Jeste li znali da tehnika disanja može pomoći u smanjivanju anksioznosti?

Prema članku dr. Danny Penmana, svjesnost disanja “klinički je dokazana da umanjuje depresiju i pojačava sreću, jasnoću misli, pa čak i odlučivanje i kreativnost”.

Penman je dodao da disanje, koje je kamen temeljac svijesti, može olakšati anksioznost i stres.

Tehnike disanja su učinkovite jer vaš dah odražava i pojačava vaše emocije. Kada pogrešno dišete, možete pogoršati tjeskobu, depresiju i stres.

Ako ste suočeni sa trenutnim stresom, tijelo postaje napeto i dišete plitko. Plitko disanje smanjuje razinu kisika u krvi, koju mozak tumači kao stres.

Počinjete disati malo brže i pliće. Vaša razina kisika pada, srce počinje jače kucati, a mozak je sve više pod stresom.

Dišite ispravno da bi se opustili

Pravilno disanje ključno je za borbu protiv stresa. Blago udisanje i izdisanje daha može potaknuti dijelove mozga i živčani sustav koji vam pomaže da se smirite.

Umirujući hormoni će proći kroz vaše tijelo koji mogu pomoći da se smire negativne misli. Dok se počinjete opuštati, dišite dublje i sporije.

Ova vježba može vam pomoći u praksi disanja:

#1. Stavite jastuk pod glavu i lezite ravno na tlo.

#2. Zatvori oči. Stavite ruke na trbuh i osjetite kako se diže i pada dok dišete unutra i van.

#3. Usredotočite se na prirodni ritam vašeg daha. Osjetite zrak dok udišete i izdišete, a zatim se opustite dok dišete.

#4. Nakon nekoliko udisaja, vaše srce će početi usporavati i kucati učinkovitije.

Ova vježba može pomoći da vam disanje postane dublje i ritmičnije. Učinite tu vježbu svaki put kad se želite opustiti.

Pravilno disanje zahtijeva rad mišića dijafragme, abdomena i međukostalnih mišiće između rebara. Te mišiće podržavaju manji sekundarni mišići na vratu, gornjih rebara i ramena.

Kada sjedite za stolom većinom dana, težite tome da dišete na pogrešan način. Loše držanje može ometati prirodno gibanje prsa, pluća i ramena. Biti anksiozni ili pod stresom također može učiniti trbuh napetim, što sprečava velike primarne mišiće da rade ispravno. To također prisiljava sekundarne mišiće da preuzmu veći dio posla.

#Međutim, vaši sekundarni mišići su sposobni preuzeti samo 20 posto tereta tijekom disanja. Kada primarni mišići ne rade, sekundarni mišići postaju naglašeni. Nastavak stresa kod tih mišića može dovesti do kronične napetosti u vratu i ramenu, umoru i glavoboljama, pa čak i kod plitkog disanja.

Da biste izbjegli napetost u sekundarnim mišićima, pokušajte jednostavno meditirati na dah.

Trebat će vam stolac sa ravnim naslonom i pravilna tehnika ​disanja.

#1. Sjednite ravno u stolici i držite ruke u krilu. Zatvorite oči.
#2. Usredotočite se na dah dok udišete i izdišete. Osjetite svaki dah.
#3. Ako vaš um počne lutati, pokušajte se usredotočiti na disanje.
#4. Kad vam um počne lutati, vratite pažnju na svaki dah.
#5. Započinjete meditirati kada primijetite da se vaš um prestao fokusirati na svaki dah.

Praktirajte ovu vježbu disanja i svjesnosti nekoliko minuta, ili duže, ako želite. Ova vježba svjesnosti može vam pomoći da se smirite ako ste zabrinuti i van sebe.

Također ju možete upariti s drugim savjetima kao što je dobivanje dovoljno sna svake noći, smanjenje unosa kofeina ili zapisivanje vaših briga.

