Snažno superračunalo koje se nalazi u ruskom istraživačkom nuklearnom objektu u ruskom gradu Sarovu je navodno bilo na meti par inženjera koji su ga željeli koristiti za rudarenje kriptovaluta

„Došlo je pokušaja nesankcionirane uporabe računalnih kapaciteta na radnom mjestu za osobnu korist, uključujući i za tzv. rudarenje”, rekla je press služba centra za nuklearna istraživanja u Sarovu za Interfax.

U izjavi se navodi da su uključeni zaposlenici uhićeni i suočit će se sa kaznenim prijavama.

Izjave na društvenim medijima koje nisu navele dodatne pojedinosti o slučaju, došle su kao odgovor na izvješća u četvrtak govoreći da je ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) uhitila dva nuklearna inženjera.

Inženjeri su navodno pokušavali uspostaviti internetsku vezu na tajnom superračunalu u Sarovu, te ga koristiti za rudarenje kriptovaluta.

Objekt u Sarovu, koji se obično naziva Federalni nuklearni centar je ruski kolega američkom laboratoriju Los Alamos National Laboratory.

To je povijesni ruski centar za razvoj nuklearnog oružja koji se koristi za održavanje ruskog nuklearnog arsenala.

Superračunalo u tom centru je instalirano 2011. godine i postalo je najmoćnije računalo u zemlji u to vrijeme sa brzinom od 1 PFLOPS (10 na 15-tu operacija s pomičnim zarezom u sekundi).

Država je imala plan poboljšati brzinu za četiri reda veličine do 2020. godine, ali nije jasno koliki je napredak postignut na tom području.

Otmica računalnog uređaja i korištenja u svrhe rudarenja kriptovaluta na trošak vlasnika je posao koji se smatra kriminalnim djelom u Rusiji.

Sve vrste uređaja, uključujući i mikroprocesore iz kućnih aparata, mogu biti hakirani da odrađuju taj posao.

Drugi popularan izbor je umetnuti zlonamjerni koda u web stranice i preglednike korisničkih računala.

Međutim, sve takve sheme zahtijevaju internetsku vezu za povezivanje sa drugim čvorovima u infrastrukturi za rudarenje kriptovaluta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Propustiti vrtoglavi rast bitcoina možda i nije najgora stvar na svijetu, no vi možda sjedite na bogatstvu kojem ne možete pristupiti

Podaci pokazuju da i do 23 posto bitcoina u optjecaju može biti izgubljeno zauvijek.

Nemoguće je reći koliko točno postoji bitcoina, i koliko ih nikada neće biti otkriveno. Prema procjenama tvrtke za analizu blockchaina Chainalysis, između 2.78 i 3.79 milijuna bitcoina u vrijednosti do 50 milijardi dolara na trenutnim cijenama je već otišlo u nepovrat.

Rezultati su temeljeni na detaljnoj empirijskoj analizi blockchaina gdje su zabilježene sve bitcoin transakcije. Chainalysis je koristio podatke dobi i transakcijske podatke da bi saznali koji bitcoin se nije selio već jako dugo vremena.

Tvrtka također procjenjuje da su samo dva posto svih bitcoina kojima se trgovalo tijekom 2017. godine bili izgubljeni, što ima vrijednost milijarde dolara.

Takvi gubici se očekuje da će se nastaviti, ali su postupno postali rjeđi, rekao Chainalysis, objašnjavajući to da su vlasnici poduzeli dodanu brigu o svojim kriptovalutama kako je njihova vrijednost skočila tijekom godine.

Analitičari kažu da je jedan od glavnih razloga za izgubljene kriptovalute – zaboravljena lozinka – jer čuvanje bitcoina radi na takav način da se ne može povratiti bez ključnih informacija.

Ako se vaš „novčanik” kriptovalute nalazi na hard disku ili flash memoriji znači da je zaštićen od krađe na internetu. Međutim, ako vlasnik izgubi pristup uređaju, kriptovalute su također izgubljene zauvijek. Mnogi rani “rudari” i investitori su pogrešno spremili valutu prije nego što je išta vrijedila.

