Torino u Italiji je postao dom novog biznisa, ali on nema nikakve veze sa pizzom ili tjesteninom

To je bordel sa lutkama koji je očito toliko popularan da je “rezerviran tjednima unaprijed”.

LumiDolls Torino, talijanski zabavni bordel sa lutkama, otvara se u ponedjeljak, te će omogućiti gostima da probaju “potpuno novo” iskustvo kako bi proveli intimno vrijeme sa silikonskom ljubavnicom.

Cijene će se kretati od pola sata za 80 eura, a gosti mogu odabrati bilo koju “prostitutku” za provod. Trenutno postoji sedam ženskih lutki i jedna muška.

Klijenti mogu čak i odabrati položaj u kojem žele “pronaći” svoju lutku. “Položaji koje mogu odabrati su mnogi, gotovo svi kao iz Kamasutre” – rekla je tvrtka časopisu Wired. Oni koji odaberu voditi ljubav sa muškom lutkom, Aleksandrom, moći će odabrati dužina penisa od 13 do 18 centimetara.

Svaka mušterija (i njihova odabrana lutka) dobit će privatnu sobu opremljenu sa krevetom, kupaonicom i televizorom za gledanje pornografije. Ali svatko tko traži seksualni pohod pod tušem će ostati praznih ruku s obzirom da je to zabranjeno, jer lutke “ne mogu samostalno stajati”.

Ali samo zato što ‘seksualni radnici’ nisu ljudi, ne znači da se ne moraju tretirati s poštovanjem. Svaki kupac mora pristati na etički kodeks, koji uključuje i obećava da će dobro postupati s njima. Svaki gost daje polog od 50 eura kako bi se osiguralo da se mušterije pridržavaju pravila.

Nakon seksa, svaka lutka se odvodi u “servisnu sobu” gdje se podvrgava sanitetskom ritualu koji, kako tvrtka kaže, traje par sati. Metoda je, međutim, tajna i nije otkrivena medijima.

Iako je mnogima ideja nastrana – i pomalo zastrašujuća – očigledno ima mnogo ljudi koji ne mogu dočekati svoje iskustvo. “Mi smo rezerviralni tjednima unaprijed, osim nekoliko manjih iznimki” – rekla je tvrtka LumiDolls.

Talijanska lokacija LumiDollsa slijedi svoj uspjeh sa javnim bordelima u Barceloni i Moskvi. Koncept se nastavlja širiti diljem Europe i svijeta, pri čemu će se uskoro otvoriti javni bordel sa lutkama i u Sjevernoj Americi, tj. Torontu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Vatikan je poslao visokog kardinala da dostavi poruku globalnoj eliti u ime Pape Franje

Pietro Cardinal Parolin, državni tajnik vatikanskog sabora prisustvuje ovogodišnjem tajnom skupu Bilderberga koji trenutno traje u Torinu.

Na sastanku iza zatvorenih vrata raspravljat će, između ostalog o rastu populizma u Europi, kao i američkom izbornom mandatu.

S obzirom na nasljedstvo Bilderbergovog kraljevstva (grupa je često ugošćivala političare prije nego što su postali šefovi država), neki se pitaju hoće li Parolinova nazočnost pokazati da je on na redu da bude sljedeći Papa.

“Kardinal je jedan od najmoćnijih kurijalnih dužnosnika, a vatikanski promatrači ga smatraju nasljednikom pape Franje”, izvještava LifeSiteNews.

Papa Franjo je iznio brojne izjave i podupirao nekoliko stvari koje su u skladu s svjetonazorom koji dijele globalisti u Bilderbergu.

On je kritizirao Brexit, uspoređivao Donalda Trumpa s Hitlerom i upozorio na porast populizma u Europi. Papa Franjo je također u više navrata pozvao europske zemlje da dovedu imigrante iz pretežno muslimanskih zemalja.

Katolici su također izrazili uznemirenost glede njegovih liberalnih stavova o pobačaju, homoseksualnom braku i postojanju pakla, dok su izražavali zaprepaštenje zbog njegove usporedbe ISIS-a sa Isusom Kristom.

