Globalni milijarder George Soros proglašen je krivim za ilegalno trgovanje na temelju insjderskih informacija u Francuskoj, te mu je izrečena velika novčana kazna od 2,3 milijuna dolara

Ranije ovog tjedna, britanski Financial Times dodijelio je Sorosu nagradu za “Čovjeka godine” zbog financiranja otvorenih granica i unaprijeđenja njegovog globalističkog programa.

Samo nekoliko dana kasnije proglašen je kazneno odgovornim za prijevaru.

Nakon 14-godišnje istrage, francuski sud je osudio američkog financijera Georgea Sorosa za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i kaznio ga novčanim iznosom od 2,2 milijuna eura (2,3 milijuna dolara), koliko su tužitelji rekli da je profitirao od trgovanja, izvjestio je The New York Times.

G. Soros, koji nije bio prisutan u sudnici, presudu je proglasio neosnovanom i rekao da će se žaliti.

Gospodin Soros, vlasnik i predsjednik Sorosovog fonda za upravljanje, jedan je od najbogatijih fondova na svijetu, a vjerojatno i najpoznatiji.

Najpoznatiji je po tome što je napravio ogromne i vrlo uspješne spekulativne oklade na valutnim tržištima i aktivan je na polju opsežne filantropiju, osobito u zemljama istočne Europe. Drugim riječima, on financira “obojene revolucije” diljem EU zemalja.

Tužitelji su optužili g. Sorosa za kupnju udjela u četiri tvrtke u državnom vlasništvu u Francuskoj, uključujući i jednu od vodećih banaka u zemlji, Societe Generale, za svoj fond Quantum Endowment Fund 1988. godine na temelju povjerljivih informacija.

Ulozi su tada iznosili ukupno oko 50 milijuna dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija

Švedska je donedavno bila na putu da postane prva “bezgotovinska” zemlja svijeta. Broj trgovina i kafića s natpisom “primamo isključivo bankovne kartice” povećavao se, a počelo se spominjati i 2030. kao godinu kada će novčanice i kovanice u toj zemlji postati prošlost.

No, argumenti protiv bezgotovinskog društva u posljednje su vrijeme sve glasniji i švedska će vlada, prema svemu sudeći, morati preispitati svoju dosadašnju potporu kartičnoj tranziciji.

Državna kontrola

Protiv napuštanja gotovinskog novca istupio je u veljači i guverner švedske središnje banke Sveriges Riksbank, Stefan Ingves.

Upozorio je da bi se Švedska uskoro mogla naći u situaciji da sva plaćanja nadziru privatne banke. Guverner je zatražio donošenje novog zakona koji bi osigurao državnu kontrolu nad sustavom plaćanja jer je, kako je naveo, “plaćanje kolektivno dobro poput obrane, sudova i javnih statistika”.

“Većina građana osjećala bi se sigurnije da se te funkcije ne predaju privatnim kompanijama. Švedska spremnost na reakciju bi u slučaju rata ili krize bila oslabljena, zato moramo imati spreman plan o tome kako kućanstva i kompanije mogu plaćati za gorivo i druge potrepštine u takvoj situaciji”, prenio je Ingvesove riječi britanski Guardian.

Nakon njega su istupili i drugi. Björn Eriksson (72), bivši policijski šef, vođa je skupine Kontantupproret (Ustanak za gotovinu). Inicijativu je donedavno malotko uzimao za ozbiljno. Skupina je smatrana staromodnom, s tehnološki nazadnim razmišljanjem.

No, Eriksson se ne slaže. “Kada je vaš sustav u potpunosti digitaliziran, ne možete se braniti ako ga netko onesposobi. Napadne li Putin Gotland, dovoljno je da paralizira sustav plaćanja. Niti jedna druga zemlja ne bi tako riskirala, zahtijevala bi postojanje analognog sustava”, izjavio je Eriksson za Guardian.

“Umjesto našeg poznatog švedskog ‘taman’, postali smo radikalni. Prepuštamo kontrolu četirima najvećima bankama koje imaju monopol. Političari im previše vjeruju”, smatra on.

“To bi bilo naivno”

Da su digitalni sustavi ranjivi na prijevare i prekide, slaže se i Mattias Skarec, savjetnik za digitalnu sigurnost, navodi dalje Guardian. “Šveđani imaju podijeljeno mišljenje.

