Dr. Paul Kelley, vodeći istraživač na Sveučilištu Oxford, nedavno je otkrio da je najčešći oblik modernog mučenja zapravo da se ljudi probude i počnu raditi prije 10 sati ujutro, nešto što utječe na veliku većinu ljudi

Naša tijela rade na biološki sat, poznat kao cirkadijurni ritam. To je naš tjelesni sat, i to je genetski unaprijed programirani ciklus koji regulira našu moždanu aktivnost, razina energije, proizvodnju hormona i percepciju vremena.

Od početka rada pa sve do 10 sati svaki dan, mi se znanstveno dokazano mučimo kroz neprirodno ometajući naš cirkadijurni ritam, tako da bacamo mnoge aspekte našeg zdravlja izvan ravnoteže.

Dr. Kelley kaže:

“Mi ne možemo promijeniti naš 24-satni ritam. Ne možete naučiti da se u određeno vrijeme probudite … vaša jetra i srce imaju različite obrasce i vi sada tražite da se zamijene dva ili tri sata.”

Kako se to dogodilo?

Predstavljen početkom 20. stoljeća, 8 satni radni dan bio je dizajniran oko maksimalizacije 24/7 produktivnosti tvornice, ne uzimajući u obzir prirodni ljudski tjelesni sat.

Međutim, naša drevna tijela su evoluirala oko dnevnog ciklusa sunčevih zraka, a ne oko ove moderne strategije poslovanja i trgovine! Dr. Paul Kelley, govoreći na britanskom Festivalu znanosti je rekao:

“Imamo društvo kojem fali sna” i “Ovo je međunarodni problem. Svatko pati, a ne mora.”

Njegova je ideja bila da se preseli vrijeme početka škole u Velikoj Britaniji od 8.30 na 10.00 sati.

Nakon testiranja ove teorije na odabranoj školi, nakon određenog vremena i daljnjeg vala ispita, nije bio iznenađen što je vidio da je prosutnost na nastavi poboljšana uz opću produktivnost škole – i što je najvažnije – učeničke ocjene su drastično porasle.

Ako bi prenijeti ovu ideju u ostale sektore društva, možete samo zamisliti poboljšanja.

Umjesto zombija premorenih radom i opijenih kavom koji rade u doba dana kada bi trebali još spati, imali bismo, naravno, produktivne, potpuno poletne, usmjerene društveno korisne sretne ljude.

Tvrtke koje se prisiljavaju svoje radnike da počnu raditi prije 10 sati pridonose ozbiljnim emocionalnim i fizičkim stresovima svojih zaposlenika te potiču dugoročne štetne zdravstvene rizike kao rezultat ovih strogih, nezdravih radnih navika.

Ovi obrasci mogu biti veliki razlog zašto prosječni američki potrošači piju više od 3 šalice kave svaki dan kako bi se probali držati budnima, što je više moguće. Stavite se u tu perspektivu, to je 40 milijardi dolara godišnje – na kavu!
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Cijeli se život ravnamo po vremenu koje otkucavaju satovi : posao, ispite čak i odmor nam diktira vrijeme ali iza tog okvira nama uprvalja puno važniji sat koji smo dobili zajedno sa svojim tijelom

Život se odvija u ciklusima i nije to odlika samo ljudske vrste nego svega što nas okružuje. Ponešto znamo o kronobiologiji ali ipak mnoge aktivnosti poput rada u smjenama i drugih aktivnosti sudaraju se s neurofiziologijom pa smo zato umorniji, bolesniji, lošije raspoloženi, nego što bismo mogli biti. I bolesti imaju ritam. Cirkadijarni ritam odnosi se na cikluse u kojima se odvijaju neke metaboličke, hornomske, i druge promjene unutar organizma.

Najjednostavniji je primjer noćnih i jutarnjih ptica već prema tome jesmo li u naponu snage i budnosti rano ujutro ili kasno popodne i noću, piše riseearth.com

Vaše tijelo ima ugrađen sat! Svaki organ u vašem tijelu ima raspored po kojem se svakodnevno održava ili obnavlja.

Ukoliko se osjećate neobično u neko doba dana (imate glavobolju ili ste neaktivni), to je zato što se neki vaš organ obnavlja zbog određenih oštećenja, a vaš neobični osjećaj je posljedica preusmjeravanja energije u određeni organ radi obnavljanja ili održavanja.

