Mnogi od nas su spremni trpjeti neku manje ukusnu hranu u ime dobrog zdravlja – ali postoji nekoliko slučajeva u kojima stvarno možemo imati i jedno i drugo, a tamna čokolada je jedna od onih namirnica koje imaju izvrstan okus, dok je izuzetno korisna

Zapravo, ona može biti savršena prirodna superhrana.

Zanimljivo je da se čokolada u novije vrijeme više tretira kao hrana za uživanje, nešto što ljudi jedu kada im je loš dan ili za nagradu ili proslavu. No ta se činjenica počinje mijenjati s pojavom sve više studija koje ukazuju na nezinu ogromnu moć u poboljšanju vašeg zdravlja na nekoliko važnih načina.

Zdravlje mozga

Na primjer, neke studije pokazuju da vas crna čokolada može učiniti pametnijim. Tako je! Starije osobe koje su sudjelovale u studiji konzumirale su tamnu čokoladu i imale su značajno više rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti i imale su smanjen rizik od opadanja kognitivnih sposobnosti.

U međuvremenu, druge studije su pokazale da tamna čokolada povećava brzinu obrade podataka, memoriju, jezik i izvršne funkcije kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem – što je značajan nalaz kada uzmete u obzir da trenutno ne postoje lijekovi za učinkovito liječenje te bolesti. Nemaju koristi od nje samo stariji ljudi. Studenti koji su jeli tamnu čokoladu zabilježili su značajno povećanje rezultate na testovima pamćenja.

Zdravlje srca

Zdravlje srca danas je glavna briga s obzirom na njezinu prevalenciju i nezdrav životni stil modernog vremena, ali sada istraživači otkrivaju da tamna čokolada može biti spasitelj u tom pogledu.

Kada su studije pokazale da flavanol u čokoladi povećava razinu dušikovog oksida, pomažući krvnim žilama da se šire, znanstvenici su počeli pobliže razmatrati njegove prednosti za zdravlje srca, a ima ih mnogo. On može spriječiti koronarne bolesti srca, moždani udar i kardiovaskularne bolesti, osim što vas štiti od srčanog udara.

Tamna čokolada može značajno sniziti krvni tlak, čak i kod onih koji su pretili. Poboljšava elastičnost vaših arterija i protok krvi, osim što pogoduje većim razinama ateroskleroze i kolesterola.

Raspoloženje

Ta radost koju dobivate od jedenja čokolade ne proizlazi samo iz njezina dobrog okusa. Tamna čokolada ublažava tjeskobu, stres i negativno raspoloženje stvarajući osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

U studijama, oni koji su jeli tamnu čokoladu imali su niže razine hormona stresa poput adrenalina i kortizola kada su bili izloženi stresu. Također može smanjiti mentalni umor i dati vašem mozgu energiju.

Dijabetes

Može zvučati protuintuitivno kada kažete da bi dijabetičari trebali jesti čokoladu, ali kada se ispravno razmisli o ovoj bolesti, postoje neke važne prednosti.

Tamna čokolada zapravo poboljšava šećer u krvi tako što značajno smanjuje inzulinsku rezistenciju, a istovremeno povećava osjetljivost na inzulin. Ona također pomaže onima koji su pretili smanjujući im šećer u krvi. Oprez leži u tome što dijabetičari ne smiju konzumirati tamnu čokoladu u obliku deserta. Važno je potražiti čistiju čokoladu što je više moguće, što znači da ona mora imati gorak okus.

Znati izabrati pravu tamnu čokoladu

Ako želite konzumirati tamnu čokoladu zbog njenih zdravstvenih dobrobiti, vjerojatno ste već shvatili da kriška čokoladne torte smotana u glazuri nije način na koji bi mogli pomoći našem zdravlju. Ako kupujete čokoladu u dučanu, morate paziti koje je vrste.

Morate se odlučiti za vrstu sa niskom razinom šećera i visokim udjelom u kakau. Najnutritivnije tamne čokolade također su najgorče, pa počnite sa 70 posto udjela kakaa i idite prema 85 posto. Možete uživati​u kockici tamne čokolade kakva jest, ili možda razmisliti o otapanju i umakanju druge hrane bogate antioksidansima, kao što su jagode ili borovnice.

Bogata sa flavonoidima, polifenolima, katehinima i antioksidansima, tamna čokolada je hranjiva kao i što je ukusna, stoga je postavite na vrh popisa za kupovinu zdrave hrane!

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pažnja, studenti koji se muče između polugodišta i kraja godine: pretjerivanje u gaziranim pićima i slatkišima za samo šest tjedana vas može napraviti glupima.

Nova istraživanja UCLA-e je prvo pokazala kako prehrana bogata fruktozom stalno usporava mozak, ometa pamćenje i učenje – i kako se omega-3 masne kiselina mogu suprotstaviti tom poremećaju. Recenzirani časopis za fiziologiju objavio je te rezultate u svojem 15.svibnjskom izdanju.

“Naši rezultati pokazuju da ono što jedete utječe na to kako mislite”, rekao je Fernando Gomez-Pinilla, profesor neurokirurgije na Medicinskom fakultetu David Geffen na UCLA i profesor biologije i integrativne fiziologije na UCLA Univerzitetu Pisma.