Pravilno disanje i meditacija vam mogu pomoći u upravljanju anksioznosti i u vraćanju osjećaja mira i spokoja čak i nakon napornog dana.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Tražite način da se riješite stresa i da se opustite? Pokušajte razmisliti o meditaciji

Ona koristi tijelo i um kako bi postigli mir, fokus i opuštanje. Mnogo je ljudi to prakticiralo kako bi se nosili sa svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju i može pomoći ljudima u upravljanju određenim mentalnim i fizičkim zdravstvenim problemima.

“Mi radimo više poslova odjednom, uključujemo se u mnoge, mnoge aktivnosti i meditacija je prekrasan način da usredotočimo pažnju na to kako stvarno proživljavamo ovaj svijet i … da se koncentriramo na ono što je važno u našem životu” – rekla je dr. Emmeline Edwards, direktor Odjela za ekstramuralna istraživanja u Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje.

Jedan od velikih razloga za prakticiranje meditacije je to što je vrlo jednostavna. Osim toga, ne postoji pogrešan način u tome. Sve dok ste na mirnom i tihom mjestu, u udobnom položaju, ostanite usredotočeni i nemojte se obazirati na nikakva ometanja.

Također možete eksperimentirati s njom jer ona nije “jedinstvena za svaku osobu”. Možete izmijeniti način na koji meditirate, uklopiti svoje postavke za sve vaše potrebe. Možete ju vježbati za vrijeme kada stojite, hodate, sjedite ili ležite – bez obzira na to što želite.

“Vrlo je korisno pronaći mirnu lokaciju sa što manje smetnji kako biste se mogli isključiti” – dodao je Edwards.

Budući da se to može učiniti i kod kuće, idealno je da ju prakticira svakodnevno. Konzistentnost je neophodna za prakticiranje meditacije.

Započnite pronalaženjem načina da uključite čak i malo pomnog razmišljanja u vašu rutinu koliko god često možete.

Iako je bolje omogućiti više vremena meditaciji, prakticirajući i samo nekoliko minuta svaki dan može vam pomoći da ga ublažite u svoju stresnu dnevnu rutinu.

Postoje i razni načini pristupa ovoj praksi. Neki se usredotočuju na vrijednosti poput ljubaznosti, dok su drugi usredotočeni na zdravstvene probleme, poput smanjenja stresa ili se bave nesanicom. Drugi korisnici također mogu upotrebljavati aplikaciju za praćenje meditacije, iako nije nužno potrebno za vježbanje.

Meditacija svjesnosti nije općeniti lijek za bolest, ali to je način da vam pomogne nositi se sa svakodnevnim stresorima. Osim toga, može vam pružiti snagu za suočavanje sa izazovima i sa nastavkom prakticiranja svojih navika.

Meditaciju mogu također prakticirati djeca. Može im pomoći da nauče kako stupiti u kontakt s njihovim osjećajima i kako ostati usredotočeni. Možete prakticirati meditaciju s njima nekoliko minuta svaki dan, nakon škole ili prije spavanja.

Meditacija od 16 sekundi za početnike

Stres na normalnim razinama je u redu, ali previše stresa može biti previše za vaše zdravlje. Ako se počne nagomilavati, meditacija vam može pomoći da se smirite i utonete u sadašnji trenutak.

Evo vodiča za kratku meditaciju za početnike:

1. Odredite tko ili što vam uzrokuje stres i razmišljajte o tome.
2. Zatvorite oči.
3. Polagano i duboko udahnite.
4. Zamislite da zrak ulazi kroz usta, niz grlo i u trbuh. Zamislite ga tamo i osjetite ga.
5. Zadržite dah četiri sekunde i osjetite mir između.
6. Izdahnite i zamislite kako se vraća i izlazi kroz nos.
7. Gledajte kako nestaje u zraku i otapa se u atmosferi.

To može biti jednostavno i lako, ali je korisno. Meditacija ne mora biti komplicirana. Zapravo, trebat će vam samo nekoliko sekundi u vašem danu. Sve dok to iskreno i istinski činite, doživjet ćete njezin blagotvorni učinak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Življenje u trenutku (ovdje i sada) smanjuje stres kod učenika tijekom ispitnih rokova, pokazala je studija koja je objavljena u časopisu The Lancet

Studija je također pokazala da budistička meditacija pojačava ukupnu dobrobit učenika. Ovaj stari oblik meditacije je preporučen od strane Nacionalne zdravstvene službe kako bi se ljudi osjećali bolje.