Jednima se ova tranzicija sviđa, a druge nije briga. No, smatram da je naivno vjerovati da možemo u potpunosti napustiti gotovinu i osloniti se na tehnologiju”, ističe Skarec koji je podsjetio na slučajeve lažnog predstavljanja koji su se prošle godine dogodili u dvije banke, a odnosili su se na sustav identifikacije putem mobitela.

“Sigurni smo sve dok su hakeri dobri dečki, ali ne znamo što nosi budućnost”, napominje Skarec.

Banke se ne slažu s mišljenjem da je digitalno poslovanje opasno, a gotovina bez rizika. Osim toga, dosad su uprave banaka isticale da bezgotovinsko plaćanje potiču i traže sami građani.

No, anketa provedena ovaj mjesec pokazala je da sedam od deset Šveđana želi zadržati gotovinu kao jedan od oblika plaćanja. Četvrtina Šveđana podržava odustajanje od upotrebe gotovine.

Rasprava je došla i do parlamenta gdje su zastupnici i slijeva i zdesna zatražili preispitivanje zakona o središnjoj banci, uključujući i stavku o gotovini.

Prošlogodišnja studija o istoj temi, koju je provelo Kraljevsko tehničko sveučilište (KTH), pokazala je da se u Švedskoj ubrzano prestaje koristiti gotovina.

Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija. U jednom istraživanju provedenom prije nekoliko godina dvije trećine Šveđana izjavilo je kako mogućnost plaćanja gotovinom smatra ljudskim pravom.

No, čak dvije trećine švedskih trgovaca izjavilo je da će prestati koristiti gotovinu do 2030. Sveučilišni profesor Niklas Arvidsson ističe da za banke gotovina znači dodatne troškove. “Poslovanje gotovinom bankama je trošak i zato će gotovina postojati dok građani i trgovine budu željeli poslovati gotovinom”, izjavio je Arvidsson.

U Švedskoj gotovinsko poslovanje uređuju dva zakona: Zakon o središnjoj banci, koji određuje švedsku krunu zakonskim sredstvom plaćanja u zemlji, i Zakon o transakcijama, koji određuje da trgovine mogu odbiti poslovanje gotovinom ako imaju jasno naznačeno da ne primaju gotovinu.

Bezgotovinsko plaćanje ima svoje prednosti, ali i mane. Transakcije su jeftinije, ali je društvo u tom slučaju ranjivije, primjerice na prekide opskrbe električnom energijom i napade na IT sustav.

Kartični rizici

Zbog svega toga u švedskom je Riksdagu osnovano istražno povjerenstvo koje vodi Mats Dillén. I on ističe da prelazak na isključivo kartično plaćanje sa sobom nosi brojne rizike.

“Dio kućanstava i tvrtki zbog toga se suočava s problemima”, istaknuo je Dillén navodeći da se traži riješenje. Prelazak Švedske na isključivo kartično poslovanje tako se, izgleda, ipak neće dogoditi, a isto je nedavno odlučila i Danska u kojoj se, kao i u Švedskoj, danas oko 80 posto plaćanja odvija bez gotovine.

Piratska stranka se zalaže za gotovinu

Prelasku na bezgotovinsko plaćanje protivi se švedska Piratska stranka koja se probila u Europski parlament protiveći se državnoj i komercijalnoj kontroli nad građanima.

“Pogledajte Irsku u kojoj je pobačaj ilegalan. Tamo je vlastima mnogo lakše znati koja je žena imala pobačaj zbog digitalnih transakcija. Švedska vlada možda je benigna, no pogledamo li Europu danas, vidimo da nema jamstava da neće biti promjena”, kaže Christian Engström, kompjutorski programer i zastupnik stranke u EP-u.

“Onaj tko kontrolira servere Vise i MasterCarda, kontrolira Švedsku. Osim toga, građani su primorani svoj novac davati bankama. Preostaje nam da se nadamo da banke neće bankrotirati, inače je sve otišlo u smokve”, zaključuje Engström.
 
(jutarnji.hr)

Cijena bitcoina je u petak ujutro pala na manje od 13.000 dolara

Od svoje najviše povijesne vrijednosti od 20.000 dolara, u samo 6 dana, vrijednost ove kriptovalute je pala preko 35 posto.

Kriptovaluta je doživjela svoj drugi veliki pad zadnjih nekoliko mjeseci.

