Toblerone, legendarna trokutasta čokolada je postala halal da bi zadovoljila zahtjeve islamskog tržišta

Promjena, koja je potiho nastupila na snagu u travnju ove godine, sada je otkrivena u švicarskim novinama Blick.

U vlasništvu američke prehrambene tvrtke Mondelez, sva čokolada Toblerone se proizvodi u švicarskom gradu Bernu.

Glasnogovornica tvrtke objašnjava u dnevniku Blick da je od travnja ova legendarna čokolada u skladu sa zakonom o islamskoj čistoći, a sastojci i proizvodnja sada ispunjavaju halal standarde.

Ona kaže da je “izvorni recept Tobleronea čokolade ostao nepromijenj”.

Glasnogovornica je objavila ovu promjenu Tobleroneovog statusa kao izvoznog proizvoda. 97 posto ove čokolade se izvozi u druge zemlje.

Konkretno, halal certifikat znači da procesi proizvodnje moraju biti nadgledani i odobreni od strane imama kao i da su u skladu s islamskim standardima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prehrambena industrija zapošljava više od milijardu ljudi, odnosno trećinu svjetske radne snage. U igri su tisuće igrača, ipak njih deset određuje pravila.

U izvješću iz 2013. godine pod nazivom “Iza brendova”, organizacija Oxfam govori o deset najutjecajnijih svjetskih korporacija, koje se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića, i njihovom utjecaju na naše prehrambene navike, na ono što svakog dana stiže u naše tanjure , ali i o utjecaju na okoliš i odnosu prema radnicima.

Svih deset tvrtki imaju godišnje prihode koji se broje u desecima milijardi dolara, njih pet ima bar 50 milijardi u aktivi, a četiri je prošle godine imali profit veći od šest milijardi dolara.

Njih deset zapošljava više od milijun i pol ljudi, a još nekoliko milijuna radi za njih po ugovoru. Naravno, troše mnogo novca za marketing, a njih devet je među najvećih 100 oglašivača na svijetu.

Evo tko kontrolira svjetsku hranu:

Nestle

• Prihodi: 103,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 11,2 milijarde
• Zaposlenih: 333.000
• Apsolutni gigant prehrambene industrije. Obrće najviše novca, zapošljava najviše ljudi, a među 8.000 brandova pod kapom tvrtke nalaze se Buitoni, Nestle i Delta sladoledi, vode Perrier i San Pelegrino … Oxfam navodi da je Nestle tvrtka s najvišim ocjenama u kategorijama transparentnosti, odnosa prema izvorima i klimatskim promjenama.

Unilever grupa

• Prihodi: 68,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 7,4 milijardi
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 174.381
• Britansko-nizozemska grupa osim hrane i pića proizvodi i kozmetiku i kućnu kemiju. Ipak, hrana donosi polovicu prihoda ove tvrtke. Poznati brendovi su Lipton čajevi, Helmans majoneza, Knorr i američki favoriti Ben and Jerry sladoledi. Oxfam svrstava Unilver pri samom vrhu po pitanju odnosa prema radnicima i zaštiti čovjekove okoline.

PepsiCo Inc

• Prihodi: 66,4 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,5 milijarde
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 274.000
• Iako poznata prije svega po napicima Pepsi, Mauntain Dew i Getorade, PepsiCo je vlasnik poznatih brendova Doritos i Kveker. Tvrtka se uvijek nalazi pri vrhu svih listi najjačih brendova, a u posljednje vrijeme sve više vodi računa o lansiranju zdravijih proizvoda.

Mondelez

• Prihodi: 35,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,9 milijardi
• Profit: 3,9 milijardi
• Zaposlenih: 107.000
• Iza ovog imena se praktično krije za mnoge poznatiji Kraft. Mondelez je nastao 2012. godine, kada je uprava Krafta odlučila da se podijeli na dvije tvrtke, a pod kapom Mondeleza su brendovi kao što su Cadbury, Oreo, Barney, Milka, Philadelphia, Toblerone … Iako se svrstava među najveće igrače, Oxfam je dodijelio niže ocjene za transparentnost i za politiku prema klimatskim promjenama.

Mars

• Prihodi: 33 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,2 milijardi
• Profit: nije objavljeno
• Zaposlenih: 60.000
• Mars je jedina privatna tvrtka od ovih deset iu obiteljskom je vlasništvu nekada najbogatije američke obitelji Mars. Osim poznatih “slatkih” brendova Mars, Snickers, M & M, Milky Way njihov je i riža Uncle Bens. Oxfam nije dodijelio visoke ocjene za odnos prema vodi i zemlji.

Kellogg

• Prihodi: 14,8 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih: 30.277
• Najmanja tvrtka po veličini prihoda, ali ne i po broju velikih brendova. Tu su brojne žitarice i čuveni Pringles, Kibler, Gardenburger, Pop tarts … Pri dnu liste “zelenih” među deset najvećih, ali je dobila dobre ocjene za napore smanjiti štetne emisije plinova prilikom proizvodnje i transporta robe.