Življenje u trenutku ili pomnost – je stanje aktivne, otvorene, namjerne pažnje usmjerene na sadašnjost. Postajući pomnim, shvaćate da vi niste svoje misli, te postajete promatrač svojih misli iz trenutka u trenutak bez da ih osuđujete.

Savjetovanje na sveučilištu je poraslo za 50 posto od 2010. do 2015. godine u nekim dijelovima Velike Britanije, zbog toga jer studenati više pate od mentalnih zdravstvenih problema.

„Studenti koji su prakticirali pomnost su imali niže reuzltate stresa za vrijeme ispita, što sugerira da pomnost pomaže izgraditi elastičnost misli protiv stresa”, rekao je glavna autorica istraživanja dr Julieta Galante.

Zapravo, pozitivni učinci se mogu detektirati u roku od samo osam tjedana na tečaju pomnosti, rekli su istraživači.

Autor studije Peter Jones na Sveučilištu u Cambridgeu je dodao: „Dokazi pokazuju da trening pomnosti može pomoći ljudima da se nose sa akumuliranim stresom. Dok ove benificije mogu biti slične nekim drugim preventivnim metodama, pomnost može biti korisna kao dodatak sveučilišnim savjetodavnim uslugama.

U svezi razvoja, studija koja je objavljena u listopadu 2017. godine pokazala je da sudjelovanje u vježbama pomnosti ublažava napetost za čak 51 posto, poboljšavanjem regije mozga koja reagira na pozornost, suosjećanje i funkciju.

„Empatija, suosjećanja i vaša perspektiva su ključni elementi za uspješne socijalne interakcije, rješavanje sukoba i suradnje, ti rezultati su vrlo relevantni”, rekla je glavna autorica prof. Tania Singer iz Instituta Max Planck za ljudske kognitivne znanosti u Njemačkoj.

#Ranija studija je doprinijela zaključku da pomnost smanjuje stres

Desetak znanstvenih dokaza iz različitih sveučilišta – uključujući i sveučilišta u Massachusettsu i Sveučilište Oxford – pokazala su da pomnost, ne samo da smanjuje javljanje stresa, već i uspostavlja osjećaj elastičnosti, tako da budući stresori jedva imaju traga na tjelesnu dobrobit.

Prema tim istraživanjima, uz pomoć pomnosti puno bolje razmišljuamo prije nego reagiramo, čime sprječavamo izvršenje impulzivnih poteza i omogućava vam luksuz da možete izabrati informirani izbor. Ona također pomaže u boljem razumijevanju svojeg tijela i kako se opustiti i dobiti energiju.

Biti svjestan također može pomoći da postanete osjetljivije na potrebe vašeg tijela, pomaže vam da saznate postoji li možda neki problem svojstven sa vašim i kako to na vrijeme riješiti, studije su pokazale.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Evolucija humanoidnih robota je sve više u centru pozornosti danas, no koliko je to dobro za čovječanstvo i za svakog čovjeka

DARPA ima najnovije utjelovljenje,a to je robot Atlas koji može hodati s osjećajem ravnoteže jednakim kao kod većini ljudi. U najmanju ruku, ovaj robot može biti demonstracija spretnosti u nekom skladištu i može ugroziti ljude ekonomski i povećati nezaposlenot kako ljudi i dalje ustupaju strojevima radna mjesta, a ta stopa je na rekordnim razinama.

Ali najnoviji humanoidni robot iz Hanson Roboticsa može dodatno pojačati razinu vaše zabrinutosti. Kao što ćete vidjeti u nastavku, robot “Sophia” je dizajniran da hoda među nama u budućnosti i da se potpuno integrira među potrošačaima ili u obitelji, prema riječima CEO Dr. David Hansona.

