Više od 70 godina NATO je bio kamen temeljac europske sigurnosti. To je najviše osjetila Libija, koja je danas najnesigurnija zemlja u susjedstvu

Rijetko u povijesti je Sjevernoatlantski savez bio suočen s neizvjesnostima u cjelini kao na početku 2017: Rusija koja je narušila fundamentalne principe europskog sustava sigurnosti(???), južno susjedstvo u kaosu i nove kompleksne prijetnje kao što su hibridno i kibernetičko ratovanje.

Neizvjesnosti također karakteriziraju situaciju unutar Saveza: postoji stalna prijetnja terorističkih napada, a priljev izbjeglica s Juga bi mogao nanovo ojačati. Turska se, kao ključni saveznik, nalazi pred vanjskim i unutarnjim izazovima. Nova američka administracija će morati definirati svoje stajalište prema NATO-u.

Više od 70 godina NATO je bio kamen temeljac europske sigurnosti. U doba kad mnogi lamentiraju nad propašću Zapada i čini se da etablirane institucije demokratsko liberalnog sustava slabe, više je nego ikad važno da NATO demonstrira jedinstvo, odlučnost i sposobnost da djeluje – kao ključni potporanj političkog Zapada.

Na summitu u Varšavi NATO je odlučio napraviti korak od jamčenja prema jačanju sredstava odvraćanja i obrane. Dok čuva svoj obrambeni karakter i spremnost na dijalog s Rusijom, ojačana Forward Presence (Prednja prisutnost) – raspoređivanja četiri multinacionalne borbene skupine veličine bataljuna na bazi rotacije u Poljskoj i baltičkim državama – i posebno usklađena Prednja prisutnost u jugoistočnoj Europi bit će ključne realizacije u 2017.

Ova je nova vojna prisutnost na liniji s obrambenom prirodom NATO-a i nije u suprotnosti s Temeljnim NATO-Rusija aktom. To je vjerodostojno sredstvo odvraćanja i pokazuje da će u slučaju krize biti angažiran Savez kao cjelina. Njemačka igra ključnu ulogu u provedbi i preuzet će poziciju okupljajuće nacije za borbenu skupinu koja će biti razmještena u Litvi. Među zemljama koje će kontribuirati je i Hrvatska za koju je predviđeno da pridruži snage 2018.

Savez je 2014. odlučio suspendirati praktičnu političku i vojnu suradnju s Rusijom i inzistira na implementaciji Sporazuma iz Minska, ali dijalog ostaje važan kako bi se izbjegli opasni nesporazumi.

To je u interesu Saveza. Vijeće NATO-Rusija, koje je ključni forum za ostvarenje tog neophodnog dijaloga, sastalo se tri puta 2016. Urgentnih tema ne nedostaje, tu je konflikt u i oko Ukrajine. NATO i Rusija dijele zajednički interes u izbjegavanju nenamjernih vojnih incidenata koji bi mogli voditi do ozbiljne eskalacije.

Stoga su smanjenje rizika i transparentnost također važne teme Vijeća NATO-Rusija. NATO i Rusija bi trebali nastaviti uzajamno informiranje o vojnim pozicijama, percepcijama prijetnje i vježbama. Dosad je Rusija bila nesklona prihvatiti prijedloge NATO-a u tom smjeru.

Savez je sada suočen s povijesno novim, dvostrukim strateškim izazovom: uz izazove na Istoku sada se suočava s lukom kriza koji se proteže od Libije do Afganistana. Na summitu u Varšavi NATO je ustvrdio da je spreman pomoći u ostvarivanju veće stabilnost u svom južnom susjedstvu.

To će učiniti prvenstveno u kontekstu nastojanja usmjerenih na izgradnju stabilnost stvaranjem obrambene sposobnosti, savjetovanje i uvježbavanje partnerskih lokalnih snaga. Štoviše, 2017. će biti svjedokom daljnjih rasprava u Savezu kad je riječ o izgradnji stabilnosti na Jugu i borbi protiv terorizma.

