U siječnju 2015. je po držanju strane imovine bila treća po veličini banka u Americi. Najveći dioničari korporacije su fondovi s Bliskog istoka i iz Singapura.

Na vrhuncu globalne financijske krize 2008. godine Citigroup je bila najveća banka u svijetu po ukupnoj imovini i imala je ukupno 357 000 zaposlenih. 2007. godine je Citigroup bila prva financijska korporacija po prodaji američkih državnih obveznica. Citigroup ima najveću mrežu na svijetu u pružanju financijskih usluga i posluje u 140 zemalja s oko 16 000 ureda. Ima više od 200 milijuna računa klijenata u više od 140 zemalja.

Ovo su podaci koji se o financijskoj korporaciji mogu pronaći na internetu i jasno je da je riječ o financijskom divu koja ima ogroman utjecaj na američku unutarnju i vanjsku politiku.

Uzevši u obzir napetosti između Rusije i Sjedinjenih Država za pretpostaviti je da bi Citigroup trebao poslovati u skladu s američkom vanjskom politikom, kao što je bio slučaj proteklih desetljeća sa svim financijskim institucijama u bliskim vezama s američkim Kongresom, State Departmentom i Ministarstvom financija.

Međutim, izvješće Ministarstva financija Ruske Federacije koje kruži Kremljom govori da je Središnja banka Rusije “prihvatila zaštititi” 3 milijuna unci ili oko 100 tona zlata u vrijednosti od preko 3,5 milijarde dolara od američkog bankarskog i financijskog diva Citigroup i gotovo 100 milijardi dolara u gotovini.

Prema izvješću, 1,4 milijuna unci zlata koje se danas čuva u sefovima Središnje banke Rusije je dio složenog dogovora između Venezuele i korporacije Citigroup od travnja ove godine i Rusiji je isporučeno izravno iz te latinoameričke zemlje. Još 1,6 milijuna unci je došlo iz različitih zemalja s kojima je američki financijski div prekinuo veze u proteklih godinu i pol dana. Riječ je o 11 zemalja, uključujući Japan, s kojima je Citigroup je prekinuo poslovne veze, navodi se u izvješću.

Također stoji da je Citigroup povukao imovinu, uključujući zlato i novac, skrivenu u različitim lokalnim bankama iz navedenih 11 zemalja i da će se povući iz potrošačkog bankarstva u Japanu, Egiptu, Kostariki, Češkoj, Salvadoru, Guamu, Gvatemali, Mađarskoj, Nikaragvi, Panami i Peruu, te prekinuti potrošačko financijsko poslovanje u Koreji. Iz američkog financijskog diva poručuju kako će njihova banka pojednostaviti prisutnost i usredotočiti se na profitabilna tržišta.

Međutim, Unatoč sankcijama Washingtona, Citigroup je odbio prekinuti veze s Ruskom Federacijom, a financijski direktor Ivan Gerspach je Obami kratko poručio “kako neće napustiti Rusiju”, prenosi portal Whatdoesitmean.com.

Što se tiče ovog izviješća, Citigroup na svojoj inetrnetskoj stranici dodatno objašnjava odnos sa Ruskom Federacijom

“Priča o korporaciji Citigroup u Rusiji je počela prije gotovo 100 godina i usko je povezana s dramatičnim događajima koji su u to vrijeme pogodili zemlju. Citigroup je uvijek djelovao kao poveznica između ruskog gospodarstva i drugih zemalja diljem svijeta, te je odigrao važnu ulogu u razvoju trgovine i gospodarskih odnosa Rusije s inozemstvom. Citi je stigao u Rusiju uoči revolucije, odnosno 1916. kada se Citi zvao National City Bank (NCB). Tada se pretplatio na obveznice u prilog vlade Ruskog Carstva i to u vrijeme kada je svjetski rat uzimao danak nad resursima zemlje”, stoji na službenim stranicama američkog financijskog diva.

