Predsjednički kandidat je opet protiv sustava i elite, te obećava i poziva na reviziju FED-a. Bankari su ostali šokirani

FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u.

Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti. U to vrijeme SAD-om su vladali bankovni bankroti, gubitci deponenata, a 1907. bili su toliko izraženi da je potreba za stvaranjem središnje banke bila neminovna.

U vrijeme kad je osnovan FED, većina zemalja već je imala emisijsku banku (Engleska i Švedska od 17. stoljeća), ali su te banke bile različitog porijekla od FED-a. Te su banke bile privatne i bavile su se financiranjem problema kraljeva, da bi se tijekom vremena razvile u moderne emisijske banke, te postale javne institucije. FED je konstituiran u emisijsku banku koja vodi monetarnu politiku SAD-a decentralizirano koliko god je to moguće.(wikipedia)

TRUMP POZIVA NA ONO ŠTO U POVIJESTI NIJE VIĐENO

Republikanski kandidati za Bijelu kuću, rekao je da je važna revizija FED, pa čak je i prozvao svojeg suparnika, senatora Ted Cruza, za preskakanje glasovanja senatora Rand Paula o “Reviziji FED-a”, prijedloga koji je nastao još u siječnju

“Vrlo je važno da se učini revizija federalnih rezervi, a ipak Ted Cruz je propustio glasovanje o nacrtu zakona kojim bi se to omogućilo”, izjavio je Trump na Twitteru.

Sada se čini da Trumps želi pozvati na veću transparentnost monetarne politike i odluka iz FED-a, koja je krajnje potrebna zbog sposobnosti središnje banke i stvaranje ekonomskih balona i stvaranje depresija kroz beskrajno štampanje novca poznato kao “kvantitativno olakšavanje” koje samo vodi do masovne inflacije i konačnog uništenja dolara.

Drugim riječima, dok se Bernie Sanders žali da “bogati” uništavaju gospodarstvo, to je zapravo FED i Trump cilja na FED.

“DJa se slažem svim srcem da je američko gospodarstvo u ozbiljnoj nevolji, to nije zbog pohlepe “milijardera”, rekao je dr Bill Anderson, austrijski ekonomist i znanstvenik Mises Instituta.

“To je zato što američka vlada, putem Federalnih Rezervi stvara ono što je David Stockman [bivši Reaganov ekonomist] nazvao ‘kasino ekonomija’ koji je supstituirala realno gospodarstvo s kamatnim stopama na kojima se odražavaju stvarni gospodarski temelji, sa trgovanjem državnim dugom i monetarnom manipulacijom. “
 

It is so important to audit The Federal Reserve, and yet Ted Cruz missed the vote on the bill that would allow this to be done.

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) Veljača 22, 2016

 

 
(preveo:NSP)

Pad vrijednost roba je djelomično rezultat politike američkog “Sustava Federalnih Rezervi” (FED). Cijene nafte su počele padati gotovo istog dana kada je dolar počeo svoj brzi uspon u lipnju prošle godine, prenosi Financijski Vjesnik

Potom je u 2015. godini dolar počeo slabiti, a sve kako bi se osnažio upitan američki gospodarski rast. U međuvremenu je nafti i dalje padala cijena i to zbog dogovora s Iranom i odluke OPEC-a da zadrži razinu proizvodnje iznad dogovorene kvote.

Istovremeno američke naftne zalihe dosežu povijesno visoku razinu, a taj se trend ubrzao u drugoj polovici prošle godine, čime se dodatno povećavao pritisak na tržište.

Međutim, početna iskra je vjerojatno povezana s promjenom politike FED-a. Osnovni cilj politike takozvanog “kvantitativnog popuštanja” (Quantitative Easing) je za FED bio utjecaj na vrijednost imovine, to jest, kamatne stope bi trebale biti niske, a vrijednost dionica visoka.

Mnogi stručnjaci su mišljenja da je ideja da kontrolor izravno ili neizravno utječe na vrijednost robe loša i da će FED vjerojatno podići kamatne stope u prosincu

Naime, sada FED mora podići kamatne stope, ali to će dovesti do pada cijena ostale imovine. S druge strane je dodatno proširiti “kvantitativno popuštanje” naprosto nemoguće.

Stav američkog Kongresa i Bijele kuće u raspravi oko proračuna je da će to također značiti podizanje stropa duga u 2016. godini, ali i da nitko neće moći ograničiti izdatke zbog njegovog stalnog porasta.

U međuvremenu se povećava pritisak na dolar. MMF će vjerojatno uključiti kineski juan na košarici valuta “posebnog prava vučenja” (Special Drawing Rights), što će juanu omogućiti da u budućnosti postane rezervna valuta.

U isto vrijeme, mnoge zemlje izvoznice sirovina, kao što je Saudijska Arabija, prisiljene su prodavati svoju imovinu denominiranu u dolarima kako bi popunile rupe u proračunu.

Nije iznenađujuće što je Fed promijenio kurs. S jedne strane, jak dolar čini uvoznu robu jeftinijom za potrošače, što je vrlo važno uoči predsjedničkih izbora. No, s druge strane, jak dolar se može učinkovitije nositi s prijetnjom gospodarske ekspanzije juana.