Djelovanje Pape zabrinulo je mnoge među katolicima, koji se brinu da njegova odanost ne leži u crkvi, već globalnoj političkoj eliti.

Sam Parolin je također izazvao zabrinutost među mnogim katolicima kao rezultat papina ponašanja.

“Parolin je tvrdio da je poučavanje Pape Franje u Amoris Laetitia “pomak paradigme” za Crkvu. Kineski kardinal Zen bio je kritiziran zbog Vatikanskog “samoubilačkog” posla s Kinom. I bio je uključen zajedno s Vatikanom u najam pro-gay odvjetničkog ureda koji je tražio da se ugase katoličke web stranice koje su kritički pisale prema papi Franji” – piše Dorothy McLean.

“Dok je Rimokatolička crkva uistinu globalna organizacija, srećom nije globalistička organizacija”, rekao je Daniel McAdams.

“Iako uključivanje kardinala Parolina u ovogodišnji sastanak Bilderberg grupe ne bi nužno trebalo privući naš prijezir, trebali bismo shvatiti da Bilderbergeri i slična udruženja uglavnom skrivene elite češće ne proturječe već podržavaju katoličko učenje.”

Kao što smo izvijestili u utorak, tema o kojoj se raspravlja na ovogodišnjem tajnovitom Bilderberg sastanku bit će porast populizma u Europi, nakon izbora populističkih stranaka i vlada, provođenje masovne migracije, i stvaranje euroskeptičke koalicijske vlade u Italiji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Srpska premijerka Ana Brnabić pozvana je na skup tajnovite Bilderberg družbe – skupine od oko 150 najutjecajnijih Europljana i Amerikanaca koji iza zatvorenih vrata raspravljaju o aktualnim globalnim i drugim pitanjima

Ove će se godine skup održati u Torinu od 7. do 10. lipnja.

Mnogi Bilderberg družbi zbog njene tajnovitosti tepaju kao o svjetskoj vladi u sjeni koja vuče konce globalnih kretanja. Tako su navodno imali svoje prste i u lansiranju na pozicije moći političara poput Tonyja Blaira ili Baracka Obame.

Srpskoj premijerki poziv je uručio Henri de Castries, predsjedavajući upravnog odbora Bilderberg grupe, bivši predsjednik upravnog odbora multinacionalne osiguravajuće kompanije Axa, poslije njenog izlaganja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Sastanku Bilderberg grupe u Torinu, na kojem se raspravlja o sudbini svijeta, prisustvuje šefica srpske vlade, i to kao jedina javna osoba sa ovih prostora.

Neki analitičari tvrde da članovi ove grupe biraju buduće predsjednike i premijere, započinju ratove i stvaraju saveze, poput Europske unije.

Premijerka Srbije Ana Brnabić do 10. lipnja sudjeluje na godišnjem sastanku Bilderberg grupe, kojeg čine neki od najbogatijih, najmoćnijih i najutjecajnijih ljudi na svijetu!

Ova grupa se smatra tajnim vladarom svIJeta, njenom ovogodišnjem skupu u Torinu upravo prisustvuje 130 sudionika iz 23 zemlje, a srpska premijerka je jedina iz regije!

Družbu od trenutka kada se prvi put, na inicijativu nizozemskog princa Bernharda, sastala prije 64 godine u nizozemskom hotelu “Bilderberg”, po kome je i dobila ime, prate teorije zavjere.

Zbog toga svako okupljanje Bilderberga prati, s jedne strane, nevjerojatna doza, nikad nezadovoljene, radoznalosti, a s druge – antiglobalističke demonstracije.

Teme ovogodišnjeg skupa su populizam u Europi, izazovi nejednakosti, budućnost rada, „lažne vijesti“, umjetna inteligencija, liderstvo SAD, ali i Rusije, Saudijska Arabije, Irana… O ovim stvarima će, osim Brnabićeve, raspravljati generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, bivši direktor CIA David Petreus, zatim premijeri Nizozemske Mark Rute, Belgije Charles Michael i Estonije Juri Ratas, direktorica UNESCO-a Ordi Azulaj, kao i vodeći ljudi kompanije poput „Fiata“ i „Ryan air“. Tu su i brojni američki i europski poslovni lideri, političari, profesori, financijski eksperti, bankari, akademici, naučnici…

Inače, službeni centar Bilderberga nalazi se u Haagu, ali se godišnji skupovi, od osnivanja grupe 1954., organiziraju u gradovima širom sveta.

