svoj popis i brojke. Ranije je Indija priopćila kako će 21. lipnja nastaviti sa mjerama odmazde, osim ako SAD ponovno ne razmotri svoje uvozne pristojbe.

New Delhi je obavijestio WTO nakon što je ministar trgovine Suresh Prabhu završio svoje putovanje u Washingtonu, gdje je održao razgovore s američkim ministrom trgovine Wilbur Rossom i američkim trgovinskim predstavnikom Robertom Lighthizerom kako bi pronašao načine kako izbjeći sveobuhvatni trgovinski rat.

Prošlog tjedna, govoreći na skupu G7 u Kanadi, Donald Trump je naveliko kritiziran zbog “nepoštenih” vanjskotrgovinskih odnosa, ovaj put između Sjedinjenih Država i Indije.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U odgovoru na odluku američkog predsjednika Donalda Trpula o nametanju carina na kineski uvoz vrijedan 50 milijardi dolara, Peking je sada također postavio tarife od 25 posto na 659 američkih proizvoda iste cjelokupne vrijednosti

Američki poljoprivredni proizvodi, riba i automobili vrijedni oko 34 milijarde dolara američke robe će biti pogođeni kineskim carinama od 6. srpnja, sa još 16 milijardi dolara vrijednih proizvoda koji će malo kasnije doći na red, izvijestila je vladina agencija Xinhua navodeći Tarifnu komisiju Državnog vijeća.

Peking je napravio ovaj korak naprosto kao odgovor na američko nametanje 25-postotnih carina na kineske proizvode koje je objavljeno u petak. Prvi paket revidiranih američkih tarifa trebao bi započeti 6. srpnja, a primjenjivat će se na 818 kineskih proizvoda, a kasnije će se nadodati još 284 proizvoda.

Razlog za uvođenje tarifa, američki Odjel riznice je optužio Kinu za “krađu intelektualnog vlasništva i tehnologije i druge nepravedne trgovinske prakse”.

Peking je odbacio tu tvrdnju, tvrdeći da su američke visoke carine bile protiv pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i prethodnih trgovinskih pregovora.

“To je također ozbiljno oštetilo kineska legitimna prava i interese te je povrijedilo interese Kine i njezinih ljudi” – izvijestila je vladina agencija Xinhua.

Tajnik državne riznice Steven Mnuchin prošli mjesec je putovao u Kinu za krug pregovora o trgovini, navodno zahtijevajući da Peking smanji svoj trgovinski višak za 200 milijardi dolara.

“Mi stavljamo trgovinski rat na čekanje”, rekao je Mnuchin u to vrijeme, dodajući kako su se dvije zemlje složile oko okvira za smanjenje trgovinske neravnoteže. Od tada su međusobni odnosi između Washingtona i Pekinga opet krenuli na dolje.

“Kina i SAD su provele nekoliko krugova konzultacija o gospodarskim i trgovačkim pitanjima u nastojanju da se razriješe razlike i postigne dobitna situacija. Sjedinjene Države su se nastavile mijenjati, a sada su pokrenule trgovinski rat” – izjavio je u petak ministar trgovine Kine.

Kineska objava carina na američke proizvode uzrokovala je da američki dolar izgubi tlo pod nogama prema japanskom jenu, euru i britanskoj funti.

Kineski juan se trguje na najnižim razinama u proteklih pet mjeseci prema dolaru, javlja Reuters. Indeks koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na šest glavnih valuta bilježi porast od 1,3 posto zadnji tjedan, što su najbolji rezultati u gotovo dva mjeseca.

Nove carine se odnose na meso, plodove mora, mliječne proizvode, žitarice, voće i povrće, duhan i cigarete, te širok raspon osobnih automobila i hibrida.

Među specifičnim proizvodima koje je navela kineska vlada jesu “nerafinirana svinjska mast”, kokosovi orasi sa ili bez ljuske, sve vrste riže (uključujući rižino brašno), zamrznuti sok od naranče, viski i hobotnice.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kina uvodi nove tarife u odmazdi trgovinskog rata kojeg je započela Amerika kroz velike naknade na uvoz američkih poljoprivrednih sorti

Peking je optužio Washingtona zbog damping cijena, koje su oštetile kineske poljoprivrednike.

Sirak je usjev koji se koristi za hranjenje stoke i može se koristiti u proizvodnji likera poznatog pod nazivom “maotai”, koji je vrlo popularan kod kineskih građana.