“Prakticirajući visoko-šećernu prehranu duže vrijeme, ona mijenja se vaš mozak, a s time i sposobnost učenja i pamćenja podataka. No, dodatkom omega-3 masnih kiselina na svoj obroka može pomoći smanjiti štetu.”

Dok su ranija istraživanja je otkrila kako fruktoza šteti tijelu kroz svoju ulogu u dijabetesu, pretilosti i masnoj jetri, ova studija je prva otkrila kako šećer utječe na mozak.

UCLA tim se koncentrirao na visoko-fruktozni jeftiniji kukuruzni sirup, šest puta slađi od šećera šećerne trske, koji se obično dodaje prerađenoj hrani, uključujući i bezalkoholna pića, začinima, umacima od jabuka i dječjoj hrani. Prosječni Amerikanac troši više od 40 kilograma visoko-fruktoznog kukuruznog sirupa godišnje, prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a.

“Mi ne govorimo o prirodnoj fruktozi u voću, koji također sadrže važne antioksidanse”, objasnio je Gomez-Pinilla, koji je i član UCLA-a instituta za istraživanje mozga i ozljede mozga Istraživačkog Centra. “Mi smo zabrinuti zbog visoko fruktoznog kukuruznog sirupa koji se dodaje u proizvodnji prehrambenih proizvoda kao zaslađivač i konzervans.”

Gomez-Pinilla i koautor studije Rahul Agrawal, UCLA postdoktorski suradnik iz Indije, su proučavali dvije skupine štakora koji su svaki konzumirali fruktoznu otopinu kao zamjenu za pitku vodu u razdoblju od šest tjedana. Druga skupina je također primila omega-3 masnih kiselina u obliku lanenog ulja i DHA kiselinu, koji štiti sinapse od oštećenja – kemijske veze između moždanih stanica koje omogućuju pamćenje i učenje.

“DHA je neophodna za sinaptičke funkcije – sposobnost moždanih stanica da prenosi signale”, rekao je Gomez-Pinilla. “To je mehanizam koji čini učenje i memoriranje mogućima. Naše tijelo ne može proizvesti dovoljno DHA, tako da ona mora biti dopunjena kroz našu prehranu.”

Životinje su hranjene standardniom hranom i trenirali se kroz labirint dva puta dnevno tijekom pet dana prije početka eksperimentalne dijete. UCLA tim je testirao koliko su štakori bili u mogućnosti da navigiraju kroz labirint, koji sadrži brojne rupe, ali sa samo jednim izlazom. Znanstvenici su smještali vizualne orijentire u labirintu kako bi štakori naučili i zapamtili put.

Šest tjedana kasnije, istraživači su testirali sposobnost štakora da se podsjeti na put i pobjegne iz labirinta. Ono što su vidjeli ih je iznenadilo.

“Druga skupina štakora je upravljala kroz labirint mnogo brže od štakora koji nisu primili omega-3 masnih kiselina”, rekao je Gomez-Pinilla. “DHA-lišene životinje su bile sporije, a njihov mozak pokazuje pad u sinaptičkim aktivnostima. Njihove moždane stanice su imale problem u međusobnoj komunikaciji, onemogućavajući sposobnost štakora da misli jasno i da se podsjeti koji je naučio šest tjedana ranije.”

DHA-lišeni štakori su također razvili znakove otpornosti na inzulin, hormon koji kontrolira razinu šećera u krvi i regulira sinaptičke funkcije u mozgu. Bliži pogled na moždanog tkivo štakora sugeriralo je da je inzulin izgubio puno od svoje moći koja utječe na stanice mozga.

“Budući da inzulin može probiti krvno-moždanu barijeru, hormon može signalizirati neurone da deaktiviraju reakcije koje ometaju učenje i uzrokuju gubitak pamćenja”, rekao je Gomez-Pinilla.

On sumnja da je fruktoza krivac iza DHA-nedostatka u disfunkciji mozga štakora. Konzumiranje previše fruktoze može blokirati sposobnost inzulina da regulira kako stanice koriste i pohranjuju šećer za energiju potrebnu za obradu misli i emocije.

“Inzulin je važan u tijelu, za kontrolu šećera u krvi, ali može igrati drugačiju ulogu u mozgu, gdje se čini da inzulin ometa pamćenje i učenje”, rekao je on. “Naša studija pokazuje da visoko fruktozna prehrana šteti mozgu kao i tijelu. To je nešto novo!”

Gomez-Pinilla, rođen u Čileu i entuzijast vježbanja koji radi onoga što on propovijeda, savjetuje ljude kako bi unos fruktoze i šećera sveli na minimum i zamijenili slatke deserte svježim voćem. Povremeni red tamne čokolade koja nije obrađena s mnogo dodatnog zaslađivača je preporučljiva, rekao je on.

Treba jesti namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, orasi i sjemenke lana, ili dnevno uzeti DHA kapsulu. Gomez-Pinilla preporučuje jedan gram dnevno DHA.

“Naši rezultati sugeriraju da redovito konzumiranje DHA štiti mozak od fruktoznih štetnih utjecaja”, kazao je Gomez-Pinilla. “To je kao da štedite novac u banci. Želite li izgraditi rezerve za vaš mozak kada u budućnosti zahtijeva dodatno gorivo protiv neke bolesti.”
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(preveo:mr.Alfred Bošković/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9030"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]