Sastanci se drže u strogoj tajnosti i javnost ne smije saznati detalje detalje, a sudionicima je strogo zabranjeno iznositi tko je kakav stav zastupao u svezi određenih tema.

Zbog svega toga oko rada grupe postoje brojne misterije, pa tako teoretičari zavjera navode da članovi Bilderberga na sastancima, osim što raspravljaju o sudbini i budućnosti svijeta, također i biraju buduće predsjednike i premijere, započinju ratove i stvaraju saveze, poput Europske unije.
 
(kurir.rs,24sata.hr)

Bilderberg globalisti su zabrinuti su zbog populističkih pokreta koji se sve više šire Europom

Godišnje elitističkao okupljanje će se održati ovog tjedna 7. – 10. lipnja u Torinu, primjerenom mjestu gdje je Italija upravo izabralo anti-masovnu-migracijsku i euroskeptičnu koalicijsku vladu.

Prema službenoj internetskoj stranici Bilderberg grupe, tema o kojoj će se razgovarati na ovogodišnjem tajnom sastanku bit će “populizam u Europi”.

Nakon što nije privremeno instaliran bivši tehnokrat MMF-a u Italiji i nakon što su koalicijski pregovori između stranaka “5 zvjezdica” i “Lega” privremeno prekinuti, globalisti će nesumnjivo izraziti uznemirenost da Italija ne bude primjer za ostatak Europe.

Nova populistička vlada je obećala provesti deportaciju 500.000 imigranata, ponovno potvrđujući lokalizam nad globalizacijom i monopolističkim kapitalizmom, nadgledajući džamije i oživljavajći kršćansku baštinu zemlje. Sve su to politike koje izravno proturječe neoliberalnom globalističkom konsenzusu kojeg Bilderberg grupa zastupa.

Popis sudionika ovogodišnje konferencije Bilderberg, koji započinje u četvrtak, također je objavljen, popis koji je novinar Charlie Skelton opisao kao “fascinantan i moćan”.

Tajna skupina također će raspravljati o “SAD-u na pola mandata” i “post-istinskom svijetu”, koji uključuju napore u borbi protiv takozvanih “lažnih vijesti”.

Iako mainstream mediji redovito opisuju Bilderberg grupu kao puku “konferenciju raznih ljudi” bez stvarne moći, postoje bezbroj primjera ove skupine u kojima je ona utjecala na svjetske poslove.

Godine 2010. bivši glavni tajnik NATO-a i član Bilderberg grupe Willy Claes priznao je da su članovi Bilderberg grupe dobili mandat da provedu odluke koje su formulirane tijekom godišnje konferencije.

Ako je to slučaj, oni tada krši zakone u brojnim zemljama koje zabranjuju političarima da u tajnosti budu pod utjecajem stranih posrednika.

U 2009. godini, predsjedatelj Bilderberg grupe Etienne Davignon se čak hvalio o tome kako je jedinstvena valuta Europske unije bila zamisao skupine Bilderberg.

Na službenoj stranici Bilderberg grupe bilderbergmeetings.org, piše:

Torino, 66. Bilderberg sastanak, će se održati od 7. – 10. lipnja 2018. u Torinu, Italija. Danas je 128 sudionika iz 23 zemlje potvrdilo svoj dolazak.

Kao i uvijek, pozvana je raznolika skupina političkih lidera i stručnjaka iz industrije, financija, akademske zajednice i medija.

I naravno, NOVINARIMA JE ULAZ ZABRANJEN!