General Mills

• Prihodi: 17,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih 43.000
• Kod nas malo poznata tvrtka, jedna je od najvećih u svijetu. General Mills je lider u trgovini brašnom u SAD, a vodi i vrlo poznate američke brandove kao što su Betty Crocker (deserti), Green Giant (zamrznuto povrće i voće) i Pilsberi (tijesto), ali i čuveni Cheerios. Oxfam ističe da je tvrtke nekada imala niske ocjene za odnos prema okolišu, ali da u posljednje vrijeme mijenja politiku prema proizvodnji i transportu robe kako bi se smanjile štetne emisije plinova.

Coca-Cola

• Prihodi: 46,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 8,6 milijardi
• Zaposlenih 130.600
• Brend broj 1 u svijetu, uz 28,2 milijarde prodanih sanduka pića. O kompaniji ne treba trošiti previše riječi, a Oxfam je svrstava pri vrhu i za odnos prema okolišu, ali i za odnos prema pravima radnika.

Danone

• Prihodi: 29,3 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,2 milijarde
• Profit: 2 milijarde
• Zaposlenih 104.643
• Čuvena francuska tvrtka odavno je raširila svoju mrežu na cijeli svijet, a dosad joj je najveće tržište bila Rusija. Najveći dio prihoda ubire uz titulu najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, ali su tu i bebi hrana, kao i flaširana voda Evian. Oxfam je u društvo top 10 dodijelio visoke ocjene za transparentnost i odnos prema izvorištima vode, ali niže za odnos prema obradivom zemljištu, kao i za politiku prema radnicima u poljoprivredi.

Associated British Foods

• Prihodi: 21,1 milijarda
• Troškovi oglašavanja:?
• Profit: 837 milijuna
• Zaposlenih 112,652
• Najpoznatiji brend kod nas je Twinnings čaj, ali ABF diljem svijeta plasira svoj šećer i začine i opskrbljuje brojne proizvođače sirovinama. Također u Britaniji je poznati brand Sanblest (kruh i peciva), a diljem svijeta znaju za Ovaltine i ulja Mazola … Tvrtka se proširila na globalnom tržištu zahvaljujući brojnim akvizicijama. To znači i da svoje standarde mora iznova primjenjuje, pa Oxfam navodi zamerke za odnos prema korištenju vode.

Vodeće prehrambene kompanije zagađuju planetu, pa dižu cijenu hrane

Deset najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića zajedno na 25. mjestu su liste najvećih globalnih zagađivača, upozoravaju iz Oxfama i navode da te firme, uključujući Coca Colu, Nestle, Mars, emitiraju više štetnih plinova od mnogih zemalja.

Oxfam ističe da neke od firmi “obećavaju” u borbi protiv klimatskih promjena koje su posljedica zagađenja dok druge tek treba znatno unaprijediti performanse. Zbog klimatskih promjena u vidu poplava, suše i oluje na gubitku su i same firme, a posljedica poremećaja klime je i skok cijena hrane .

Takozvanih 10 velikih – Associated British Foods , Coca – Cola, Danon, General Mills, Kellogg, Mars, Nestle, PepsiCo, Unilever, Mondelez International, zajedno emitiraju 263,7 miliona tona plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Te firme emitiraju više štetnih plinova u atmosferu od Finske, Švedske, Danske i Norveške zajedno, pokazao je novi Oxfamov izvještaj “Stojeći po strani”.

U izvještaju se upozorava da deset najvećih firmi mora učiniti više kako bi popravile svoje ekološke “otiske” ali i naglašava da su neke na tom planu već ostvarile značajan napredak.

Najviše povjerenja ulijevaju politike borbe s klimatskim promjenama Unilevera, Coca Cole i Nestlea, a najgore performanse imaju Kelog i General Mills.

“Najvećih deset firmi dnevno prihoduju više od milijardu dolara ali ne koriste svoju moć odgovorno i svi mi ćemo trpiti posljedice. Kelog i General Mills posebno ne daju svoj ​​doprinos. Te firme trebalo bi da predvode u borbi protiv klimatskih promjena koje za posljedicu imaju glad u svijetu”, istakla je Oksfamova dužnosnica za Europsku uniju Natalija Alonso.

Oluje, poplave, suše i promjene vremenskih obrazaca prouzročene klimatskim promjenama nepovoljno djeluju na cijene hrane jer umanjuju prinose poljoprivrednih kultura.

Prema podacima Europske komisije, na sektor hrane i pića odlazi 23% ukupne globalne potrošnje resursa, a zaslužan je za 18% posto emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Istovremeno 1,3 milijarde tona hrane, ili jedna trećina ukupne proizvodnje u svijetu, nikada ne završi na tanjuru. Bačena hrana smatra se trećim po veličini emiterom štetnih plinova, poslije SAD i Kine, sudeći prema procjenama Organizacije UN za hranu i poljoprivredu.

Europska komisija u junu 2014. treba objaviti niz mjera s ciljem da se stane na put bacanju hrane i povećati učinkovitost korištenja resursa.
 
(vestinet.rs, mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)