Potrebno je više jasnoće kad je riječ o pitanju koja sredstva može NATO učinkovito koristiti u toj opasnoj regiji u kojoj postoje vrlo složene prijetnje koje traže ne samo vojne odgovore. Kako složene prijetnje iziskuju zajedničke odgovore, NATO mora blisko surađivati s ostalima. Supstancijalni napredak u suradnji NATO-EU je nužan jer obje organizacije moraju provesti niz prijedloga za jaču kooperaciju koje su utvrdili ministri vanjskih poslova NATO i EU, kao i Europsko vijeće, u prosincu 2016.

Ti prijedlozi definiraju obuhvatni popis za koordiniranije djelovanje uključujući kibernetičku sigurnost, hibridne prijetnje, izgradnju obrambenih sposobnost, rano upozoravanje i usklađene vježbe. Ako EU i NATO uspiju postaviti svoje partnerstvo na novu razinu bit će u bitno boljem položaju za pružanje sigurnosti svojim nacijama. Ojačana suradnja je također nužna kako bi se potvrdilo da ne postoji nezdrava konkurencija među njima.

EU je jasno ustvrdila da tekuća nastojanja za jačanjem sposobnosti na polju obrane i upravljanja krizama nisu usmjerena prema zamjeni NATO-a ili stvaranju Europske vojske. Američka vojna prisutnost i bezuvjetno nuklearno jamstvo ostat će nezamjenjivi za europsku sigurnost u doglednoj budućnosti.

No, EU mora biti spreman uhvatiti se u koštac sa sigurnosnim izazovima koji nisu – ili nisu dostatno – pokriveni od strane NATO-a ili SAD-a, posebno u Sjevernoj Africi. S tim u svezi jači EU može pomoći u stvaranju jačeg NATO-a. Jačanje europskih obrambenih sposobnosti potiče balansiraniju transatlantsku podjelu tereta i u interesu je SAD-a i EU.

Europska obrambena potrošnja i veći udjel u transatlantskoj podjeli tereta bez sumnje će igrati još važniju ulogu s novom američkom administracijom. Zahtjev nije nov, ali uz dramatičnu promjenu sigurnosnog okruženja postaje još urgentniji.

Na summitu u Walesu saveznici su odlučili preokrenuti trend pada u obrambenoj potrošnji i postavili za cilj ulagati 2% svojih BDP-a u obranu do 2024. kao i povećati godišnje ulaganje na 20% ili više kad je riječ o ukupnim obrambenim rashodima. Također, dogovoreno je povećanje ukupnog učešća u NATO-u. To je bilo potvrđeno na summitu u Varšavi do kojeg su već 24 saveznika preokrenula silazni trend i počela povećavati svoje obrambene proračune.

To je slučaj i s Njemačkom koja će u 2017. povećati svoj obrambeni proračun za 7,9% (na 37 milijardi eura) u usporedbi s 2016. U mnogim savezničkim zemljama postoji jasno shvaćanje da će se obrambena potrošnja dodatno povećavati kako bi se ispunile postojeće praznine u sposobnostima, ali i kako bi se osigurala kontinuirana podrška u američkom javnom mnijenju za angažman SAD u i s NATO-m.

Istodobno, ne bi trebalo potcjenjivati sadašnje europske obrambene napore: na godišnjoj osnovi (2015) europski saveznici (bez SAD-a i Kanade) potrošili su oko 250 milijardi dolara na obranu što gotovo odgovara zbroju službenog ruskog i kineskog obrambenog proračuna. Ne smije se također smetnuti s uma da Europljani u velikoj mjeri pridonose vojnim operacijama na Zapadnom Balkanu, u Afganistanu i Sjevernoj Africi.

Europljani moraju učiniti više – posebno kad je riječ o učinkovitijem korištenju resursa. Trenutna fragmentacija europske obrambene industrije ne čini se održivom. Stoga je Njemačka okupila 16 europskih zemalja (među kojima je i Hrvatska) u Okvirnom nacionalnom konceptu kako bi zajedno razvijali sposobnosti. Konačno, to bi moglo voditi do toga da europske sposobnosti koristi bilo NATO bilo – ako je potrebno – EU.