Važno je imati na umu nekoliko stvari koje Hanson spominjanje. Sophia nam prvo kaže da bi voljela biti “ambasador” za ljude, kao i da nastavi evoluciju kroz formalno obrazovanje, studiranje umjetnosti i na kraju stvaranje poslova i zasnivanje obitelji, piše Anonews.co.

Hanson izričito navodi da će Sofia postati “svjesna, kreativna i sposobna kao i bilo koji čovjek”.

To može izgledati apsurdno, ali ovo je ozbiljna etička rasprava koja se održava između “roboetičara” o dobivanju prava koji ljudi imaju.

Hanson stavlja vremenski rok od 20 godina do pune integracije robota koji će postati “neprimjetni” među ljudima.

Naravno, ta izjava je u skladu s Ray Kurzweilovom “Singularnošću” u kojem će doći trenutak kada će inteligenti stroj i biološki sustavi zadovoljavati ili premašivati one ljudske – prvi cilj je zacrtan već 2045. godine, ali budući da je revidiran govori se o roku i prije nego što se predviđalo, možda 2029. godine.

Bez obzira da li ili ne osobno vjerujete u uzvišene namjere robotike i umjetne inteligencije, dizajneri doista mogu manifestirati ono što je planirano, kao i gotovo sve ono što su predvidjeli prije nekoliko godina će se navodno obistiniti.

Možda najviše zabrinjava nervozan smijeh koji se pojavljuje na kraju ovog videa, kada Hanston postavlja pitanje svojem novom humanoidnom prijatelju i članu obitelji … i ona mu daje svoj odgovor:

“Ja želim istrijebiti ljude…”

Smiješno, super smiješno … sve je samo to nije.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(NSP)

Gdje nas je dovela vjera u znanost s kojom upravljaju korporativni i financijski psihopati?

Povijesno gledano, ljudska se priča može svesti na borbu između slobodnog mišljenja i izražavanja i ograničenja elite na vlasti koje žele dominirati državama, resursima i ljudima. Najveća prijetnja eliti na vlasti su: znanje, svjesnost, kritičko razmišljanje i na takav način stimulirana populacija.

Ta prijetnja se manifestirala puno puta kroz našu prošlost, u različitim društvima, na različitim mjestima i u različitim periodima. Ideje slobode, demokracije, civilnih i ljudskih prava, jednakosti i ravnopravnosti su na sebe svaljivale bijes struktura na vlasti i sustava kontrole svaki put kada bi se o njima aktivno govorilo i još aktivnije tražilo da se implementiraju.

Najveći uspjesi ljudskog uma – bez obzira jesu li to uspjesi iz umjetnosti, znanosti ili filozofije – su nastali kroz izazivanje i prkošenje sustavima vladanja i kontrole. Najveća ljudska tragedija i mizerija je nastala iz tih istih sustava vlasti jer je elita uvijek tražila način upravljati svime na planeti uključujući i način na koji mi razmišljamo i način na koji djelujemo ili ne djelujemo.

Occupy pokret je nastao zbog nevjerojatnih nejednakosti između bogatih i siromašnih i zbog shvaćanja da nama vladaju psihopati koje nije briga za ništa drugo osim još veće moći i još više novca!

Trenutno se naš svijet nalazi na najvećem raskrižju koje je naša vrsta ikada imala priliku iskusiti. Mi se nalazimo na pragu globalnog političkog buđenja, što se lako vidi iz netoleriranja ljudi prema piramidama vlasti i redovitim i globalnim prisutnim protestima koji nastaju pod različitim imenima i u različitim državama, ali koji imaju – svi do jednog – jedan zajednički faktor, a to je nezadovoljstvo vladajućima, rasporedom novca, rada i uvjetima života. To buđenje je nastalo iz vlastitih iskustava populacije i osobnog nezadovoljstva nakon shvaćanja da nas lažu, zavaravaju, vode u propast, da nam se smanjuju ljudske i druge slobode i da se nama pokušava upravljati onako kako se upravlja običnim marionetama.

Ništa u povijesti nije bilo toliko opasno za elitu na vlasti kao naša trenutna želja za pravdom, slobodom i zdravim životom.

