Ljudi zapravo vole kada ne rade, a da ih se za to plaća

Finska je upravo završila dvogodišnji eksperiment s temeljnim dohotkom i rezultati su prilično zanimljivi.

Kroz razdoblje od dvije godine, vlada Finske je 2.000 ljudi isplaćivala mjesečni neoporezivi iznos od 560 eura umjesto da im isplaćuje naknadu na nezaposlene.

Tijekom primanja tog temeljnog dohotka, ljudi nisu bili obavezni aktivno tražiti posao, a dohodak im se ne bi ukinuo ni u slučaju da nađu posao ili dobiju kakav drugi primitak.

Ideja iza ovog pokusa je bila ustanoviti hoće li temeljni osobni dohodak potaknuti ljude da pronađu ili pokrenu neki posao.

Premijer Juha Sipila također je želio doznati bi li se finski sistem socijalne zaštite mogao reformirati pomoću temeljnog dohotka tako da on reflektira stvarne potrebe ljudi.

‘Lekcija koju smo naučili planirajući i implementirajući ovaj eksperiment osigurao nam je solidnu bazu za planiranje nekih novih, još ambicioznijih društvenih eksperimenata poput negativnog poreza na dohodak’, objasnio je Olli Kangas, voditelj projekta i profesor na Sveučilištu Turku.

No eksperiment ipak nije bio baš posve uspješan.

Nakon dvije godine, istraživači su usporedili 2.000 osoba koje su sudjelovale u eksperimentu s kontrolnom grupom ljudi koji su primali naknadu za nezaposlene. Ispostavilo se da među tim dvjema grupama i nije bilo neke prevelike razlike kad je o zaposlenosti riječ. Primatelji temeljnog dohotka u prosjeku su na poslu proveli tek 0,5 dana više od ostalih.

Međutim, kod primatelja temeljnog dohotka zabilježen je daleko manji stres i viša razina općeg zadovoljstva.

Oko 55 posto primatelja temeljnog dohotka i 46 posto osoba iz kontrolne grupe, opisali su svoje opće stanje kao ‘dobro’ ili ‘vrlo dobro’ nakon 12 mjeseci.

‘Na temelju analiza koje smo proveli nakon godinu dana eksperimenta, možemo reći da primatelji temeljnog dohotka nisu imali ništa bolje, no niti lošije rezultate na tržištu rada’, rekao je Ohto Kanninen, koordinator istraživanja na Institutu za rad i ekonomska istraživanja.

‘Primatelji temeljnog dohotka pokazivali su manje simptoma stresa, manje poteškoća u koncentraciji kao i manje zdravstvenih problema. Također, bili su optimističniji u pogledu budućnosti i pouzdaniji u svoje sposobnosti da utječu na društvene probleme’, rekli su istraživači.

Primatelji temeljnog dohotka rekli su i da su optimistični u pogledu pronalaženja posla, unatoč tome što mnogi posao ipak nisu pronašli.

Osim svega navedenog, primatelji osobnog dohotka rekli su i da je takav oblik dohotka povezan s manje birokratskih zavrzlama nego ishođenje socijalne pomoći ili naknade za nezaposlene.

‘Rezultatzi nisu kontradiktorni’, kazao je član tima koji je proveo eksperiment, Minna Ylikännö. ‘Temeljni dohodak ima pozitivan učinak za opću dobrobit onoga tko ga prima, iako kratkoročno ne popravlja izglede te osobe na tržištu rada.’

(jutarnji.hr)

Finska će provesti revolucionarni zakon kojim bi svaki građanin te zemlje primao bezuvjetni prihod

Shema je već uvedena za 2.000 finskih građana u proteklih pet mjeseci, a mnogi već izvještavaju o njezinim prednostima, uključujući; smanjenje stresa, više poticaja za pronalazak novog posla i više vremena da za poslovne ambicije.

Revolucionarni program je prvi takve vrste u Europi, a u njemu će građani dobivati € 560 eura svaki mjesec.

Gospodin Järvinen kaže da već šest godina želi započeti novi posao, ali to se pokazalo nemogućim. Obitelj živi od ženine plaće kao medicinske sestre, plus dodatak za nezaposlenost i doplatak za djecu.

Järvinen je imao nekoliko ponuda za posao u lokalnim tvrtkama vezanim za šumarstvo, izradu namještaja i prerada metala. No, uzimanje bilo kakvog kratkog i dobro plaćenog posla nije imalo smisla, jer bi to ugrozilo njegovu socijelnu skrb.

Järvinenu se sreća okrenula u siječnju. Tada je nasumce izabran među nezaposlenim finskim građanima (koji ukupno čine 10% radne snage) da sudjeluje u pilot studiji koja će trajati dvije godine i koja će pokazati kako dobivanje osnovnog prihoda, radije nego socijalne pomoći, može utjecati na tržište rada.

On dobiva 560 eura (624 $) mjesečno bezuvjetno, pa to može dodati na svoje dodatke koje mu država daje bez da izgubi išta od toga. Ne samo da je on aktivan u traženju posla i stvaranju posla, on kaže da je mnogo manje pod stresom, olakšavajući mu „glupi posao” popunjavanja mjesečnih formulara ili trajne službene razgovore kojima je dokazivao svoje napore u traženju posla.

Gospodin Järvinen napreduje u svojem traženju posla, no prerano je izvlačiti ukupne zaključke. Kela, nacionalno tijelo skrbi i organizator pilot projekta u Finskoj, neće kontaktirati sudionike ovog eksperimenta prije 2019., kako bi doznala sve rezultate. Umjesto toga oni prate stvari na daljinu, pomoću nacionalnih registara obiteljskih prihoda, plaćenih poreza, kupnju u državnim ljekarnama i još mnogo toga.

Neidentificirani podaci će biti dostupni istraživačima, koji bi mogli vidjeti, na primjer, ako se potrošnja antidepresiva promijenila među primateljima potpore.

Nakon dvije godine bit će uspoređeno ponašanje te grupe nezaposlenih s jednakom grupom koja će i dalje primati redovnu novčanu naknadu s burze, koja također iznosi 560 eura. Razlika je u tome što će se testirani moći zaposliti a da im prihod od 560 eura i dalje ostane, dok ostali nezaposleni gube pomoć ako nađu posao.

No, ima i onih koji tvrde da je temeljni dohodak za svakoga neoliberalna zamka, kojom bi se postiglo da poslodavci mogu otpuštati mirne savjesti i bez društvenog pritiska. Tako bi mogli zadržati samo najmanji broj zaposlenika koji bi onda i sami radili pod teretom prijetnje da će završiti na temeljnom dohotku koji vjerojatno neće biti dovoljan za život srednje klase, koji bi uključivao automobil, godišnje odmore, školovanje djece.
 
NoviSvjetskiPoredak.com