Tablica obnavljanja organa:

• Pluća: 3h-5 h
• Debelo crijevo: 5h-7 h
• Želudac: 7h-9h
• Slezena: 9h-11h
• Srce: 11h-13h
• Tanko crijevo: 13h-15h
• Mjehur: 15h-17h
• Bubrezi: 17h-19h
• Gušterača (pankreas): 19h-21h
• Krvne žile i arterije: 21h-23h
• Žučna vrećica: 23h-1h
• Jetra: 1h-3h

Pluća: Pluća su prvi organ koji se regenerira, oslobađajući toksine između 3 i 5 ujutro. Zato se događa da kašljete u toku noći ili da se probudite kašljući. Vaša pluća tada zapravo pokušavaju se riješiti otpada. Ukoliko često kašljete ujutro, potrebno je regulirati prehranu i način života.

Debelo crijevo: Zdravom crijevu je potrebno vode da bi moglo da radi svoj ​​posao kako treba, stoga se često događa da baš njege između 5 i 7 ujutro ožednite.

Ujutro treba piti mnogo vode i unositi što manje kofeina. Kofein je diuretik i on oduzima vodu vašem crijevu, bubrezima i mjehuru. Vašem tijelu je ujutro potrebna voda da bi se moglo izvršiti obnavljanje debelog crijeva.

Na taj način se održava pravilnu probavu, normalizira se tjelesna težina i usporava se proces starenja.

Za zdravlje debelog crijeva je važno i da se ono prazni ujutro prije doručka.

Želudac: Želudac se obnavlja između 7 i 9 sati ujutro i ono što mu najmanje u tom trenutku treba je veliki obrok.

Dok je debelom crijevu potrebno puno vode da bi moglo funkcionirati, želucu je dovoljno malo.

Bilo bi dobro započeti jutro sa sokovima ili voćem koje se lako probavlja. Po mogućnosti, bilo bi dobro da ujutro unosite samo tekućine.

Slezena: Slezena se pročišćava od 9 do 11 ujutro. U tom razdoblju, ona se nalazi u oslabljenom stanju, zbog čega se mogu pojačati simptomi neke bolesti od koje u tom trenutku bolujete.

To je zato što je slezena usko povezana s jetrom i imunološkim sustavom. Zdrava slezena proizvodi antitijela kada postoji infekcija i neprekidno kontrolira prisutnost stranih tijela u krvi.

Srce: Srce se regenerira između 11 ujutro i 1 popodne, zbog čega u to vrijeme možete osjetiti ubrzano lupanje srca ili preskakanje. Oko 70% srčanih napada se dogodi upravo u razdoblju obnavljanja srca.

Tanko crijevo: Jeste li primijetili da ste između 1 i 3 sata popodne skloniji nadutosti i otežanom probavi? Ukoliko vam se to događa, razlog je nepravilna prehrana. Mijenjanje prehrambenih navika bi trebalo riješiti problem.

Bubrezi i mjehur: Od 3 do 7 popodne se sigurno osjećate pospano ili umorno. Kada su bubrezi zdravi i pravilno rade, u to vrijeme bi se trebalo osjećati odmorno, a ne umorno.

Gušterača (pankreas): Od 7 do 9 popodne se obično javlja nagon za slatkom hranom ili ugljikohidratima. Bubrezi reguliraju pankreas, a u slučaju da zaista pojedete nešto slatko u tom razdoblju, osjetit ćete bol u donjem dijelu leđa upravo zbog bubrega.

Bubrezi, mjehur i gušterača su povezani i dio su jedne cjeline. Ukoliko vam se prispava rano navečer, to je vjerojatno zato što vašoj gušterači treba regeneracija.

Krvne žile i arterije: Krvne žile se obnavljaju od 9 do 11 navečer. Uslijed toga možete osjetiti glavobolje i slabost.

Jetra i žučni mjehur: Između 11 navečer i 3 ujutro se odvija obnavljanje ova dva organa. Da li vam se dešavalo da ne možete zaspati u ovo vrijeme? To znači da jetra nije obradila otpad iz organizma i da on iritira vaše tijelo, uzrokujući nesanicu i nervozu.

Pratite svoje zdravlje. Što više znate o svom tijelu, to ćete lakše održavati svoje zdravlje. Stoga počnite obraćati pažnju na svoj tjelesni sat kako biste uvijek znali što vam se događa.
 
(riseearth.com,webtribune.rs/uredio:nsp)