Ključne teme za raspravu ove godine su:

1. Populizam u Europi
2. Izazov nejednakosti
3. Budućnost rada
4. Umjetna inteligencija
5. SAD prije pola mandata
6. Slobodna trgovina
7. Američko svjetsko vodstvo
8. Rusija
9. Kvantno računanje
10. Saudijska Arabija i Iran
11. Svijet “post-istine”
12. Tekući događaji

 
POTPUNI POPIS SUDIONIKA KONFERENCIJE BILDERBERG GRUPE 2018. MOŽETE VIDJETI OVDJE.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Koliko bila daleko ili blizu, Rumunjska politička i ekonomska scena se može usporediti sa republikama bivše Jugoslavije u svojem postkomunističkom djelovanju. Gdje leži budućnost politike u postkomunističkim zemljama Balkana?

Rumunjska je 22. prosinca proslavila 25-godišnjicu revolucije 1989. i inauguracuju novog predsjednika, Klaus Verner Johannisa. On je Nijemac iz Transilvanije, potomak saksonskih pa njemačkih kolonizatora koji naseljavaju Rumunjsku od XII stoljeća.

Što znači izbor marginalnog luteranca za predsjednika pretežno pravoslavne zemlje? Da li je to u današnjoj Europi, u kojoj su prevladali populizam, povratak nacionalizmu i ksenofobija, znak tolerancije ili još jednog glasovanja protiv?

Ono što znamo je da je pobjeda Johanisovog desnog centra strateški poraz rumunjske ljevice.

Victor Ponta, 42-godišnji rumunjski premijer i lider lijeve Socijaldemokratske partije (PSD, ali označavat ćemo je sa SDP radi boljeg razumijevanja) – SDP, personificira mladu generaciju rumunjskih političara, koji stupaju na scenu nakon deset godina vladavine aktualnog predsjednika Rumunjske, kontroverznog Traiana Basescua, i slabljenja rumunjske desnice.

Victor Ponta je u prvom krugu ovih predsjedničkih izbora osvojio 40%, a Johannis 30% glasova. Dva tjedna kasnije, Klaus Johannis je pobijedio sa 55%, naspram Pontinih 45%.

Što se dogodilo? Da li je u drugom krugu izbora ovaj priljev glasova Johannisa donio otpor prema Viktoru Ponti ili prema cijelom SDP-u? Zašto SDP već treći put za redom gubi mjesto predsjednika?

Što se događa s ljevicom u Rumunjskoj

Što se događa s ljevicom u Rumunjskoj, jedinoj zemlji srednje i istočne Europe u kojoj su socijaldemokrati uvjerljivo najjača politička snaga?

Osvrnimo se na izbornu kampanju Vikor Ponte, jednu od najprljavijih u četvrt stoljeća dugoj povijesti demokratskih izbora u Rumunjskoj. Žrtvujući fundamentalne vrijednosti ljevice, Ponta je odlučio da svog protivnika napadne sredstvima Čaušeskuove propagandne mašinerije.

Napao je njegovo njemačko porijeklo, vjeroispovijest, njegove roditelje (koje je maltretirala TV postaja Pontinog suradnika iz gradića u Njemačkoj, u kojem oni žive). Išao je dotle da je Johannisa optužio za trgovinu djecom i organima tijekom devedesetih, kada je Johannis bio samo lokalni školski inspektor.

I javna podrška Viktoru Ponti od krajnjeg desničara Korneliua Vadima Tudora (4% u prvom krugu) navela je mađarsku manjinu u Rumunjskoj (s dva kandidata u prvom krugu) da masovno (85%) glasa za Johannisa, unatoč tome što je mađarska stranka UDMR koalicijski partner SDP-a u aktualnoj vladi.

Ali najgori potez u ovoj kampanji bila je loša (po nekima namjerno loša) organizacija izbora za ogromnu rumunjsku dijasporu u Europi. U prvom krugu, na desetke tisuća Rumunja postrojenih u duge redove ispred veleposlanstava i konzulata, nije uspjelo glasati. Pontina vlada ni u drugom krugu glasovanja, 16. studenog, nije učinila ništa da rumunjskoj dijaspori (broj glasača se u drugom krugu udvostručio) omogući normalne uvjete glasovanja.