Stručnjaci iz Chainalysisa sugeriraju da oko milijun izgubljenih bitcoina može pripadati tajanstvenom izumitelju Satoshi Nakamotou. Njegov udio u bitcoinu trenutno iznosi preko 17 milijardi dolara, i može ga pretvoriti u prvog svjetskog bilijunaša ako ova kriptovaluta nastavi rasti. Prema izvješćima medija, Nakamoto nikada nije potrošio niti jedan novčić.

Kako bi vratili svoje izgubljene ili zaboravljene lozinke, očajni bitcoin investitori se okreću različitim metodama, uključujući hipnozu i „brute force” napadima uz pomoć superračunala. Takozvani kripto-hipnotizeri kažu da mogu pomoći ljudima da se prisjete zaboravljene lozinke ili nađu zagubljen uređaja za pohranu.

Investitor Filip Neumeier je kupio 15 bitcoina za oko 260 dolara u 2013. godini, no u međuvremenu je zaboravio lozinku. Pokušavajući oporaviti dugo zaboravljenu lozinku u svojoj cache memoriji, njegovo je malo bogatstvo skočilo preko 200.000 dolara. On je umjesto hipnoze odlučio izgraditi superračunalo i doći do svoje lozinke.

Urednik magazina Wire i osnivač web stranice Boing Boing, Mark Frauenfelder, objavio je priču o svojih četiri mjeseca neuspješnih pokušaja da se dođe do lozinke bitcoin novčanika uz pomoć hipnoze. On je konačno dobio pristup novčaniku nakon unajmljivanja hakera.

Međutim, ništa ne može pomoći James Howellsu, britanskom IT stručnjaku koji tvrdi da je bacio hard disk sa 7.500 bitcoina na njemu u 2013. godini u vrijednosti od 130 dolara u to vrijeme. Njihova vrijednost danas bi iznosila 100 milijuna dolara.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Znanstvenici Odjela za električno i kompjutersko inžinjerstvo na Univerzitetu California iz Davisa (UC Davis) predstavili su mikročip koji sadrži tisuću nezavisnih programibilnih procesora pod nazivom KiloCore

Procesor sadrži 621 milion tranzistora, te je prema testovima koje su proveli u stanju izvršavati 1,78 biliona instrukcija u sekundi, a svaka jezgra u prosjeku postiže maksimalni takt od 1,78 GHz.

Prema našem saznanju, ovo je prvi 1.000-jezgreni čip ikada napravljen – izjavio je profesor Bevan Baas, voditelj tima koji je izradio arhitekturu čipa.

Drugi multiprocesori koji su do sada napravljeni nisu prelazili brojku od 300 jezgri. Većinom su izrađeni za istraživanja, a samo nekoliko ih se našlo u komercijalnoj prodaji. KiloCore čip je proizveden u suradnji znanstvenika UC Davisa i IBM-a koji ga je izradio korištenjem 32 nm CMOS tehnologije.

Svaka od tisuću jezgri može raditi nezavisno od drugih, te će se ugasiti kada ne obrađuje podatke, što je značajka koja čuva energiju indirektnim smanjivanjem temperature unutar jezgre.

Naučnici kažu da je čip toliko energetski učinkovit da je u stanju izvršavati 115 milijardi instrukcija u sekundi za vrijeme dok ga napaja jedna obična AA baterija.

Mada je čip 100 puta učinkovitiji od bilo kojeg laptop procesora, teško ćete ga vidjeti u svojim kućnim računarima, jer je KiloCore proizveden s tom namjerom da se jednog dana nađe u superračunalima u podatkovnim centrima koja se koriste za rudarenje podacima na velikoj skali i operacije procesiranja podataka. 

Mada se čip u dosadašnjim testovima pokazao učinkovit, naučnici navode da ga je potrebno izložiti brojnim novim testovima prije nego što se lansira na tržište računala podatkovnih centara.

Znanstvenici UC Davisa su izradili i specijalni kompajler, kao i automatski programski “mapping tool” alat, kako bi se developerima omogućila izrada aplikacija koje će raditi na novom procesoru.
 