Čak i mali interes ulagača prema juanu bi doveo do pada vrijednosti dolara. Sudeći po činjenici da kineska vlada razmatra liberalizaciju tržišta kapitala, uključivanje juana u košaricu valuta Međunarodnog monetarnog fonda je neizbježno.

Dakle, ako se FED odluči na novi krug “kvantitativnog popuštanja” (QE), to će samo doprinijeti slabljenju dolara.

Novo “kvantitativno popuštanje” će zaustaviti trend pada vrijednosti robe koji je počeo prošlog ljeta i život će biti skuplji za veliki dio biračkog tijela u Sjedinjenim Država, čime će se utjecati broj glasova koji su itekako važni za ovu vladu.

Dakle, FED sada mora birati između vršenja dugoročnog pritiska na kamatne stope i negativnih učinaka jakog dolara na korporativni profit i rasta inflacije, što je s druge strane loše za biračko tijelo.

Svjetska banka: Devalvacija je otvorila nove mogućnosti za Rusiju

S druge strane, Rusija svojom monetarnom politkom, iako su neki predviđali kolaps ruskog gospodarstva zbog nametnutih sankcija, konačno ostvaruje sve ono što je zapostavljala desetljećima i počela modernizirati i sektore gospodarstva koji nisu vezani za naftu i plin. Naime, što zbog niskih cijena nafte i jakog dolara je došlo je do devalvacije rublje, ali je taj trend ruskim tvrtkama otvorio nove mogućnosti na svjetskom tržištu. Prema glavnoj ekonomistici Svjetske banke za Rusiju, Birgit Hunsley, oznaka “Made in Rusija” će uskoro postati popularna u cijelom svijetu.

“Devalvacija rublje stvara puno zanimljivih mogućnosti za rusko gospodarstvo. Po prvi put u deset godina, “Made in Rusija” bi mogao ponovno postati globalni brand. Slaba rublja je otvorila značajne prilike za neke ruske industrije. Izvoz je počeo rasti, što je zauzvrat pridonijelo priljevu investicija”, izjavu Birgit Hunsley prenosi Brookings Institut.

Hunsley napominje da je Rusija značajno povećala izvoz u zemlje izvan Zajednice Nezavisnih Država. U prvoj polovici ove godine je ukupni izvoz povećan za 1,7%.

Prema njezinim riječima, pozitivni utjecaj devalvacije rublje ne završava ovdje i zbog slabljenja nacionalne valute su neki sektori uspjeli značajno poboljšati svoju konkurentnost.

Hunsley također napominje da su brojnim sektorima ruske ekonomije zbog poboljšanja konkurentnosti na svjetskom tržištu potrebna dodatna ulaganja.

U već u nekoliko sektora je zabilježen značajan priljev ulaganja. U prvoj polovici 2015. je volumen ulaganja u ruskoj kemijskoj industriji porastao za 23,1%, a tvrtke za proizvodnju električne opreme su imale porast investicija od 30,7%. Prema mišljenju stručnjaka, ako se dotok investicija poveća, ruski naftni sektor će također u vrlo kratkom roku povećati volumen izvoza.

Puno toga ovisi o napretku u provedbi strukturnih reformi. Dugoročni program koji se provodi od strane ruske vlade je zbog izvješća korporacije Doing Business nedavno kao uspješan priznala i Svjetska banka.

Rusija je poboljšala svoj položaj na ljestvici Svjetske banke i Međunarodne financijske korporacije (IFC) Doing Business koji mjere uvjete poslovanja u zemlji. Ove godine je Rusija bila na korak do 50. mjesta, gdje se popela nakon “nekih uredbi” predsjednika.

Na konferenciji za novinare je glavna ekonomistica Svjetske banke za Rusiju, Birgit Hunsley, rekla i da najnovije gospodarske prognoze za Rusiju sugeriraju da će BDP te zemlje ove godine zabilježiti u recesiju od nekih 3,8%, ali da će u sljedećoj godini zbog navedenih trendova rusko gospodarstvo zabilježiti recesiju od 0,6%.

Brojke Međunarodnog monetarnog fonda su malo povoljnije i za 2015. se pad ruskog BDP-a prognozira po stopi od 3,4%, a za 2016. godinu od tek 0,2%, prenosi FT Global Markets.

Sve u svemu, projekcije su u skladu s onima koje daju ruske vlasti. Središnja banka Rusije je priopćila da je ove godine u zemlji očekuje recesija od 3,9-4,4% BDP-a, a 2016. od 0,5 do 1,0%. Ranije je rusko Ministarstvo za ekonomski razvoj umanjilo svoju projekciju pada BDP-a za 2015. godinu s 3,6% na 3,3%.

Sudeći prema navedenim izvješćima iz tri različita izvora, jaka rublja bi u ovom trenutku prekinula pozitivan trend u ruskom gospodarstvu i povećala negativne učinke sankcija nametnutih Moskvi od strane Zapada zbog krize u Ukrajini.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)