Dugački redovi i sati čekanja građana iz dijaspore izazvali su nezadovoljstvo diljem Rumunjske, koja je tijesno povezana s oko 2,5 milijuna svojih sunarodnjaka zaposlenih u Europskoj uniji. Došlo je do sukoba gnjevnih rumunjskih glasača s policijom na ulicama Milana, Torina i Pariza, a onda su po Rumunjskoj izbile masovne demonstracije protiv Victora Ponte i njegove vlade. Prosvjede je mudro podržala PNL, partija desnog centra bliska Johannisa. U tijeku je kaznena istraga o opstrukciji glasačkog prava rumunjske dijaspore.

Ali da li je sramotna kampanja Ponte i njegovog tima jedini razlog za njegov poraz? Partidul-stat ili partijska država, jedna je od uobičajenih optužbi na račun SDP-a. Autokratske tendencije Victora Ponte kao lidera stranke samo su pojačale ovu zabrinutost. Tome nisu pomogle optužbe predsjednika Basescua da je Victor Ponta radio za tajne službe dok je bio tužitelj od 1997. do 2001. Za mnoge u zemlji i izvan nje mađarsko-rumunjski duet moćnika Viktora i Viktora bio bi neprihvatljiv.

Jedna od velikih tema kampanje bila je i korupcija. Uz pomoć dužnosnika SDP-a, Ponta je uspio nametnuti izmjene zakona ili da odugovlači s oduzimanjem zastupničkog imuniteta određenom broju istaknutih zastupnika (iz svih stranaka). Rutinski odbacuju optužnice protiv zastupnika kao lov na vještice u režiji Basescuovih lojalista, Ponta je samo potvrdio staru sliku SDP-a kao organizacije koja štiti korumpirane političare.

Kaotično i nekompetentno vođenje vlade otvorilo je još jednu liniju napada. Privilegovani status na tenderima uskog kruga poslovnih ljudi i medijskih magnata bliskih premijeru Ponte, široko su kritizirani u zemlji kojoj su prijeko potrebne investicije i nova radna mjesta.

Možda lijevi SDP ne može dobiti predsjedničke izbore pri velikoj izlaznosti glasača. Optužbe za komunističku prošlost, aroganciju i korupciju gomilaju se 25 godina. Priča o upadu rudara u Bukurešt i nasilju koje je 1990-91. uslijedilo pod Iliescuom, osnivačem i počasnim predsjednikom PSD-a, prenosi se s koljena na koljeno.

Pod parolom Trećeg puta (Tony Blair je Pontin službeni savjetnik), vlade koje je formirao SDP sve više su klizile prema centru – neki kažu i desno – s ciljem (koji su rezultati izbora oštro opovrgli) da se osvoje glasovi liberala. To je izazvalo ideološku konfuziju i odbilo mlade, urbane i obrazovanije građane, dijasporu da ne spominjemo, ostavivši za sobom glasačku bazu sačinjenu uglavnom od starijeg, ruralnog i manje obrazovanog dijela stanovništva, ovisnog o mreži gradonačelnika i načelnika županije (takozvanih “lokalnih baruna”) .

Učinkovitost i kredibiltet ove kohorte partijskih kadrova često je dovođena u pitanje mnoštvom optužbi i sumnjičenja za korupciju i sukob interesa. Uz lokalne i parlamentarne izbore koji nas čekaju 2016., a sa njima i novim predsjednikom koji se u ispitivanjima javnog mnijenja visoko kotira, lijevom SDP-u se ne piše dobro.

Kako to da u zemlji koja je u dramatičnom socijalnom i ekonomskom stanju, ljevica ne može postati vodeća politička snaga? Obratimo najprije pažnju na nepravednu etiketu “bivši komunisti” koja krasi čela svih socijalističkih i socijaldemokratskih partija srednje i istočne Europe.

Unatoč sve većem broju nostalgičnih građana koji čeznu za sigurnijim vremenima prethodnog režima, ogromna većina stanovništva kategorično je protiv bilo kakve veze, ma koliko labave – s komunističkom prošlošću.