Kina je najveći kupac američkog sirka, te ga je uvela skoro u količini vrijednosti milijardu dolara prošle godine.

Neki analitičari kažu kako će takva velika tarifa praktički zaustaviti izvoz sirka u Kinu.

“Vrlo je visoka (carina). U osnovi, sirak iz SAD-a neće biti u mogućnosti doći u Kinu” – rekao je Fan Jingya, analitičar trgovine žitaricama u tvrtki Cofco Futures, kako citira Reuters.

“Očekivalo se da će carine biti 35 posto”, navodi agencija u svojem izvorniku u međunarodnoj trgovačkoj kući. “Uvoz sirka je sada mrtav. Nitko si ne može priuštiti takvu visoku cijenu.”

“Ne znam što će uvoznici učiniti, ali bit će loše” – rekao je drugi trgovac.

Analitičari su također primijetili da će tarife na poljoprivredne proizvode iz SAD-a uglavnom oštetiti države poput Kansasa – gdje se nalazi središnja politička baza predsjednika Donalda Trumpa.

Istraga je započela prije dva mjeseca zbog odmazde na agresivne trgovinske akcije Washingtona, uključujući i velike tarife na solarne ploče i perilice rublja. Američka tvrtka Archer Daniels Midland – najbolji prodavatelj američkog sira u Kini – i tvrtka Cargill vjerojatno će biti pogođeni ovim velikim carinama.

Kina je ranije rekla da također planira uvesti tarife na američku GMO soju. Prošle je godine soja bila najveći izvozni poljoprivredni proizvod u Kinu u vrijednosti od 12 milijardi do 14 milijardi dolara.

Carinske tarife su došle samo par sati nakon što je Washington zabranio američkim tvrtkama da prodaju dijelove i softver za kinesku tehnološku tvrtku ZTE Corp u razdoblje od sedam godina.

Dobavljači iz SAD-a opskrbljuju do 30 posto komponenti koje se koriste u ZTE-ovoj opremi i mogu poremetiti plan Kine za izgradnju najveće 5G mreže na svijetu do kraja ovog desetljeća.

ZTE je kineska multinacionalna tvrtka za telekomunikacijsku opremu i sustave. SAD ga optužuju da ilegalno izvozi američku tehnologiju Iranu i Sjevernoj Koreji.
 
(sputniknews.com)

Moskva će, kao što je i obećala, na američke sankcije odgovoriti kontramjerama

Šefovi svih poslaničkih klubova u Državnoj Dumi i njen predsednik Vyacheslav Volodin pripremili su nacrt zakona sa kontrasankcije koje će biti „odgovor na antirusku politiku Sjedinjenih Država“.

U tom dokumentu se predlaže obustavljanje suradnje sa SAD-om u atomskoj industriji, gradnji aviona i „izvozu raketnih motora“.

Uz ovo se predlaže i zabrana uvoza američkih alkoholnih pića, cigareta i „poljoprivredne produkcije“.

Volodin je objasnio da će prijedlog kontramjera biti dostavljen na ocjenu svim federalnim jedinicima i stručnjacima i da će odmah potom poboljšani tekst biti uveden u zakonodavnu proceduru u Dumi.

Potpredsednik ruske Dume Sergej Neverov objasnio je da se zabrane neće odnositi na uvoz američke robe za osobnu upotrebu.

Vlada RF će dodatno utvrditi spisak Amerikanaca kojima će biti zabranjen dolazak u Rusiju. Plus još, da će predložiti mjere koje će Amerikancima bitno ograničena kupovina imovine na teritoriju Ruske Federacije.

Predsjednik proračunskog komiteta gornjeg doma ruskog parlamenta Sergej Rjabuhin ukazao je da će Rusija – čim zakon sa kontramjerama bude usvojen – prestati SAD-u prodavati raketne motore RD-180, a takođe i titan koji je neophodan kompaniji Boeing.

Rjabuhin je ukazao da RD-180 koriste i NASA i Pentagon.

Rusija je tokom 2017-te prodala SAD-u robe za 10,7 milijardi dolara, a uvezla iz SAD za 12,5 milijardi.

Moskovski analitičar Petar Puškarev procjenjuje da će Amerikance najviše pogoditi prekid „svemirske saradnje“ i zabrana prodaje Boeingu avio-dijelova i titana.