Kriptovaluta Rival je također pala u vrijednosti na 2.536 dolara, nakon brzog uspona više od 50 posto na gotovo 4.330 dolara 20. prosinca.

Bitcoin se uspio oporaviti od svojih gubitaka u današnjem trgovanju u roku od nekoliko sati, i trenutno se trguje na oko 14.000 dolara.

Emil Oldenburg, suosnivač Bitcoin.com – jedan od najvećih svjetskih stranica posvećena kriptovaluti – nedavno je nazvao ulaganje u kriptovalute „najrizičnijim ulaganjem ikada”, nakon što je prodao svoj bitcoin i prešao u keš, što on smatra da je budućnost.

„Stara Bitcoin mreža je neupotrebljiva”, rekao je u intervjuu za švedsku tech stranicu Breakit.

Unatoč padu u četvrtak i petak, pet najvećih virtualnih valuta po tržišnoj kapitalizaciji su doživjele znatan rast u ovoj 2017. godini.

- Izvorni Bitcoin je porastao 1.300 posto od 1. siječnja.

- Druga najvrednija kriptovaluta – ethereum – porasla je više od 8.000 posto.

- Kriptovaluta ripple je imala najveći rast vrijednosti među prvih pet, sa dobicima od preko 16.000 posto u ovoj godini.

- Od razdvajanja od originala u kolovozu, bitcoin je rasao gotovo 600 posto.

- Zaokružit ćemo top 5 sa litecoinom čije je cijena porasla preko 5000 posto.

U posljednja 24 sata, sve kriptovalute su izgubile više od 175 milijardi dolara u tržišnoj kapitalizaciji.

Prije pada u četvrtak, digitalno tržište novca je bilo vrijedno 650 milijardi dolara. Nakon zadnjeg pada (koji još vjerojatno traje) vrijedi – 474 milijarde dolara.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Predsjednički kandidat je opet protiv sustava i elite, te obećava i poziva na reviziju FED-a. Bankari su ostali šokirani

FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u.

Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni bankroti, gubitci deponenata, a 1907. bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna.

U vrijeme kad je osnovan FED, većina zemalja već je imala emisijsku banku (Engleska i Švedska od 17. stoljeća), ali su te banke bile različitog porijekla od FED-a. Te su banke bile privatne i bavile su se financiranjem problema kraljeva, da bi se tijekom vremena razvile u moderne emisijske banke, te postale javne institucije. FED je konstituiran u emisijsku banku koja vodi monetarnu politiku SAD-a decentralizirano koliko god je to moguće.(wikipedia)

TRUMP POZIVA NA ONO ŠTO U POVIJESTI NIJE VIĐENO

Republikanski kandidati za Bijelu kuću, rekao je da je važna revizija FED, pa čak je i prozvao svojeg suparnika, senatora Ted Cruza, za preskakanje glasovanja senatora Rand Paula o “Reviziji FED-a”, prijedloga koji je nastao još u siječnju

“Vrlo je važno da se učini revizija federalnih rezervi, a ipak Ted Cruz je propustio glasovanje o nacrtu zakona kojim bi se to omogućilo”, izjavio je Trump na Twitteru.

Sada se čini da Trumps želi pozvati na veću transparentnost monetarne politike i odluka iz FED-a, koja je krajnje potrebna zbog sposobnosti središnje banke i stvaranje ekonomskih balona i stvaranje depresija kroz beskrajno štampanje novca poznato kao “kvantitativno olakšavanje” koje samo vodi do masovne inflacije i konačnog uništenja dolara.

Drugim riječima, dok se Bernie Sanders žali da “bogati” uništavaju gospodarstvo, to je zapravo FED i Trump cilja na FED.

“DJa se slažem svim srcem da je američko gospodarstvo u ozbiljnoj nevolji, to nije zbog pohlepe “milijardera”, rekao je dr Bill Anderson, austrijski ekonomist i znanstvenik Mises Instituta.

“To je zato što američka vlada, putem Federalnih Rezervi stvara ono što je David Stockman [bivši Reaganov ekonomist] nazvao ‘kasino ekonomija’ koji je supstituirala realno gospodarstvo s kamatnim stopama na kojima se odražavaju stvarni gospodarski temelji, sa trgovanjem državnim dugom i monetarnom manipulacijom. “
 

It is so important to audit The Federal Reserve, and yet Ted Cruz missed the vote on the bill that would allow this to be done.

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) Veljača 22, 2016

 

 
(preveo:NSP)