Osim toga, smatra se da je lijevi SDP najviše pridonio formiranju ekstremno nepravednog oblika “koktel” kapitalizma, koji se u Rumunjskoj izgradio tijekom posljednjih dvadeset pet godina, i da su socijaldemokrati morali odoliti neoliberalnoj dogmi prekomjerne deregulacije, privatizacije i državnog rasula. Mnogi tehnokratski orijentirani članovi uzastopnih Pontinih kabineta javno su se u posljednje tri godine hvalili svojim ultra-liberalnim sklonostima. Ono što je u vrijeme izbora djelovalo kao potreba da se napusti tradicionalna osnova partije, u redovima “najposlovnije rumunjske vlade” dovelo je do udaljavanja od osnova društvene pravde.

Najzad, sama partija se sve više udaljavala od velikih promjena u društvu, uključujući osnovne uzroke i posljedice migracije milijuna Rumunja tijekom posljednje dekade. Sadašnja stopa nezaposlenosti od 7% iznosila bi 30%, da ulaskom u EU nije bila omogućena ekonomska migracija radno sposobnog stanovništva.

Dijaspora u nacionalnu ekonomiju ulijeva oko šest milijardi eura godišnje. Sa brojem radnih mjesta i javnih službi dovoljnim da ljudi ostanu ili da se vrate, godišnji doprinos bruto društvenom proizvodu bio bi oko 50 milijardi eura veći (na sadašnjih 150 milijardi eura BDP).

Dugotrajna kriza izazvala je dodatne promjene u javnoj sferi, koje se ogledaju u aktivnijem djelovanju civilnog i društvenog sektora. Kada je riječ o novim tehnikama izbornih kampanja, lijevi SDP djeluje staromodno i ofucano, unatoč svojoj zastrašujućoj mašineriji.

Ovo nije prvi put da se nakon izbornog poraza SDP nađe u nezavidnom položaju. Ali izgleda da su stari i novi lomovi i stereotipi koji prate ovu partiju i njenog kandidata, među građanima stvorili istinski otpor prema njima. Građani su ugledali sukobe i uzajamne optužbe u SDP-u, otežane izostajanjem analize i pronalaženja dubljih uzroka situacije u kojoj smo se našli.

Gluh na prosvjede javnosti, Victor Ponta ostaje na čelu stranke, koja je postala taoc njegovog političkog opstanka. I oboje bi mogli stradati.

Što bi moglo učiniti? Puka promjena imidža ili vodstva stranke ovoga puta neće biti dovoljna. Nužno je duboko i iskreno preispitivanje, i povratak našim temeljnim uvjerenjima o jednakim mogućnostima i socijalnoj pravdi u 21. stoljeću. Neophodna je i obnova ljudskih resursa, uz jasni otklon od korumpiranih ljudi i loših navika. Činjenica da i desni dio političkog spektra ima slične probleme, to nas ne treba tješiti.

Kompetentnost, integritet i intelektualna hrabrost da se u europskom i svjetskom kontekstu stvori manje ovisna ekonomija i pristojno društvo, trebaju postati standardi rumunjskih socijaldemokrata. Da li lijeva SDP može se promijeniti i postati istinski progresivna snaga? Da li može privući intelektualce ljevičare koji se ne prepoznaju u njenom staromodnom političkom diskursu? Ili će nove političke i građanske snage dovesti u pitanje monopol političke predstave o ljevici koji je držao SDP? Porota još uvijek zasjeda. Odluke koje će ta porota javnosti donijeti, dat će nam nagovještaj u kom pravcu se kreću stvari.

Dvadeset pet godina nakon pada komunizma i pogubljenja Ceausescuovih 22. prosinca 1989, Rumunjska započinje novi politički, povijesni i strateški ciklus. Bijeg iz europske periferije i siromaštva, korupcije i loše vlasti je moguće. Progresivne snage bi trebale biti predvodnice ove nove Rumunjske.
 
Rumunjska je 22. prosinca proslavila 25-godišnjicu revolucije 1989. i inauguracuju novog predsjednika, Klausa Vernera Johannisa.

 
 
(pescanik.net,youtube.com/uredio i preveo:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19640"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]