Ako živite u blizini šume i zabrinuti ste zbog visokog krvnog tlaka, razmislite o šetnjama po šumi

Rezultati japanskog istrraživanja su pokazali antihipertenzivne učinke Shinrin-yoku(a), drevne prakse “šumskog kupanja”.

Šumsko kupanje nedavno je uhvatilo znatiželju istraživača preventivne medicine. Nekoliko je studija zabilježilo vezu između izloženosti prirodi i poboljšanje zdravlja. Drugi su izvijestili da šetnje šumom, sjedenje u njoj i / ili gledanje sa daljine u šumu imaju fiziološke učinke na ljude.

Uočeno je da ove radnje snižavaju krvni tlak, broj otkucaja srca i hormone stresa. Ta sposobnost smanjenja krvnog tlaka može zauzvrat spriječiti hipertenziju.

Postojeće studije uključivale su premalo uzoraka. Također su se usredotočili na stres ili opuštanje umjesto na moguće terapeutske prednosti. Prema tome, literatura o antihipertenzivnoj primjeni Shinrin-yoku-a je vrlo rijetka.

Japanski znanstvenici vjeruju da šumski okoliš utječe na krvni tlak

Istraživači Sveučilišta Gunma procijenili su preventivne i terapeutske učinke šume na krvni tlak. Prošli su kroz postojeću medicinsku literaturu i napravili svoju meta-analizu.

Uključene su sve studije ili pokusi koji su pokrili učinke šumskog okoliša na sistolički krvni tlak (SBP), dijastolički krvni tlak (DBP), srčani udar i puls. Također su tražili razlike u učincima na sudionike s obzirom na njihovu dob, krvnom tlaku, spol i druge karakteristike prije nego su započeli Shinrin-yoku.

Studije su izvučene iz elektroničkih baza podataka PubMed, Cochrane Library, CINAHL i Japan Medical Abstracts Society Database.

Istraživači su pretražili materijale 15 studija sa preko 20 ispitivanja i ukupno 732 sudionika. Sva su se istraživanja koristila šumskim okolišom, jedna grupa sudionika je hodala šumskim područjem, a druge su sjedile i uživale u pogledu.

Usporedili su ishode tih metoda intervencije s istim aktivnostima koja su se održavala u gradovima i drugim ne-šumskim sredinama.

Istraživači su izvijestili da šumski okoliš pokazuje značajne učinke na krvni tlak sudionika. Sistolički krvni tlak kod ljudi u šumskom okruženju bio je znatno niži od njihovih ne-šumskih kolega.

Ovi su rezultati podijeljeni na svije skupine, one koji su hodali u šumi i one koji nisu hodali kako bi se utvrdilo je li razlika u aktivnosti utjecala na promjenu krvnog tlaka. Nije bilo velikih razlika među krupama, tako da učinak nije bio povezan s tjelesnom aktivnošću.

Diastolički krvni tlak i puls sudionika u šumskom okruženju pokazali su snižavanje i normalizaciju. U kombinaciji s ranijim nalazima, rezultati upućuju na to da šumoviti uvjeti imaju antihipertenzivni učinak na sudionike.

Smanjenje krvnog tlaka bilo je izraženije kod osoba s hipertenzijom. Nadalje, iako je učinak bio veći kod starijih ljudi, krvni tlak se povećava s godinama. Znanstvenici upućuju na to da blagotvorni učinak šume više djeluje na višu razinu krvnog tlaka umjesto na dob.

Mehanizam kojim šumski okoliš smanjuje krvni tlak je nepoznat. Pokazalo se da se broj otkucaja srca smanjuje tijekom boravka u šumi. Ti su mehanizmi povezani s autonomnim živčanim sustavom.

Zato istraživači vjeruju da šumski okoliš smanjuje simpatičku aktivnost živaca – koja uključuje reakcije borbe ili bijega – dok povećava aktivnost parasimpatičkih živaca koji su uključeni opuštanje. To podupiru i studije koje pokazuju da šumski okoliš smanjuje adrenalin i noradrenalin.

Novi-Svjetski-Poredak.com