Svijet se može doista činiti zbrkanim, njegovi su ljudi zbunjeni i uplašeni van svake pameti. Postoji vrlo malo stvari nad kojima imamo kontrolu, osim usmjeravanja vlastitih života.

Možete i zaslužujete definirati životnu svrhu koja vodi vaše korake, bez obzira na to što se događa oko vas. U najmanju ruku, ništa ne može zaustaviti definiciju vaše svrhe – i ona se ne može narušiti kroz razmišljanje o tome.

Bez obzira na vašu dob, osjećaj vam daje osjećaj da ste živi – život je svrha i ona može pomoći da živite dulje, pokazalo je istraživanje objavljeno u Psychological Science.

A dobra vijest je … nije bitno kada ćete pronaći tu svrhu.

Voditelj istraživanja Patrick Hill Sveučilišta Carleton u Kanadi, zaključio je:

Naši rezultati ukazuju na činjenicu da je pronalaženje smjera za život, i postavljanje prvenstvenog cilja za ono što želite postići, vam može pomoći da zapravo živite duže, bez obzira kada ste pronašli svoju svrhu. Tako da kada netko ranije pronađe smisao za život, postoji mogućnost da se ranije ovi zaštitni učinci mogu dogoditi.

Neke ranije studije utvrdile su je da pronalaženje svrhe u životu spustilo rizik od prerane smrti, ali voditelj istraživanja Patrick Hill se pitao da li prednost i benificije svrhe varira tijekom vremena, kao što se događa kroz različitie razvojne periode ili nakon važnih životnih prijelaza.

On i njegov kolega Nicholas Turiano sa Sveučilišta Rochester Medicinskog Centra istražili su, koristeći dostupne podatke iz srednjovječnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama kroz MIDUS istraživanje koje je sadržavalo više od 6000 sudionika. Usredotočili su se na one ljude koji su izvijestili da imaju svrhu u životu (npr., “Neki ljudi besciljno lutaju kroz život, ali ja nisam jedan od njih”).

Tijekom 14-godišnjeg razdoblja praćenja predstavljeni u podacima MIDUS studije, 569 sudionika je umrlo (oko 9% ispitanika). Oni koji su umrli prema podacima su imali manju svrhu u životu ili nisu uopće imali svrhu, te manje pozitivnih odnosa nego oni koji su dalj živjeli.

Svrha u životu dosljedno predviđa manji rizik od smrti u cijelom životnom vijeku, pokazujući istu korist i za mlade ljude, sredovječne i starije sudionike tijekom perioda praćenja u sklopu istraživanja.

Dosljedni rezultati su objašnjeni od strane Patrick Hilla:

Ima mnogo razloga vjerovati da imati svrhovit život može pomoći u zaštiti starije osobe više nego mlađih. Na primjer, odrasli možda trebaju više osjećaj smjera, nakon što su napustili radna mjesta i izgubio taj izvor organiziranja njihovih svakodnevnih događaja. Osim toga, više je vjerojatno da će se stariji ljudi suočiti s rizikom smrti od mlađih osoba.

Kako bi pokazali da svrha predviđa duži život za mlađe i starije ljude je podjednako prilično zanimljiva, a naglašava moć izgrađivanja. Ovi nalazi upućuju na to da postoji nešto jedinstveno u pronalaženju svrhe koja kako izgleda vodi do veće dugovječnosti.

Sada su istraživači željeli znati postoji li veza između životne svrhe i provođenja zdravijeg života. Može li se to dodatno računati za dugovječnost? A, osim što bi produžili životni vijek, htjeli bi vidjeti da li životna svrha ima i druge učinke na život osobe.

Prije dvije godine, slično istraživanje pokazalo je da je životna svrha mogla zaštititi ljude od negativnih promjena u mozgu koji se vide u obliku Alzheimerove bolesti. Dakle, čini se da su biološki učinci životne svrhu katalogizirale najmanje dvije studije.

Vratimo se na istraživanje dr. Turianoa od prije. On je koristio iste podatke od 6000 sudionika MIDUS studije. Rekapitulacijom je otkrio da visoko obrazovanje nije imalo nikakve veze s dužim životom. Zanimljivo, no drugačije istraživanje je pokazalo da je vjerovanje u “usmjeravanje svojeg broda”, da tako kažemo, dovelo do boljeg fizičkog stanja i kondicije u starijih ljudi.

Da li ljudi uzimaju dovoljno vremena da shvate i razvijaju taj poziv prema svrsi života? Mislimo da treba vremena da ljudi razmisle o svojoj svrsi, ali ne predugo.

Sve u svemu, činjenica je da svaka osoba, duboko u sebi, doista ne zna! Možda je samo svrha u tome da radimo više od onoga za što ste strastveni i stavite “svoju životnu misao vodilju” u riječi na papir kao podsjetnik.

Možete li mi reći: Imate li životni cilj i kako ste ga pronašli? Je li to napravilo vaš život boljim?

 
 
(preveo:mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)