U ovom dobu neizvjesnosti samo se jedna stvar čini izvjesnom: Neće biti nedostatka ogromnih izazova u godinama koje dolaze – izazova koji će utjecati na obje strane Atlantika. Kao i u prošlosti to će tražiti političku volju nacija i njihovih vođa da koriste NATO kao primarni institucionalni okvir za zaštitu zajedničkih transatlantskih sigurnosnih interesa u složenom, nepostojanom i opasnom svijetu.

Ako to oni uspiju učiniti i demonstrirati jedinstvo – izvor snage svakog saveza – NATO će ostati izuzetno relevantan za SAD i Europu kao zaglavni kamen stabilnost i pouzdanosti.
 
(jutarnji.hr)

Stravični teroristički napadi u Bruxellesu, Belgiji 22. ožujka 2016. će odjeknuti u godinama koje dolaze, a možda je to bila i namjera

Teroristički napadi su dizajnirani za stvaranje straha i da bi dobili pozornost, a ovi napadi su svakako učiniti oboje.

U utorak ujutro, dvije velike eksplozije raznijele su Zaventem zračnu luku u Bruxellesu, kada su putnici bili spremni za ukrcaj na svoje jutarnje letove, piše Infowars.

Nedugo zatim, još jedna ogromna eksplozija je bila prijavljena na stanici metroa samo nekoliko metara od sjedišta Europske komisije.

No, ono što je bio pravi motiv za ove napade? Slijede 7 čudne pitanja o terorističkim napadima Bruxellesu koja se mainstream mediji ne pitaju …

# 1 Zašto je baš Bruxelles trebao biti meta za terorističke napade?

Većina Amerikanaca ne razumije koliko je važan grad Bruxelles. Jer, u njemu je sjedište NATO saveza, te su se ministri obrane iz 49 različitih zemalja sastali tamo prošlog mjeseca kako bi razmotrili potencijalnu kopnenu invaziju Sirije.

Drugo, to je ujedno i neslužbeni glavni grad Europske unije. Sljedeći dolazi iz Wikipedije …

# 2 Da li je Donald Trump bio u pravu o Bruxellesu?

Tijekom intervjua za Fox Business Network, Donald Trump je posebno ukazao na Brussels kao primjer onoga što je on želio izbjeći u ovoj zemlji …

“Možete ići u Bruxelles – Bio sam u Bruxellesu davno, prije 20 godina, tako lijep grad, sve je tako lijepo – a sada je živjeti kao u paklu.”, Trump je nastavio.

# 3 Zašto postoje neka islamska geta u Bruxellesu za koje se smatra da su “nedodirljiva” za nemuslimane?

Naravno, to nije samo slučaj u Bruxellesu. Diljem Europe postoje dijelovi većih gradova koje su bili u potpunosti i potpuno preuzeli radikalni muslimani.

U Belgiji, brzi rast Islamske zajednice dalo je nekim političarima da mogu sanjati o šerijatskoj zemlji u roku od samo nekoliko desetljeća.

Ove geta, koja su u stvari velika područja Bruxellesa, smatra se da su nedostupna za Europljane i radikalni muslimani će vjerojatno činiti većinu stanovništva u roku od 20 godina.

“Mislim da moramo senzibilizirati ljude, učiniti da razumiju prednosti da imaju islamske ljude i islamske zakone, a onda će biti sasvim prirodno da se uvedu islamski zakoNI, a mi ćemo postati islamska država”, rekao je muslimanski političar iz Bruxellesa, Redouane Ahrouch u 2012., u Belgiji, naravno!”

# 4 Da li 3/22 ima posebno okultno značenje?

Postoje neki ljudi koji sugeriraju da se ti napdi nisu slučajno dogodili na 3/22. I bez sumnje, vidjeli smo druge događaje ove prirode da padaju na datume koji imaju poseban značaj za okultizam.