(avaz.ba)

ONO ŠTO PAMTIMO ČUVA SE U VIDU ELEKTRIČNIH IMPULSA I KEMIJSKIH SIGNALA

Ljudski mozak – prema istraživanjima neurofiziologa iz američkog Instituta “Salk” – može primiti približno deset puta više informacija nego što se dosad smatralo.

Kako objavljuje internet izdanje Elif, može primiti nekoliko petabajta različitih podataka, što znači – cijeli sadašnji sadržaj interneta.

Suradnik spomenutog instituta Terry Sejnowski dodatno je objasnio: “Ovo je prava bomba za neurofiziologiju. Pronašli smo ključ za razumijevanje kako funkcioniraju neuroni hipokampusa, odnosno centra za pamćenje.”

Razjasnili smo vezu između niske razine energetske potrošnje i visoke učinkovitosti. Prema najsuzdržanijim procjenama, kapacitet našeg pamćenja je približno deset puta veći i usporediv je s razmjerima cijele globalne mreže”.

Institut “Salk” nalazi se u američkom gradu La Jolla, a Sejnowski naglašava da se sva naša sjećanja nalaze u posebnom dijelu mozga koji neurofiziolozima nazivaju hipokampusom. U njemu se zapamćeno čuva u vidu električnih impulsa koji se prenose od jednog neurona ka drugom, a i u formi kemijskih signala koje međusobno razmjenjuju živčane stanice.

Sejnowski i njegove kolege – da bi razjasnili kako protječu ti procesi – napravili su potpuni računalni model dijela hipokampusa veličine jedne krvne stanice. Ispostavilo se da je simulacija rada čak i jednog tako maleckog dijela mozga vrlo složen računalni zadatak zbog ogromnog broja spojeva međunervnih stanica.

Promatrajući funkcioniranje sinapsi – živčanih završetaka – američki neurofiziolozi su otkrili nešto vrlo neobično.

Pokazalo se da je cijeli niz živčanih stanica bio povezan s jednim te istim “susjedima”, ali ne jednom, već s nekoliko sinapsi približno jednake veličine i obima. Iz toga su izveli zaključak da one prenose po dvije kopije jednog te istog signala.

S druge strane, sinapse koje povezuju neuron s drugim stanicama bile su drugih veličina. To je omogućilo američkim znanstvenicima da odrede “volumen” pojedinačnog neurona, odredivši tipični broj sinapsi različitih veličina na svakoj nervnoj stanici u hipokampusu.

Sejnowski i njegove kolege su utvrdili da neuroni sadrže neočekivano mnogo sinapsi različitih veličina, odnosno – čak 26 tipova živčanih završetaka, a svaki se razlikovao po obimu od susjednih za 8,3 posto.

Iz ovoga su izveli zaključak da svaki neuron može u sebi čuvati 4,7 bita raznih informacija (26 = 2 ^ 4,7).

Kako sve ovo funkcionira?

Tajna je u tome što sinapse ne prenose informacije garantirano, već sa šansom (biti prenijete) od približno 60 posto.

Pouzdanost prenošenja informacija i podataka osigurava se višekratnim ponavljanjem signala i posebnim sustavom “autobaždarenja” sinapsi čije se razmjere svake dvije sekunde povećavaju ili smanjuju, ovisno od zahtjeva (i signala) koji dolaze iz drugih dijelova mozga.

Zahvaljujući ovome, hipokampus je u stanju primiti 5-20 petabajta podataka, što je usporedivo s mogućnostima interneta.

Sejnowski – imajući upravo ovo u vidu – naglašava da je ljudski mozak najmoćniji kompjuter koji troši samo 20 wata energije, pri čemu naš živčani sustav operira količinama podataka koji su nedostupni čak i za suvremene superkompjutore.

Amerikanci računaju da će ova njihova otkrića biti inspiracija za pokušaj da se mogućnosti ljudskog mozga iskoriste za pravljenje super učinkovitih računalnih strojeva.
 
(fakti.org/uredio:NSP)