100 milijardi dolara u gotovini, koje je Citigroup “prihvatio da budu zaštićeni” u Središnjoj banci Rusije, prevezeno je u Moskvu iz Kaira prošlog tjedna i to netom prije odluke Središnje banke Egipta kojom se odobrava prodaja dobara američkog bankarskog diva u zemlji Međunarodnoj komercijalnoj banci (ICB), potez koji je najavljen u lipnju ove godine.

O tome zašto je Citigroup potajno preselio 100 milijardi dolara u gotovini iz svojih egipatskih podružnica izvješće ne govori ništa, ali je Ministarstvo financija Rusije istaknulo da je “prihvatilo zaštititi zlato i novac korporacije Citigroup u Središnjoj banci Rusije”. Novac i zlato sada podliježu zakonima Ruske Federacije i ne podliježu više zahtjevima svih stranih entiteta, uključujući i SAD.

Zašto Citigroup treba ovako hitnu zaštitu svoje imovine? Stručnjaci to objašnjavaju uglavnom zbog nemilosrdnog napada Obame administracije na korporaciju, uključujući i novčanu kaznu od 700 milijuna dolara zbog “nepoštene i obmanjujuće prakse” od nekoliko tjedana prije, kao i zbog istrage studentskih kredita zbog koje financijski div strahuje da bi moglo doći do novih sankcija. Citigroup je zbog slične prakse bio prisiljen otpisati 7 milijardi dolara hipotekarnih kredita.

Važno napomenuti da stručnjaci u izvješću kažu da je vodstvo korporacije Citigroup “vrlo zabrinuto” zbog procesa raspada američkog gospodarstva, što se vidjelo tijekom prošlog “Crnog ponedjeljka” kada su od procijenjenih 24,1 trilijuna dolara američki građani i neprofitne udruge ukupno izgubili 1,8 trilijuna (1 800 milijardi dolara).

Iako je Kina smanjila kamatnu zbog najgoreg pada domaćeg tržišta u posljednjih 20 godina, za sada se odvojila od ostatka svjetskih tržišta stvaranjem iluzije trenutne stabilnosti, upozorava izvješće i navodi kako prodaja 24. kolovoza nije uzrokovana od strane Kineza, nego zbog sveukupne konfuzije na globalnoj razini, ali i da najgore dolazi u narednim tjednima.

Važno je napomenuti da je ovu procjenu podržava i Damian McBride, savjetnik bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, koji je tmurno izjavio: “Savjeti za predstojeći kolaps su da prije svega novac stavite novac na sigurno mjesto, jer ne vjerujem da će banke i bankomati biti otvoreni i da će raditi kreditne kartice. Potom pogledajte imate li dovoljno flaširane vode, konzervirane hrane i ostalih kućnih potrepština za mjesec dana? Ako ne, idite u kupovinu. I na kraju, odaberite mjesto gdje se okupiti sa svojim voljenima u slučaju prekida prometa i komunikacija.”

Kako se sve više američkih i ruskih nuklearnih snaga gomila na zapadnoj fronti izvješće se nažalost zaključuje savjetom Obaminoj administraciji njegovog najbližeg ekonomskog savjetnika, Paula Krugmana, koji tvrdi “kako je za ozdravljenje američke ekonomije potreban ili jedan svjetski rat ili invazija vanzemaljaca, jer je svima jasno kamo sve ovo vodi,… prije ili kasnije”.

Korporacija Citigroup je sebe zaštitila, ali se otvara pitanje koliko je ostalih učinilo isto ili slično? Povjerenje američkog financijskog diva u Rusiju se vidjelo iz izjave čelnika korporacije koji su u veljači ove godine za Vedomosti izjavili da će Rusija imati pad BDP-a i porast inflacije, ali da se nikako ne može govoriti o propasti ruske ekonomije. No, bez obzira što se događa, nitko ne može reći da nije bio upozoren,… samo što ljudi jednostavno ne slušaju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(altermainstreaminfo.com.hr/,youtube/uredio:nsp)