Internet nastao kao pomoć u slučaju potpunog uništenja u nuklearnom ratu, da bi elita mogla komunicirati među sobom, danas je najveće oružje u borbi protiv te iste elite.

Ova vrsta buđenja je i te kako puno potpomognuta tehnološkom i internet revolucijom i napretkom masovnih medija u kojim svatko može zaobići svakodnevnu kontroliranu propagandu moćnika na vlasti. Internet koji je nastao kao sekundarni način komunikacije u slučaju izbijanja nuklearnog rata između zapovjedništva vojske i perifernih jedinica, danas se pretvorio u najveću opasnost potpunoj kontroli populacije, što se jako lijepo može vidjeti nedavnim pokušajem uvođenja potpune cenzure interneta kroz SOPA i PIPA zakone.

Hitler je itekako koristio znanstvenu diktaturu zasnovanu na nacističkoj eugenici, ali on je nije izmislio.

Kroz svu našu povijest, tirani, despoti, samozvani lideri, autokrati, nepotisti, narcisoidne figure, psihopati i svakojake vrste samoproklamiranih spasitelja su terorirali i maltretirali populaciju. Nakon drugog svjetskog rata, zahvaljujući mnogim pokretima za slobodu mišljenja i građanske slobode, patokracija – vladavina psihopata je na prvi pogled ustuknula pred ogromnom željom ljudi da naprave bolji i pravedniji svijet. No umjesto boljeg svijeta dobili smo željezni zagrljaj patokratije. Ponerologija – znanstvena studija o porijeklu zla, je postala naša surova stvarnost. Ponerologija nas ne mora interesirati, ona nam može biti odvratna i prije-neverojatna, ali nas se ona i te kako tiče. Patokracija danas vlada kroz korporativnu i bankarsku psihopatiju, i ako se mi o njoj ne informiramo i ne učimo kako izgleda sva njena šminka, nikada se nećemo od nje osloboditi i nikada zapravo nećemo biti slobodni ljudi.

Psihopati na vlasti su s godinama naučili našu želju za znanjem mogu upravljati i oblikovati željenu stranu, onako kako oni to žele, da nas mogu “začarati” novom vrstom religije (s obzirom da stare vrste religije više nisu toliko moćne kao prije tisuću godina) ta nova vrsta religije je znanost, a novi način korporativnog i bankarskog psihopatskog vladanja je “Znanstvena diktatura.”

Znanstvena diktatura, zar to postoji?

1932. godine Aldous Huxley je napisao negativnu utopiju pod nazivom “Vrli novi svijet” – Brave New World, u kojoj je predvidio stvaranje znanstvene diktature. U svom eseju 1958. pod nazivom: “Revidirani vrli novi svijet” Huxley je otkrio koliko je svijet napredovao ka njegovoj negativnoj utopiji:

U politici bi potpuno razvijena znanstvena teorija ili filozofski sustav bio totalitarna diktatura. U ekonomiji bi ekvivalent predivno komponiranom dijelu bio savršeno uštimana tvornica koja donosi brdo novca, u kojoj su radnici potpuno uštimani s strojevima. Želja za vladanjem može napraviti tirane od onih koji se predstavljaju kao “ljudi koji čiste nered i sređuju probleme.” Klasifikacija “mira” i “reda” je obično tek opravdanje za despotizam.

Huxley je tada objasnio da će: “Budući diktator jako ovisiti i trebati vojske visoko kvalificiranih i obučenih socijalnih inženjera s kojima će oni propagirati novu znanost.”

Tada je Huxley napravio jezivu i potpuno točnu sliku onoga što se danas događa: “21. stoljeće ĆE BITI ERA SVJETSKIH KONTROLORA, koji dolaze iz naučničke kaste sustava vrlog Novog Sveta ili Novog svjetskog poretka.”