Sve ovo „miriše“ na novu spiralu ekonomskog rata. Neki već prognoziraju da će Washington odgovoriti zabranom svih operacija sa ruskim državnim dugom i vrijednosnim papirima vodećih banaka Rusije.

Moskva na to može povući svoj slijedeći potez i zatražiti da joj Washington isplati svih 100 milijardi dolara uloženih u vrijednosne papire SAD.

Washington će to, po procjenama odbiti, a to može biti signal drugim vlasnicima američkih obveznica da počnu iz njih povlačiti svoj novac…
 
(Fakti)

Usred straha od potencijalno razarajućeg trgovinskog rata između SAD-a i Kine, Washington je pozvao Peking da ne provede zabranu uvoza američkog smeća i materijala koji se može reciklirati, a koju je azijski gigant zaprijetio da će nametnuti prošlog srpnja

U nastojanju da se bori sa “protuzakonitim priljevom stranog smeća” u Kinu, prošlog je mjeseca kinesko je Ministarstvo zaštite okoliša obavijestilo Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da planira zabraniti uvoz 24 vrste čvrstih otpadnih materijala, kao što su boce gaziranih pića, mješoviti papir, reciklirani čelik i novinski papir.

Unatoč prijetnjama za provedbu zabrane do kraja godine, dokument navodi da „predloženi datum usvajanja” tek „treba utvrditi.”

Zabrinuti zbog masivnog utjecaja koji bi zabrana mogla imati na američko gospodarstvo, američki trgovinski predstavnik u petak je pozvao Kinu da preispita svoju odluku.

“Tražimo da Kina odmah zaustavi provedbu i revidira ove mjere na način koji je u skladu s postojećim međunarodnim standardima za trgovinu otpadnim materijalima koji pružaju globalni okvir za transparentnu i ekološki prihvatljivu trgovinu recikliranim robama” – izjavio je glasnogovornik američke vlade na Vijeću WTO-a sjednice Trgovine robom u Ženevi.

“Kineska uvozna ograničenja na recikliranu robu uzrokovala su temeljne prekide u globalnim opskrbnim lancima materijalnih otpadaka, usmjeravajući ih dalje od produktivne ponovne upotrebe prema sve većem odlaganju” – istaknuo je trgovinski zastupnik Reuters.

Zahtjev Washingtona došao je dan nakon što je predsjednik Donald Trump naredio Američkom trgovinskom predstavniku (USTR) da povisi tarife na najmanje 50 milijardi dolara kineskog izvoza u Ameriku.

Iako je Trump dao 15 dana da USTR-u predloži popis kineskih proizvoda koji će biti ciljani, Kinesko ministarstvo trgovine je već zaprijetilo da će poduzeti pravne akcije protiv SAD-a putem WTO-a. Zemlja također razmišlja o 128 američkih proizvoda kojima bi nametnuli oštre uvozne tarife.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova također je poslalo jasnu poruku da ima sve potrebne načine da se uključi u trgovinski rat sa SAD-om, ali je pozvalo Washington na preispitivanje agresivne ekonomske politike. Peking je upozorio da će “američki potrošači i poduzeća snositi najveći teret” trgovinskog rata s Kinom.

#Kina je daleko najveći uvoznik američkog smeća. Zabrana uvoza američkog otpada imat će katastrofalni utjecaj na američko tržište rada i potaknut će troškove gospodarenja otpadom. Prema institutu US Institute of Recycling Industries (ISRI), samo 2016. godine američki izvoz otpada u Kinu iznosio je 5,6 milijardi dolara, a industriji je osigurala 155.000 radnih mjesta.

Dok se kineski predstavnik na sastanku održanom u petak u Ženevi složio da Pekingu prikaže zabrinutosti Sjedinjenih Američkih Država, izaslanik je i dalje istaknuo kako su, u konačnici, pojedine zemlje odgovorne za vlastiti otpad.

Ako azijski gigant zatvori svoje tržište za gospodarenje otpadom, centri za recikliranje širom SAD-a bit će suočeni s teškim izborom.

Najvjerodostojnija opcija bila bi preusmjeriti tokove američkog smeća u zemlje trećeg svijeta, npr. Afriku i njih zatrpati sa svojim otpadom, no oni možda nemaju objekte za sigurno recikliranje.

To bi izazvalo zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja okoliša, istaknuo je predstavnik EU na sastanku WTO-a.
 
NoviSvjetskiPoredak.com