Jeste li znali da tehnika disanja može pomoći u smanjivanju anksioznosti?

Prema članku dr. Danny Penmana, svjesnost disanja “klinički je dokazana da umanjuje depresiju i pojačava sreću, jasnoću misli, pa čak i odlučivanje i kreativnost”.

Penman je dodao da disanje, koje je kamen temeljac svijesti, može olakšati anksioznost i stres.

Tehnike disanja su učinkovite jer vaš dah odražava i pojačava vaše emocije. Kada pogrešno dišete, možete pogoršati tjeskobu, depresiju i stres.

Ako ste suočeni sa trenutnim stresom, tijelo postaje napeto i dišete plitko. Plitko disanje smanjuje razinu kisika u krvi, koju mozak tumači kao stres.

Počinjete disati malo brže i pliće. Vaša razina kisika pada, srce počinje jače kucati, a mozak je sve više pod stresom.

Dišite ispravno da bi se opustili

Pravilno disanje ključno je za borbu protiv stresa. Blago udisanje i izdisanje daha može potaknuti dijelove mozga i živčani sustav koji vam pomaže da se smirite.

Umirujući hormoni će proći kroz vaše tijelo koji mogu pomoći da se smire negativne misli. Dok se počinjete opuštati, dišite dublje i sporije.

Ova vježba može vam pomoći u praksi disanja:

#1. Stavite jastuk pod glavu i lezite ravno na tlo.

#2. Zatvori oči. Stavite ruke na trbuh i osjetite kako se diže i pada dok dišete unutra i van.

#3. Usredotočite se na prirodni ritam vašeg daha. Osjetite zrak dok udišete i izdišete, a zatim se opustite dok dišete.

#4. Nakon nekoliko udisaja, vaše srce će početi usporavati i kucati učinkovitije.

Ova vježba može pomoći da vam disanje postane dublje i ritmičnije. Učinite tu vježbu svaki put kad se želite opustiti.

Pravilno disanje zahtijeva rad mišića dijafragme, abdomena i međukostalnih mišiće između rebara. Te mišiće podržavaju manji sekundarni mišići na vratu, gornjih rebara i ramena.

Kada sjedite za stolom većinom dana, težite tome da dišete na pogrešan način. Loše držanje može ometati prirodno gibanje prsa, pluća i ramena. Biti anksiozni ili pod stresom također može učiniti trbuh napetim, što sprečava velike primarne mišiće da rade ispravno. To također prisiljava sekundarne mišiće da preuzmu veći dio posla.

#Međutim, vaši sekundarni mišići su sposobni preuzeti samo 20 posto tereta tijekom disanja. Kada primarni mišići ne rade, sekundarni mišići postaju naglašeni. Nastavak stresa kod tih mišića može dovesti do kronične napetosti u vratu i ramenu, umoru i glavoboljama, pa čak i kod plitkog disanja.

Da biste izbjegli napetost u sekundarnim mišićima, pokušajte jednostavno meditirati na dah.

Trebat će vam stolac sa ravnim naslonom i pravilna tehnika ​disanja.

#1. Sjednite ravno u stolici i držite ruke u krilu. Zatvorite oči.
#2. Usredotočite se na dah dok udišete i izdišete. Osjetite svaki dah.
#3. Ako vaš um počne lutati, pokušajte se usredotočiti na disanje.
#4. Kad vam um počne lutati, vratite pažnju na svaki dah.
#5. Započinjete meditirati kada primijetite da se vaš um prestao fokusirati na svaki dah.

Praktirajte ovu vježbu disanja i svjesnosti nekoliko minuta, ili duže, ako želite. Ova vježba svjesnosti može vam pomoći da se smirite ako ste zabrinuti i van sebe.

Također ju možete upariti s drugim savjetima kao što je dobivanje dovoljno sna svake noći, smanjenje unosa kofeina ili zapisivanje vaših briga.

Pravilno disanje i meditacija vam mogu pomoći u upravljanju anksioznosti i u vraćanju osjećaja mira i spokoja čak i nakon napornog dana.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com