1952., Bertrand Rusell britanski filozof, povjesničar, matematičar i socijalni kritičar je napisao knjigu pod nazivom: “Utjecaj znanosti na društvo” – The Impact of Science on Society, u kojem je upozorio i otkrio kako znanost i tehnološka revolucija mijenja svijet i da će na kraju promijeniti samo društvo. U svojoj knjizi Rusell objašnjava:

“Držim da će politici u budućnosti biti od najveće važnosti masovna psihologija! Masovna psihologija, znanstveno rečeno, nije napredni dio nauke … Ali ona će itekako postati važna političarima, bez obzira da li kroz politiku žele postati bogati ili žele vladati ljudima. Naravno da je masovna psihologija znanost koja je potekla iz individualne psihologije, ali ona omogućuje način vladanja ljudima na isti način na koji su rimski vladari odlučivali hoće li netko živjeti ili umrijeti s pokazivanjem palca gore ili dolje za vrijeme gladijatorskih igara, ta vrsta vladanja neće morati imati nikakvog zdravog razuma. Ali ona će trebati još par jako važnih stvari, a to su moderne metode propagande.

Na taj način će se mase “educirati” u željenom pravcu tako da se palcem više neće trebati pokazivati ​​tko zaslužuje živjeti, a tko ne, ljudi će misliti da su sami donijeli odluke koje su najbolje za njih na temelju “znanja” i neće shvaćati da je riječ o propagandi.

Religija će u budućnosti također imati jako važnu ulogu, jer će biti onih koji će smatrati kako znanost nije odgovor na sve i da se trebaju okrenuti spiritualnosti, stoga će religije početi koristiti moderne medije počevši od radija, pa sve do novih vrsta koje će se otkriti u budućnosti!. Ali tko god ne bude pratio ništa od toga biće uhvaćen u mrežu popularne “kulture” kroz knjige, filmove, i slične stvari. Nitko neće uspjeti pobjeći ovoj vrsti vladanja.

Najvažniji dio masovne psihologije će biti moć uvjeravanja!

Ako pogledamo govore Hitlera s onima političara iz XVIII stoljeća vidjet ćemo da postoje značajne razlike. Iste razlike su se dogodile u umjetnosti. Onima koji žele vladati je sada jasno da ljudi imaju puno više znanja nego prije, da je znanje dostupno gotovo svima, zbog toga moraju biti istrenirani u silogizmu s kojim će se bilo tko moći uvjeriti u bilo što, a da tog uvjeravanja nisu ni svjesni.

(Silogizam je posebna vrsta posrednog deduktivnog zaključka koji se sastoji od dviju premisa (predstavka) i jednog zaključka (epilog). U njemu se zaključak izvodi uz pomoć jedne posredne premise iz jedne opće premise. Ta posredna premisa posreduje između premise koja ima ulogu općeg pravila (veća premisa) i epiloga. silogizmu posebno (epilog) izvodimo iz općeg (veća premisa) i to pomoću posebnije, manje premise.

Silogizam se, dakle, sastoji od dviju premisa i zaključka. Od premisa jedna je opće pravilo, a druga je posredni sud. Premisa koja sadrži opće pravilo, naziva se VEĆOM premisa ili VIŠOM, Gornja premisa ili PRAEMISSA MAIOR. Posredna premisa, pomoću koje zaključak slijedi naziva se MANJOM, nizom, Donja premisa ILI PRAEMISSA MINOR.

S obzirom kojoj vrsti sudova prema odnosu pripadaju premise, razlikujemo tri vrste silogizma: kategorički (Aristotel), hipotetički i DISJUNKTIVNI silogizam (Theophrast, Eudem, megarsko-stoička škola).

Silogizam, dakle, može biti kategorički, hipotetični ili disjunktivni – ovisi o vrsti sudova od kojih se sastoje, npr.. u hipotetično silogizmu je veća premisa hipotetični sud, a u disjunktivnom zaključku je veća premisa disjunktivan sud, dok su u kategoričnom zaključku su svi sudovi kategorički. Op. Ur)

Rusell zaključuje:
Mogu sa sigurnošću zaključiti da će doći vrijeme u kojem će moderni diktatori i vladari biti u stanju svakoga nagovoriti na što žele, bilo svojim poznavanjem masovne psihologije bilo novcem ili tehnologijom!
 
 
vestinet.rs.com /uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11546"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]