Ne znam točno što da mislite o svemu tome, ali znamo da brojka 322 izuzetno značajna za tajno društvo “Lubanje i kosti” na Sveučilištu Yale (od kojeg su potekli George W. Bush i John Kerry kao njezini članovi) …

# 5 Zašto je Obama potrošio manje od minute da govori o terorističkim napadima u Bruxellesu tijekom svog govora na Kubi?

Vi mislite da bi tako nešto povijesno zaslužilo više od 51 sekundi govora, ali to je upravo ona vrsta ponašanja kakvu očekujemo od Obame.

# 6 Nije li vam čucno da su mainstream mediji tako brzo izvijestili da je ISIS preuzeo punu odgovornost za ove napade?

Sasvim je moguće da ISIS stoji iza tih napada. No, također je sasvim moguće da su ti napadi pripisani ISIS-u.

Ono što znamo je da je “bilten” navodno islamske države objavio u utorak punu odgovornost za bombaške napade. To znači ISTI DAN!

“Islamska država i njezini borci proveli su niz bombaških napada s eksplozivnim pojasevima i uređajima u utorak, ciljajući zračne luke i središnje postaja podzemne željeznice u središtu glavnog gradu Belgije, Bruxellesu, zemlje sudionice u koaliciji protiv islamske države”, rekao je bilten.

“Borci Islamska država su otvorili vatru u zračnoj luci Zaventem, prije nego što su neki od njih detonirali svoje eksplozivne pojaseve, kao i mučenick bombaš koji je detonirao svoj eksplozivni pojas u metro stanici Maelbeek”.

# 7 Hoće li se teroristički napadi u Bruxellesu koristiti kako bi opravdali kopnenu invaziju Sirije?

Ovi napadi su proizveli ogromnu količinu bijesa u zapadnom svijetu, a već mnogi ugledni glasovi pozivaju na američku invaziju na Siriju kako bi konačno stali na kraj ISIS-u.

U stvari, bivši savjetnik Hillary Clinton je odmah započeo pozivati na kopnenu akciju u Siriji, samo 1 sat nakon napada. Kao da je znao, zar ne….

Nemamo sve odgovore, ali za razliku od mainstream medija, barem se ne bojimo pitati teška pitanja …
 
(NSP)

Na Mozartovom rekvijemu kao podlozi, donosimo vam zabrinjavajući podsjetnik o onima koji su izgubili živote u rukama ISIS-a, Boko Harama i ostalih terorističkih skupina

Ovaj zastrašujući “timlapse” video prikazuje kada i gdje su se teroristički napadi dogodili širom svijeta tijekom posljednih 35 godina.

Video koji u pozadini ima Mozartov rekvijem pokazuje kada i gdje su se od 1980. godine u svijetu dogodili teroristički napadi, prisjeća na one koji su izgubili živote u Parizu, nedavnim zločinima u Bejrutu i u opsadi Bamaka, te još puno više.

Najviše ih je bilo oko Bliskog istoka, ali s godinama sve se više približavaju Europi.

Leon Mann objavio je na YouTubeu timelapse koji pokazuje kartu svijeta te sve terorističke napade koji su se dogodili diljem svijeta od 1890. godine do 2015. godine.

Uradak je nastao kao podsjetnik na sve žrtve koje su izgubile živote u terorističkim napadima u Parizu i Bamaku, ali i svim žrtvama Islamske države, Al-Qaede, Boko Harama i ostalih terorističkih grupacija.

Ubojstva u početku se vrte oko Bliskog istoka, ali kako vrijeme prolazi ona se šire u srednju i zapadnu Europi, a čak u u mjesta poput Malezije i Argentine.

Zabrinjavajuće drastično povećanje intenziteta napada se dogodilo na prijelazu tisućljeća (11.rujan 2001.) i od 2010. godine kada se mapa totalno zacrvenila, što je kulminiralo masakrom u Parizu.

Svaki teroristički napad je označen crvenim mjehurićem, a datum i mjesto incidenta treperi iznad snimke i u donjem kutu. Pogledajte sada video:
 

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)